Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nobelovci trče posljednji krug

Objavljeno prije

na

U kotorskom Institutu za biologiju mora tvrde da je ulov ribe eksplozivnim napravama tek rijetka pojava u našoj zemlji. ,,Možda se ponegdje i danas dešava, ali su to usamljeni slučajevi. Mislim da je takvo divljaštvo prošlost”, kaže direktor te institucije Aleksandar Joksimović. No, Joksimović, na žalost, nije u pravu. Ovaj, kako neki vole kazati tradicionalni način ulova ribe, još je veoma rasprostranjen na Crnogorskom primorju, posebno na njegovom južnom dijelu, pa čak i na rijeci Bojani. Iz policije je zvanično potvrđeno da samo u Ulcinju ima 35 registrovanih dinamitaša. Da ih možda ima i više, mogu se uvjeriti svi oni koji ujutro prođu barkom ulcinjskim priobaljem. Na gotovo svakoj ponti mogu se viđeti po dvije osobe kako spremno čekaju „masu”. Ali, nije to više kao nekada kada se od jedne eksplozije lovilo na stotine kilograma ribe. Sada se dinamit baca da bi se ulovilo samo nekoliko kilograma. Ulcinjani vole svoje ribare, čak iako su dinamitaši. Znaju da na taj način oni hrane svoje familije, ali je to istovremeno jedan od načina da zadovolje svoju strast za ribom. Posljednjih godina se, naime, veoma malo ribe lovi mrežama, još manje kočama. Kako je ribe u Port Mileni i u rijeci Bojani takođe znatno manje, onda se zadovoljavaju i sve rjeđim ulovom popularnih „nobelovaca” (nazvanih tako po A. Nobelu, izumitelju dinamita).
ZAKON: Predsjednik opštine Ulcinj Nazif Cungu smatra da više nema izgovora za ovakvo stanje. „Zakon je više nego jasan i treba ga sprovesti. Mi smo spremni da pomognemo ljudima koji na nelegalan način love ribu, ukoliko je razlog tome njihovo loše imovinsko stanje, odnosno ukoliko im je to jedini izvor zarade”, rekao je on. Čini se, dakle, da ubrzano prevladava svijest da je to loša tradicija i da se na taj način nemjerljiva šteta nanosi zajednici, moru i biodiverzitetu. Tome su svakako najviše doprinijele nesreće koje su se proteklih godina dogodile dinamitašima na ovom području. Najdrastičniji su dva primjera: jedan od njih ostalo je bez nogu, a drugi bez ruke i oka. Tokom ljeta često su ugroženi i plivači a posebno ronioci. Prije nekoliko godina u Hrvatskoj, kod Paškog mosta, od dinamita je poginulo dvoje njemačkih turista. Bijahu to otac i sin, strastveni ronioci, oba doktori. Nakon toga njemački mediji su pozivali Njemce da ne idu na ljetovanje u „varvarsku Hrvatsku”.

POLICIJA: Najveća odgovornost za razmah „nobelovaca” svakako je na policiji, koja već decenijama sprovodi akciju Dinamit. No, rezultati su veoma loši. „Ovo je djelo teško dokazivo”, kaže šef ulcinjske policije Rudolf Elezović, koji je pozvao mještane i vlasnike restorana da ne kupuju ribu ulovljenu dinamitom i na taj način daju doprinos suzbijanju te pojave. Iz crnogorske Vlade je najavljeno da se radi na reorganizaciji ribarske inspekcije, te da se razmatra mogućnost da se granična policija uključi u kontrole na moru. I izvršni direktor ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić kaže da je potrebna energičnija akcija policije i obalske straže, uz podršku civilnog sektora kako bi se ovaj problem konačno riješio. „Ne stanemo li ovim pojavama hitno na kraj, mogli bi smo uskoro ostati bez ribe”, ističe on i dodaje da je sada, na početku pristupnih pregovora s Evropskom unijom, pravi momenat za tako nešto.

RAVNOTEŽA: Dobar primjer za to pruža susjedna Hrvatska. U toj zemlji kontrole i nadzor zajednički sprovode policija i inspekcije uz pomoć pasa treniranih za pronalazak eksploziva, a kazne su rigorozne. Onima koje uhvate u lovu ribe minama, osim novčanih kazni koje dosežu 800 hiljada kuna (preko 100 hiljada eura), prijeti i dvogodišnja zabrana ribolova. Tu je i kaznena prijava zbog izazivanja opšte opasnosti. Konstatujući da je kod nas ekološka svijest još uvijek na niskom nivou, Hodžić navodi da resursi mora, rijeke Bojane ili Port Milene nijesu neograničeni i da njihovo prekomjerno iskorišćavanje može nepovratno izmijeniti prirodnu ravnotežu. Iako je u poređenju s italijanskom obalom Jadrana, stanje kod nas mnogo bolje, on ocjenjuje da bi bilo korisno da se na nekim osjetljivim lokalitetima na Crnogorskom primorju uvede lovostaj i da se istovremeno izradi ribolovna osnova. I zaista: neke naučne studije su pokazale da je potrebno potpuno zabraniti bilo kakav izlov odnosno ribolov kao i odlaganje smeća i otpadnih voda u Boki Kotorskoj u narednih 30 godina da bi se ekosistem djelimično oporavio i vratio na stanje iz 70-tih godina prošloga stoljeća. Prije toga odlukama države i opštinskih organa, voljom pojedinaca i osvještenih ribara treba zaustaviti razaranje okoline i zaštićenih vrsta od kojih svi zavisimo.

Težak ribarski posao

Siromaštvo i nedostatak drugog posla ključni su razlozi koji dinamitaši navode za bavljenje tom štetnom djelatnošću. Jer, nije nipošto prijatno s jeseni ili zimi plivati i roniti u moru na nekoliko stepeni iznad nule dok duva bura. „Teži život od nas pomoraca imaju samo ribari”, kaže pomorski kapetan Luka-Batko Đakonović.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo