Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Srpstvo i ostatak

Objavljeno prije

na

Srpski nacionalni savjet i Društvo za ravnopravnost i toleranciju, dvije ,,firme” iza kojih stoji Momčilo Vuksanović, dobile su u posljednje tri godine preko milion i trista hiljada eura od Fonda za manjine. Fond je ove godine Vuksanoviću dodijelio 340.000 eura za Srpske elektronske novine, Izdavačku djelatnost, Srpski radio Kul, Srpsku televiziju i Srpske novine. Proteklih godina Vuksanović je dobijao velike pare i za Dane srpske kulture u Crnoj Gori, stipendiranje studenata, naravno srpske nacionalnosti, istraživanje stepena diskriminacije srpskog naroda u Crnoj Gori, te desetine hiljada eura za obnovu crkava i manastira SPC po Crnoj Gori. Za izradu projekta za obnovu i revitalizaciju Nemanjinog grada na ušću Ribnice u Moraču u Podgorici 2009. godine Vuksanović je namakao 15.000 eura. Ko prolazi pored Skalina zaključiće da su to bačene pare, jer tvrđava i dalje bespovratno propada. To je, ipak, sitnica za ogromne novce date Vuksanoviću, a za koje nadležni i ne znaju kako su utrošeni.

Državna revizorska komisija u ovogodišnjem izvještaju o reviziji Fonda za manjine navodi da ,,Izvještaj o utrošenim sredstvima za projekte Srpskog nacionalnog savjeta nije dostavljen Fondu, ali je data na uvid knjiga koja na 240 strana prezentira aktivnosti Srpskog savjeta, između kojih su i one koje su podržane od Fonda za manjine Crne Gore”. Knjiga se zove Od obećanja do ispunjenja.

Direktor Fonda za manjine Safet Kurtagić je konstatovao da su ulaskom srpske nacionalne zajednice u sferu manjina, manjine postale većina, tako da je 58 odsto stanovništva Crne Gore pri Fondu za manjine. „To je apsurdna situacija” – smatra Kurtagić. Druga apsurdna situacija, prema njegovim riječima, jeste da srpska nacionalna zajednica dobija dvije trećine sredstava, a svi ostali jednu trećinu. Tako iz godine u godinu od 2008. kada je osnovan Fond za manjine.

U praksi to izgleda ovako: za prošlu godinu od 850.000 eura 540.000 dobila je srpska nacionalna zajednica, bošnjačka 131.000, albanska 85.000, muslimanska 67.000, a hrvatska i romska 18.000 i 7.000 eura. Za multinacionalne projekte izdvojena je 21.000 eura.

I pored toga što su i u Fondu primijetili da je takva raspodjela apsurdna i ove godine su predstavnici Fonda za manjine odlučili da veći dio novca na konkursu raspodijele shodno proporcionalnoj zastupljenosti manjina, iako u novom zakonu to više nije jedan od kriterijuma. Tako su tri petine novca opet podijeljene po nacionalnom ključu.

Predsjednik Upravnog odbora Fonda Miroslav Marić je konstatovao da su ,,polovinu budžeta Fonda za manjine Crne Gore dobili projekti srpskog manjinskog naroda. Ali, projekti koji su kvalitetom – to i zaslužili!”

I pored tolikog kvaliteta i para Vukasanović je, govoreći o raspodjeli novca u Fondu za manjine, kazao da Srbi i tu trpe nepravdu i diskriminaciju po nacionalnoj osnovi. ,,Sve što je u zakonima povoljno za Srbe mijenja se na njihovu štetu”, rekao je Vuksanović. On je sve začinio predviđanjem ,,da će udružena srpska ološ i crnogorske ustaše i dalje napadati aktivnosti i rad njegovog savjeta”!

Na Vuksanovića su se obrušili predstavnici srpskih stranaka. Poslanik NOVE Slaven Radunović je kazao da crnogorski režim stoji iza osnivanja Srpskog savjeta, kao tijela koje zastupa srpsku zajednicu u Fondu za manjine. U ovoj partiji smatraju da se taj Fond koristi kao sredstvo za prevođenje Srba u nacionalnu manjinu u Crnoj Gori.

,,Na jednoj strani ste manjina, a na drugoj insistirate da ste većina. Ne može i jedno i drugo”, odbrusio im je poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković. Zatražio je Vuković, kao da nije u vlasti, da se usklade zakon o manjinskim pravima i izborni zakon, kako bi se znalo ko su manjine u Crnoj Gori, odnosno ko može da koristi novac Fonda za manjine.

Za ovu temu se zainteresovao i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i najavio mogućnost izmjena Zakona o budžetu i o Fondu za manjine, kako bi se spriječile zloupotrebe u raspodjeli sredstava. Iz njegove partije stigla je oprečna ocjena, jer je Ervin Spahić ocijenio da je novac Fonda raspodijeljen zakonito i da nema potrebe da Skupština provjerava poslanike koji su bili u UO Fonda jer im je dala legitimitet.

U Upravnom odboru Fonda bio je i visoki funkcioner SDP-a Rifat Rastoder. Pored njega kao predstavnici Skupštine u UO Fonda su bili Đorđe Pinjatić, Husnija Šabović, Halil Duković, Hidajeta Bajramspahić, Amer Halilović, Ljerka Dragićević, Mehmed Bardhi i ispred Ministarstva za ljudska prava Orhan Šahmanović.

Oni su kasno u ponedjeljak, 31. oktobra, donijeli odluku o raspodjeli sredstava za projekte manjinskih nacionalnih zajednica. Noćnu sesiju održali su zato što su poslanicima iz Upravnog odbora mandati isticali u ponoć 31. oktobra, jer, shodno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, njihovi glasovi 1. novembra ne bi mogli da budu važeći. Poitali su da odluku o raspodjeli 800.000 eura donesu dok Upravni odbor ima legitimitet da odlučuje.

Na nedavnom skupštinskom zasjedanju na kome se raspravljalo o raspodjeli novca Fonda za manjine poslanici su utvrdili da je uglavnom sve u redu. Kako i ne bi kada su o parama odlučili njihovi partijski drugovi.

Pored članova iz parlamenta u Upravnom odboru Fonda su i predstavnici onih manjinskih savjeta i nevladinih organizacija koji su dobili novac za svoje projekte odlukom istog tog UO. Kažu ni to nije konflikt interesa.

Predsjednik Upravnog odbora Fonda Miroslav Marić, član je i Hrvatskog nacionalnom vijeća, koje je od Fonda dobilo 16.178 eura. Musa Đoka, član Albanskog nacionalnog savjeta, član je Upravnog odbora Fonda za manjine koji je 31. oktobra za projekte Albanskog savjeta opredijelio 40.500 eura. Član UO Fonda je i predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović. Isto važi i za Muhameda Ukovića, koji je član UO Fonda, ali i predstavnik Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana. Taj savjet je na konkursu dobio 22.500 eura. Predstavnik Bošnjačkog savjeta i član UO Fonda Šukrija Cikotić – Bošnjačkom savjetu odobrio je za projekat 13.000 eura. Predsjednik Matice muslimanske Avdul Kurpejović je član Upravnog odbora Fonda – Matici je dodijeljeno 44.470 eura.

Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, zajedno sa Građanskom alijansom, podnio je krivičnu prijavu državnom tužiocu protiv članova Upravnog odbora Fonda za manjine zbog zloupotrebe službenog položaja. Crnogorski komitet tužio je članove UO Fonda, jer su na konkursima te institucije 2009, 2010. i 2011. godine radi raspodjele para, koristeći službeni položaj i svoja službena ovlašćenja, postupili protivpravno i suprotno pojedinim odredbama Pravilnika o kriterijumima i vrednovanjima za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata.

Vidjećemo koliko će tužilaštvo biti revnosno po ovoj prijavi, ali rad Fonda je podrobno analizirala Državna revizorska institucija. Ona je nakon provjere trošenja para tokom 2009. i 2010. godine utvrdila da su izvještaji o realizaciji projekata nekompletni, površni, iskazi su opisni i bez adekvatnih finansijskih dokaza na osnovu kojih bi se mogli utvrditi stvarni troškovi po projektu… Konstatacija se odnosi na više od 50 odsto izvještaja.

I dok se najavljuje da će se u Skupštini još raspravljati o Fondu za manjine, ima i prijedloga da se ovogodišnja raspodjela sredstava zamrzne dok se ne utvrdi da li je sve bilo po zakonu. Ima i onih koji smatraju da ovakvu raspodjelu preko Fonda treba ukinuti. Činjenica je da se sve oko Fonda za manjine pretvorila u priču o olakom trošenju novca poreskih obveznika. Kao da se zaboravilo da je stvoren s ciljem da pruža podršku aktivnostima značajnim za očuvanje i razvoj nacionalnih posebnosti manjinskih nacionalnih zajednica. Fond za manjine je neophodan Crnoj Gori, ali nažalost funkcioniše kao jedna u nizu nefunkcionalnih institucija.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo