Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve lakše uz krupnije ribe

Objavljeno prije

na

Još ne postoji potpuni konsenzus oko spremnosti da Crna Gora dobije datum za otvaranje pristupnih pregovora. Nekoliko država je rezervisano po tom pitanju, ali, za sada, ipak, u Crnoj Gori možete biti umjereni optimisti”. To je Monitoru rekao jedan funkcioner Evropske komisije. On je dodao da će već početkom naredne sedmice početi da se politički uobličava preporuka, a da je osnova za rad pozitivno mišljenje koje je prošlog mjeseca dala EK u Izvještaju o napretku.

PROVJERA: Iz kabineta evropskog komesara za proširenje Štefana Filea potvrđeno je da on ovih dana dosta putuje i održava intenzivne kontakte sa zemljama članicama, lobirajući za stav da ne treba odgađati odluku o tome da Crna Gora napravi narednog mjeseca novi, značajan korak u pridruživanju EU. U Briselu je prevladao stav da samo proaktivna evropska politika na Balkanu donosi stabilnost u tom „dvorištu Unije”.

Neke članice, kao što je to slučaj sa Francuskom, traže da se „pribjegne pažljivoj i stalnoj provjeri sposobnosti zemalja kandidata da djelotvorno sprovode uslove”. Ukoliko bi Pariz nastavio da insistira na takvom stavu, a u tome ga slijedile Holandija, Švedska i Belgija, a posebno ako to učine Njemačka i Velika Britanija, onda bi Crna Gora dobila datum u martu ili najkasnije u junu naredne godine. Nakon usvajanja Lisabonskog ustava, Savjet EU se sastaje četiri puta godišnje.

CIJENA: Neki analitičari u Briselu smatraju da bi premijeri Unije mogli 9. decembra tek zaključiti da su „sa interesovanjem primili na znanje” prijedlog EK da se sa Podgoricom pokrenu pristupni pregovori. No, i oni smatraju da je odluka na crnogorskim zvaničnicima koji moraju staviti na uvid nepobitne dokaze da se istinski i temeljno sprovode zakoni vezani za uspostavljanje pravog nezavisnog sudstva kao preduslova opipljive borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

„To bi moralo da dovede do brzih sudskih postupaka i hapšenja krupnih riba, kao što se to događa u Hrvatskoj”, kaže posmatrač u sjedištu EU Dragan Blagojević.

On ističe da će, pošto je i hrvatska politička pozornica, a posebno vladajuća Hrvatska demokratska zajednica, bila uzdrmana nužnom borbom protiv korupcije, takvu cijenu morati da plate i ostale zemlje regiona, uključujući i Crnu Goru.

„EU, naročito poslije lošeg iskustva sa Rumunijom i Bugarskom, nikako neće i ne može prihvatiti da u članstvo uđe neka zemlja koja u svoje državne i ekonomske strukture ima ugrađenu korupciju i organizovani kriminal”, tvrdi Blagojević.

Naprosto, evropske države više ne žele da unose nove probleme u svoju zajednicu.

POLJSKA: U glavnom gradu Poljske, zemlje koja u ovom polugodištu predsjedava Unijom, kažu da je raspoloženje među članicama mješovito kada su u pitanju evrointegracije Zapadnog Balkana.

„Vjerujemo da će Evropski savjet donijeti odluku o otvaranju pregovora sa Crnom Gorom. Još postoje neka otvorena pitanja i problemi, ali imamo nekoliko nedjelja da na tome radimo zajedno sa Komisijom, zemljama članicama i Podgoricom”, saopšteno je iz poljskog Ministarstva spoljnih poslova.

Poljska je, inače, uz ostale članice Višegradske grupe (Mađarska, Češka i Slovačka) najupornija u zahtjevu da se dosljedno nastavi sa politikom proširenja Unije. Njeni zvaničnici su kao prioritet svog predsjedavanja Unijom upravo istakli nužnost davanja jačeg integracionog impulsa balkanskim zemljama i izrazili solidarnost sa njima.

„Drago mi je da u zemljama Višegradske grupe nije iščezao taj optimizam i uvjerenje da put u Uniju mora biti otvoren uprkos sadašnjem pesimističkom pogledu na prijem novih članica”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.

LEKCIJE: Da je pesimizam u nekim zemljama Unije realan potvrđuje istaknuta članica Evropskog parlamenta Ulrike Lunaček.

„Mislim da je to činjenica i da se ne tiče toliko razvoja situacije na samom Balkanu, već je velikim dijelom povezan sa povećanjem socijalne nesigurnosti unutar EU, ali i sa efektima proširenja iz 2004. i 2007. godine kada, prema mom mišljenju, nijesmo dovoljno ‘pritisli’ neke od novoprimljenih zemalja da ispune sve preduslove”, rekla je ta austrijska političarka. Stoga je proces ulaska u zajednicu evropskih zemalja sve zahtjevniji i komplikovaniji.

„To je dijelom zbog političkih razloga, i to neću da krijem. Postoji i osjećaj teškoća koji je u zemljama članicama generisan kroz prethodna proširenja. A mi smo takođe naučili izvjesne lekcije iz načina na koji su ona sprovedena”, kaže generalni direktor za proširenje u EK Stefano Sanino.

POUKA: Da i crnogorski čelnici znaju šta im je činiti potvrdio je njima naklonjeni šef Delegacije EK u Podgorici Leopold Maurer.

„Do 9. decembra imamo priliku i da dodatno utičemo na mišljenje Evropskog savjeta, i to konkretnim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala”, rekao je on.

Maurer se nada da će Vlada Crne Gore učiniti sve da zabilježi rezultate u toj oblasti ne samo, kako je naglasio, da bi se dobio datum početka pristupnih pregovora već zbog regulisanja tog problema u samoj državi. Stoga, crnogorski zvaničnici ili parlamentarci nemaju razloga niđe da putuju! Evropske države ubijediće da je naša zemlja zaslužila da dobije datum pristupnih pregovora samo ako ispune bar dio domaćih zadataka. Mada je istina da se uz pritisak i podršku evropskih zemalja, kao i SAD-a, to nevoljno prinošenja žrtava obavlja mnogo lakše.

Veličina najveća prednost

Najveća prednost Crne Gore u evropskim integracijama je, bar za sada, njena veličina. To je ključni razlog što je ona odabrana za dokaz da politika proširenja nije zaustavljena, te što je euro ovđe, uz prećutnu saglasnost Evropske centralne banke, zvanično sredstvo plaćanja. Nada da će tako ostati leži u sljedećoj činjenici: ova mala država i ovaj mali eurizovani sistem ne mogu ni teorijski narušiti projekcije, politike i parametre Unije i eurozone.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo