Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Selektivna rušenja ministra Sekulića

Objavljeno prije

na

Od kada je bespravna gradnja proglašena krivičnim djelom za koje je zaprijećena kazna zatvora, ona nije iskorijenjena već je dobila novi, suptilniji oblik. Investitori i urbanisti su pronašli novi način nelegalne gradnje. Izdaju se odobrenja kojima se svjesno krše urbanistički planovi. Razvio se posao od kojeg mnogi u lancu donošenja odluka ostvaruju ogromnu materijalnu korist, graditelji i državni službenici na svim nivoima. Građevinske dozvole niko ne kontroliše u redovnom postupku, sve dok neko od ugroženih građana na terenu ne zatraži provjeru. Gotovo da nema slučaja da kontrola nije pokazala velika odstupanja od plana. Pljušte krivične prijave sa svih strana ali su rijetki primjeri da je neko snosio odgovornost. Sve je isto kao i do sada, samo se ne zove bespravno nego legalizovano urbanističko divljanje u kome se okreću milioni eura.

Običan građanin teško može zaštiti imovinu ugroženu korupcijom urbanista i pohlepom investitora.

Povlašćeni graditelji, bliski centrima lokalne i republičke vlasti ili velike hotelske kompanije nemaju takvih problema, naprotiv, njima su sva vrata širom otvorena.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma demonstrira selektivan pristup u rješavanju problema nastalih zloupotrebom ovlašćenja lica zaduženih za izdavanje i kontrolu odobrenja za gradnju, kao i nestručnošću i neznanjem onih koji planove primjenjuju, na lokalnom i na republičkom nivou.

Isti prekršaj stručne službe Ministarstva različito tumače i sankcionišu, zavisno od renomea investitora, povezanosti u lancu uticajnog građevinskog lobija i uloženih miliona u spornu investiciju.

Na sajtu Ministarstva nedavno je okačeno rješenje donijeto u maju ove godine, kojim se oglašava ništavim građevinska dozvola na ime Đorđa Mitrovića iz Pržna, koju je izdao Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Budva suprotno DUP-u Pržno-Podličak.

Rješenje o ništavosti donijeto je na zahtjev slovenačke kompanije HIT Montenegro, koja je vlasnik hotela Maestral. Novosagrađena porodična kuća Mitrovića zaklonila je vizure k moru iz nekoliko, takođe novopodignutih soba hotela Maestral.

Ako porodična kuća mještana kvari pogled hotelu, dileme u Ministarstvu nema, kuću treba ukloniti. Taj princip ne važi za hotel koji je dogradnjom novog depandansa zaklonio vidike većem broju kuća u zaleđu Pržna.

Ne može se jednako vrednovati pogled s balkona jednog hotelijera, uvaženog stranog investitora, s vizurama iz porodičnih kuća ljudi koji tu žive.

Nakon prijave uprave Maestrala Mitrović vraća istom mjerom i zahtijeva kontrolu građevinske dozvole kompanije HIT Montenegro za rekonstrukciju i dogradnju hotela koju je izdalo ondašnje Ministarstvo uređenja prostora.

Inspekcija za urbanizam ubrzo podnosi zahtjev za poništenje građevinske dozvole zbog uočenih nepravilnosti i o tome obavještava Mitrovića.

Kuća Mitrovića površine, 496 kvadrata sa prizemljem, jednim spratom i potkrovljem, prema nalazu urbanističkog inspektora, nema prilaz s glavne saobraćajnice! Nema kolski put! Kuća je, pored navedenog propusta, projektovana na samoj granici vlasničke parcele Maestrala bez njihove saglasnosti, što nije u skladu s planom kojim je propisano da minimalno odstojanje mora iznositi tri metra.

To je bilo dovoljno da ministar Predrag Sekulić uvaži nalaz inspekcije i potpiše rješenje o ništavosti građevinske dozvole Mitrovića, ali ne i one izdate Slovencima.

U prijavi Mitrovića navodi se da ni dograđeno hotelsko krilo nema propisanu udaljenost i da čak jednim dijelom, urbanistička parcela hotela Maestral ulazi u njegovu katastarsku parcelu.

Pokušao je da postigne nagodbu s vlasnikom hotela po kojoj bi komšije jedni drugima dali potrebne saglasnosti, bez uspjeha.Uprkos nalazu urbanističke inspekcije dogradnja hotela Maestral nije dovedena u pitanje.

Nakon brojnih urgencija i pritisaka uz više od 20 podnesaka Ministarstvu održivog razvoja nepravilnosti se peglaju, da bi krajem 2010. HIT Montenegro dobio upotrebnu dozvolu za novi objekat s oko 60 ležajeva, ispred kojeg se ispriječila sporna trospratnica.

Hotel Maestral dominira uvalom Pržno, zauzima gotovo dvije trećine naselja i morske obale. DUP-om Pržno-Podličak uvaženi su megalomanski zahtjevi Slovenaca, povećanje hotela u visinu i širinu, ucrtani su novi objekti čak i na teniskim terenima.

Stav Ministarstva u sporu HIT Montenegro protiv Mitrovića ilustrativan je u poređenju s primjerom gradnje stambene zgrade u Budvi, investitora Slobodana Markovića iz Austrije.

Srpski ugostitelj iz Beča podigao je u naselju Gospoština zgradu sa sedam spratova na parceli od svega 425 kvadrata, kojom je u potpunosti zaklonio pogled na more i sunce nizu susjednih porodičnih kuća. Markoviću je građevinsku dozvolu izdao opštinski Sekretarijat za urbanizam, suprotno obavezujućim urbanističko-tehničkim uslovima DUP-a Budva-centar.

Oštećeni susjedi podnijeli su prijavu urbanističkoj inspekciji Ministarstva održivog razvoja, koja je konstatovala da je odobrenje za gradnju izdato u skladu s planom.

Podnijeta je krivična prijava i Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal zbog očigledne korupcije niza ovlašćenih lica u postupku izrade plana i izdavanja urbanističko-tehničkih uslova za gradnju.

Predmet je upućen Osnovnom tužilaštvu u Kotoru, koje je pokrenulo istragu protiv bivšeg direktora Agencije za planiranje Aleksandra Tičića i obrađivača plana profesora Miodraga Ralevića.

Grupa oštećenih građana, zatražila je od Ministarstva održivog razvoja poništenje građevinske dozvole za objekat Markovića.

Zahtjev je odbijen, šturo obrazloženje.

Sporna stambena zgrada, površine oko 1.300 kvadrata s preko 20 stanova – nema kolskog prilaza. Sagrađena je iz vazduha, preko tuđih imanja.

Činjenica da stambena zgrada sa sedam etaža nema pristup javnoj saobraćajnici i nema saglasnost Sekretarijata za saobraćaj i komunalne djelatnosti, nije u slučaju Markovića razlog za poništenje dozvole. Ali jeste u slučaju Mitrovića i to za porodičnu kuću gotovo tri puta manju.

U odgovoru Ministarstva, koje potpisuje ministar Predrag Sekulić, doslovce piše: „U ovoj zoni planer nije planirao kolski pristup mnogim objektima osim pješačkog pristupa, kao što je slučaj i s ovim i susjednim parcelama”.

Ministarstvo održivog razvoja Vlade Crne Gore smatra opravdanim izgradnju stambenih zgrada, kojima stanari kolima ne mogu prići i svjesno krši čitav set zakona koji reguliše stambenu gradnju.

Nema objašnjenja zašto se planom za objekat Markovića zahtijeva obezbjeđenje najmanje 20 parking mjesta ako nije planiran kolski pristup.

Sporna sedmospratnica nije nije propisno udaljena ni od susjedne urabanističke parcele, ali urbanistički inspektor Siniša Minić nije konstatovao neusklađenost građevinske dozvole s planom, kao što je učinjeno u slučaju Mitrović.

Selektivnost inspekcijskih službi Ministarstva zaduženog za uređenje i planiranje prostora je očigledna. Specijalnost resora inspekcijskog nadzora koji je pod ingerencijom Olivere Brajović, pomoćnice ministra Sekulića, sastoji se u posebnom postupku odugovlačenja donošenja rješenja o poništenju građevinskih dozvola. To traje dovoljno dugo, kako bi se investitorima uhvaćenim u prekršaju omogućilo da svoje objekte dovrše.

Tada se pristupa izmjenama planskih dokumenata kako bi se nezakonito izgrađeni kvadrati unijeli u planove i na taj način legalizovali.

Mnogo je takvih primjera diljem Crnogorskog primorja.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo