Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Američka zastava za Astra Montenegro

Objavljeno prije

na

Iznenađenjima i obrtima oko izgradnje stambenog kompleksa na rtu Zavala kao da nema kraja. Nedavno je izveden pravi mali performans ispred napuštenog gradilišta na Zavali u kome su uz prigodne govore na crvenom tepihu predstavnici vlasnika nedovršenih stanova i vila sa gostima iz Sjedinjenih Američkih Država i članovima lokalne uprave u Budvi podigli američku i zastavu američke države Merilend kao simbol podrške nastavku prekinutih radova. Otkuda američka zastava na ruskom gradilištu, investiciji koju je započela moskovska kompanija Miraks pitanje je na koje nismo uspjeli dobiti odgovor. Predsjednik američko-crnogorskog biznis savjeta Čarls Dilon obavijestio je prisutne da je u projekat Zavala do sada uloženo oko 10 miliona dolara američkog kapitala.

Svečanosti je prisustvovao i državni sekretar Merilenda Džon Mekdona koji je kazao da je podizanje američke zastave na jarbol na Zavali dobar signal za sigurno okončanje projekta i primjer drugim investitorima koji su možda izgubili povjerenje.

Ulazak Amerikanaca u projekat Zavala učvršćen je ponudom za bratimljenjem gradova Vest Palm Biča i Budve.

Od početka realizacije projekta pa do bankrota vlasnika Miraksa, mladog ruskog milionera Sergeja Polonskog i obustave gradnje stanova i apartmana na Zavali, ovo je prvi put da se pominju ulaganja američkih državljana.

Vlasnici nedovršenih stanova i vila na „opjevanom” budvanskom poluostrvu koji su kvadratni metar plaćali od šest do osam hiljada eura uvjereni da kupuju „najveći standard življenja na nesvakidašnje lijepom Jadranu”, pokušavaju na razne načine da osiguraju uložena sredstva. Radi se uglavnom o ruskim i ukrajinskim bogatašima, generalima, članovima Dume, bankarima i poznatim umjetnicima. Svoje vile na obali mora sagradili su i Sergej Polonski i Vjačeslav Lejbman, bivši direktor Miraksa u Crnoj Gori.

Više od dvadesetak kupaca pokrenulo je sudske postupke za nadoknadu štete dok se ostatak podijelio u dvije grupe od kojih svaka pojedinačno polaže pravo na preuzimanje gradilišta i nastavak radova. U avgustu ove godine grupa vodećih investitora-kupaca iz Rusije kupila je građevinsku firmu Montera koja je bila glavni izvođač radova na Zavali i osnovala udruženje pod nazivom Astra Montenegro investment asociation (AMIA) koje je 1. oktobra, nakon dvogodišnje pauze, pokrenulo građevinske mašine u naselju.

Upravo je dug Zavala Investa prema Monteri koji je iznosio više od pet miliona eura doveo do obustave daljih radova na poluostrvu.

U udruženju AMIA tvrde da imaju podršku 86 odsto vlasnika vila na osnovu čega se smatraju pravnim sljedbenicima projekta Astra Montenegro. Jedan broj članova tog udruženja su zapravo ruski državljani koji posjeduju američko državljanstvo. Predsjednik društva AMIA Nil Emilfarb kazao je da će čitav posao biti završen za 18 mjeseci uz ulaganje oko 70 miliona eura.

Međutim, rt Zavala koji razdvaja Budvu od Bečića kao da je postao uklet, problemi se nižu jedan za drugim. Dan nakon što su se zavijorile zastave na Zavali, Osnovni sud u Kotoru naložio je obustavu radova. Rješavajući po tužbi ruskog državljanina Leonida Krasnobajeva, Osnovni sud je presudio da se ne smiju otuđivati niti opteretiti nekretnine koje su predmet spora. Prema tumačenju te odluke koju je dao advokat Zoran Piperović, sud je naložio obustavu svih radova na Zavali do okončanja sudskih sporova.

Sa druge strane nova kompanija koju je na pepelu Miraksa osnovao Sergej Polonski pod imenom Nazvanie.net, prema izjavama njenih predstavnika dostavljenih medijima, ima podršku čak 90 odsto kupaca kvadrata na Zavali i ona je pravni nasljednik svih kompanija osnovanih oko projekta Zavala, Slav-In, Zavala-Invest i Astra Montenegro. Polonski sa ortacima okupljnim u novoj kompaniji namjerava da završi započete građevine na Zavali i svojim nastupom uskoro razbistri i rasplete nastalu situaciju.

Pred udruženje AMIA ispriječila se još jedna, izgleda nesavladiva prepreka. Građevinska dozvola glasi na firmu Zavala-Invest, čime se otvorio novi front nadmetanja između suprostavljenih kupaca oko prava na nastavak radova i preuzimanje investicije.

Dok pomenuti Nil Emilfrab smatra da je prenos građevinske dozvole sa Zavale invest na AMIA samo stvar formalnosti, ostali zainteresovani akteri uključujući državne organe, ne misle tako.

Građevinsku dozvolu za Turistički kompleks Zavala izdalo je Ministarstvo uređenja prostora sa parafom tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića suprotno Prostornom planu Opštine koji na Zavali nije predvidio gradnju komercijalnih sadržaja.

AMIA je zahtjev za promjenu nosioca prava na dozvolu dostavilo Ministarstvu održivog razvoja i turizma koje se oglasilo nenadležnim i predmet vratilo Opštini koja je po novom izmijenjenom zakonu o uređenju prostora i gradnji objekata ovlašćena za izdavanje svih građevinskih dozvola, osim odobrenja za gradnju hotela.

Vruć krompir rješavanja spora između dvije struje vlasnika stanova na Zavali Ministarstvo je elegantno prebacilo u dvorište Opštine od koje se očekuje da izmijeni njihov pravni akt.

U Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora ističu da AMIA ne ispunjava osnovni uslov za prenošenje građevinske dozvole – nije upisana u katastarsku evidenciju kao vlasnik zemljišta i cjelokupnog projekta.

Posjedovni list za nas je osnov za preimenovanje rješenja za gradnju, kazali su u opštinskom sekretarijatu na čiju su adresu stigla upozorenja sa raznih strana da povedu računa o svim aspektima moguće promjene imena nosioca građevinske dozvole za kompleks Zavala.

Reagovali su iz kompanije Nezvanie.net i naglasili da su oni zakonski nosioci cijelog projekta. Obje strane imaju jake advokatske timove pa se očekuje pravi pravni rat oko prava prvenstva na Zavali.

Upozorenje je stiglo i iz Hipo Alpe Adria banke kod koje je Zavala-Invest podigla kredit u vrijednosti od 20 miliona eura.

Ovome treba dodati i obavezu investitora prema Igoru Ivanoviču Sukačevu, poznatoj muzičkoj zvijezdi Rusije koji je kupio jednu od nezavršenih vila. Po osnovu njegove tužbe za povraćaj novca Osnovni sud u Kotoru donio je presudu po kojoj kompanija Astra Montenegro treba Sukačevu da isplati 736.265 eura.

Duguje se i kasi Opštine Budva oko 6,5 miliona eura na ime komunalnih taksi.

Koja god grupacija prevarenih kupaca i investitora dobije priliku da konačno završi graditeljsko ruglo na Zavali koja je postala sinonim za besprizorno uništavanje prirodnih vrijednosti i degradaciju prostora, bespravnu gradnju, kršenje strateških planova i izvrdavanje propisa i obaveza, neće imati lak posao.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo