Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Alfred i Slobodan

Objavljeno prije

na

Pet-šest zlikovaca opsjenjuju mase
I s četom kenjaca drže je uza se.
Ti svog posla gledaj – neka uživaju,
Kao što uživa za koritom prase!

(Omar Hajjam, Rubaije, prijevod sa perzijskoga Dr Savfetbeg Basagić, 1920)

Na svijetu nema dva ista kamena. Ni u pustinji dva ista zrna pijeska. Ni u okeanu dvije jednake kapi. Ni dvije iste pahuljice u snježnoj mećavi. Ipak, sve pustinje su suhe, i svi okeani su slani, i sve mećave su studene. Ako i nema dva jednaka kamena, i u pustinji, i na dnu okeana, i u mećavi, opet je svaki kamen – kamen. Ako ispari u pustinji, ako se istopi u okeanu, ako se sledi u mećavi, kamen nije kamen! Na svijetu nema ni dva ista čovjeka. Ako i nema dva ista čovjeka, i u iskušenju, i u dobru, i kada se ledi krv u žilama, opet čovjek ostaje – čovjek! Ali ako ispari u iskušenju, ako se istopi u dobru, ako se sledi pred smrtnom prijetnjom, čovjek nije čovjek!

Ovo je priča o dva čovjeka. Nisu isti, jer nema dva ista čovjeka. Ali je svaki od njih bio i ostao čovjek. I u pustinji; i na dnu okeana; i u snježnoj mećavi!

To su Alfred i Slobodan. Alfred Melarmed i Slobodan Pejović! Alfred je Jevrej. Slobodan je Crnogorac. Nikada se nisu upoznali. Njihove priče su slične. I jedan i drugi su iskusili ono što rijetko iskusi jedan čovjek i što se, još rjeđe, desi kamenu. I jednog i drugog napali su oni koji su prvi bili dužni da ih odbrane. Za sve koji su ih upoznali, i jedan i drugi, Alfred i Slobodan su simboli visokog morala, neokaljane savjesti i divne čovječnosti.

Izuzetnosti ljudskih kvaliteta Alfreda Melarmeda ravna je samo izuzetnost njegove sudbine: on je jedini od nekoliko hiljada Jevreja iz Skoplja odvedenih u koncentracione logore Hitlerove Njemačke, koji se vratio u Skoplje! Kao što je poznato, deportaciju Jevreja sa svih teritorija nad kojima je uspostavio svoju vlast, ili gdje su na vlasti bili njegovi saveznici i istomišljenici, naredio je direktno vrhovni vođa Hitler, a provodio u djelo komandant SS jedinica Himler. Svi ostali bili su manje ili više (ne)važni točkići raspoređeni po subordinacijskoj skali hijerarhijske odgovornosti.

Izuzetnosti ljudskih kvaliteta Slobodana Pejovića ravna je samo izuzetnost njegovog moralnog čina: on je jedini od aktera koji je javno progovorio o deportaciji Bošnjaka, onih koji su spas potražili u Crnoj Gori. Kao što je poznato, deportaciju Bošnjaka sa svih teritorija nad kojima je uspostavio svoju vlast, ili gdje su, kao sto je to bilo u Crnoj Gori, na vlasti bili njegovi saveznici i istomišljenici, naredio je direktno vrhovni vožd Milošević, a u djelo provodili njegovi namjesnici u Bosni i Hercegovini, odnosno u Crnoj Gori. Slobodan Pejović bio je jedan od onih (ne)važnih točkića raspoređenih po liniji subordinacije.

Alfreda Melarmeda iz logora je spasila Erika, SS stražarka, šrafčić po liniji subordinacije. Kasnije je ispričala Alfredu da je medijska slika koju je ona znala, prikazala Jevreje kao neprijatelje koje vlast želi samo onemogućiti da pljačkaju građane i kroz red, rad i discipline ih učiniti korisnim za državu! Pod uticajem takve propagande, Erika je prihvatila da pristupi osoblju angažovanom u čuvanju konc-logora. Kada je shvatila da je propaganda zapravo laž kojom se prikriva strašni zločin, uspjela je nekako, pred kraj rata, da oslobodi Alfreda i još dva zatvorenika i da pobjegne. Poslije oslobođenja, Alfred Jevrej logoraš, i Erika bivša SS arijevka, čuvarica logora, vjenčali su se. U Jugoslaviji ih je primio Boris Kidrič, inače Aflredov prijatelj iz studentskih dana i omogućio im odlazak za Izrael.

Ali zlo ne spava. Tamo su neki bivši logoraši prepoznali Eriku. Riješeni da je ubiju digli su pravu filmsku potjeru za bračnim parom. Ako zlo nikada ne spava, i dobro je uvijek budno! Razumni čovjek Simon Vizental utvrdio je u Beču da je Erika samo vršila dužnost čuvara, da nikoga nije poslala u smrt, ponajmanje svojom odlukom, da je zaista spasila tri logoraša. Na osnovu ovih saznanja, mudri Vizental je i smogao snage da Eriku predloži jevrejskoj zajednici za posebno priznanje, odlikovanje i nagradu. Alfred Melarmed i Erika postali su ugledni austrijski građani; osnovali su svoju kompaniju, stekli veliko bogatstvo i ostali trajno u Beču.

Ipak, mnogi nekadašnji prijatelji i poznanici, okrenuli su leđa Alfredu zato što se oženio Erikom, dok su Eriku napustili gotovi svi poznanici i njeni sunarodnici. Bili su to svi oni koji nisu mogli shvatiti da je njihova ljubav pobijedila zablude utisnute odgojem, školovanjem i patriotski intoniranom propagandom; da su čovječnost, plemenitost, hrabrost i požrtvovanost koje je Erika pokazala spasivši trojicu Jevreja logoraša i izloživši se sama sigurnoj smrti u slučaju da budu uhvaćeni, od nje načinile istinskog heroja, čiji je podvig zapravo veći od podviga vojnika koji su kasnije ušli u koncentracioni logor i oslobodili preostale žive zatvorenike!

Zaposlen u MUP-u, policijski inspektor Slobodan Pejović je dobio profesionalno naređenje da privede precizno opisanu grupu ljudi. Vaspitan i školovan u duhu potpunog povjerenja u narodnu vlast, angažovan u službi zasnovanoj na bezuslovnoj poslušnosti, morao je biti uvjeren da je naređenje u skladu sa zakonom i u najboljem interesu njegove zemlje! Nađite vi sada meni čovjeka koji bi u takvim okolnostima, shvativši da je naređenje zapravo zločinački akt koji uhapšene vodi ravno u smrt, i to bez bilo kakve njihove krivice, imao smjelosti da nekoga od privedenih spasi!? I da tako sebe kompromituje i u očima kolega i svih svojih sunarodnika ,,patriota” – za koje će nužno biti izdajnik; ali isto tako i u očima rodbine deportovanih i ubijenih, za koje će ostati jedan od onih koji su njihove najbliže otjerali u smrt!? Niste našli ni jednoga!? Priznajem, i ja ne znam druge osim Erike i Sloba! Erike Njemice koja je spasila Jevreje rizikujući sopstveni život, kada je shvatila laži sopstvenih vođa i naposrednih naredbodavaca! I Sloba Crnogorca koji je spasio Bošnjake, stavivši na doboš svoju službu, a u torbu svoju glavu, kada je shvatio nečovječne laži vođa svog naroda!

Oboje su ostali bez službe i umalo izgubili glavu, ali su zato, i Erika i Slobo, spasili svoju dušu i osvjetlali svoj obraz. Erika je dobila i najveću nagradu: ljubav i zahvalnost onoga kog je spasila – dobila je svog Alfreda Melarmeda koji je ostao uz nju čak i protiv onih svojih sunarodnika koji su ga osudili zbog formalne krivnje njegove Erike (bila je stražar u logoru), a potpuno odrekli i porekli nužno poštovanje za njen suštinski moralni podvig. A najamnici pravih krivaca, naredbodavaca zločina deportacije Bošnjaka, hoće Slobu da uskrate upravo tu najveću i jedinu pravu nagradu: poštovanje i zahvalnost Bošnjaka, prije svega onih koje je spasio, kao i svih svojih sunarodnika koje je svojim svjedočenjem, uzeo u odbranu i kojima je učinio najveću uslugu! Jer da nije Slobodan Pejović otkrio pravu istinu o sudbini deportiranih Bošnjaka i dao nepobitne dokaze o postojanju naredbe za njihovu deportaciju, izdate sa najvišeg mjesta, i hijerarhijskom logikom provedene preko ministra unutrašnjih poslova, na niže organe policijske službe, o svemu tome danas se ne bi više ni riječ čula! Krivci bi bili amnestirani, izvršitelji bi ostali anonimni, a javnost bi zaboravila na žrtve! Sve je, što se tiče činjenica, odavno sasvim jasno u ovom slučaju.

Kada sam kao mali čitao knjigu Čiča Tomina Koliba, osjetio sam snažnu želju da budem uz te nevine crne stradalnike; kada sam doznao istinu o istrebljivanju cijelih naroda i plemena takozvanih ,,Indijanaca”, zavolio sam ih kao najrođenije; kada su agresori počeli akciju genocida nad Bošnjacima, nevjerovatno me obradovalo iznenadno, tek tada do pune svijesti dovedeno saznanje da sam ja zaista Bošnjak! Ne dao Bog da budem od onih koji nepravdu čine – izgleda da me je najviše toga strah.

Kada vidim za kakav je uzvišeni moralni čin imao hrabrosti Crnogorac Slobodan Pejović, a kakva mu se nepravda nanosi ovim napadima i od onih koje je istjerao na čistinu kao prave krivce, i od strane onih kojima je pomogao više nego iko drugi, iz dna duše poželim da sam jedan od tih Pejovića, Crnogoraca, od kojih je i Slobo Pejović!

Ferid MUHIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo