Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Koga je profesor prozvao

Objavljeno prije

na

Draško Vuković (34) je uveden u sudnicu sa lisicama na rukama, neuobičajeno za svjedoke-saradnike. Predstavio se i na pitanje sudije da li želi da saslušanje bude otvoreno za javnost, dosta uplašeno odgovorio da ,,nema potrebe”. Iz publike su dvije starije gospođe povikale: ,,E sokole, šta ti je to trebalo, deda Milisav ti se sada u grobu prevrće.” Tako je u ponedjeljak u sudnici Specijalnog suda u Beogradu počelo dvodnevno svjedočenje Draška Vukovića, trećeg po redu svjedoka-saradnika u procesu protiv narko grupe kojoj je na čelu Darko Šarić.

Izvještači iz sudnice su naveli da je Vuković, ,,nezaposleni profesor” iz Berana, imao nekoliko kilograma više nego što ga javnost pamti sa rijetkih fotografija koje su objavljivanje u medijima, bio je uredno podšišan, obučen u crno. Nije sjeo na optuženičku klupu, odmah su mu skinute lisice i on je stao pored klupe za svjedoke.

Vuković se, poslije dvije godine bjekstva, 11. oktobra ove godine predao srpskim pravosudnim vlastima. On se u februaru 2010. predao policiji u Beranama, ali je pušten jer kao crnogorski državljanin tada nije mogao da bude izručen Srbiji.

Poslije potpisivanja sporazuma o izručenju državljana između Crne Gore i Srbije, u oktobru 2010. godine Vukoviću se gubi trag. Tabloid Alo navodi da pred sudom Vuković nije govorio o razlozima zbog kojih se predao, ali da se plašio za svoj i život svoje porodice.

Mjesec dana prije nego što se pojavio u Beogradu, vodio je pregovore sa Tužilaštvom za organizovani kriminal. Vuković je obavijestio tužilaštvo da je spreman da sarađuje, da bi zatim obavio desetak razgovora sa zamjenikom tužioca i predao svojeručno napisanu izjavu kojom priznaje krivicu, ali usput i tereti ostale, navele su Večernje novosti.

Sve što je napisao, Vuković je u ponedjeljak u nastavku glavnog pretresa počeo i usmeno da izlaže. Prema nezvaničnim informacijama, prenosi Kurir, na jednom od sastanaka s tužilaštvom prije dobijanja statusa Vuković je govorio i o lokaciji na kojoj je utočište pronašao narko-bos Darko Šarić.

Draško Vuković je sedmooptuženi u optužnici za šverc kokaina iz Južne Amerike i Italije u kojoj se, pored njega i Šarića, tereti još 18 osoba. Vođa grupe Darko Šarić, Goran Soković i još četvorica optuženih su i dalje u bjekstvu, pa im se sudi u odsustvu. Ostalih 11 optuženih koji su u pritvoru, negirali su krivicu i učešće u švercu više od 2,5 tona kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu. Dvojica optuženih Radan Adamović i Nebojša Joksović ranije su dobili status svjedoka saradnika.

Da bi optuženi mogao da dobije status svjedoka saradnika, odnosno privilegiju da mu za krivično djelo bude izrečena znatno blaža kazna, potrebno je da prizna krivicu, potvrdi optužnicu i svojom izjavom potkrijepi dokaze protiv drugih optuženih.

Šta je i koga je Draško Vuković pomenuo iza zatvorenih vrata službena je tajna koju nisu htjeli da otkriju ni advokati optuženih pripadnika Šarićevog klana. U beogradskim medijima se špekuliše da bi Vuković, mogao istragu da dovede i do nekoliko srpsko-crnogorskih bosova koji u trgovini drogom drže primat u zemljama Južne Amerike, a koji su glavni snabdjevači klanova kojima rukovode ljudi sa ovih prostora.

Za sada je prema dnevniku Blic poznato da je u svjedočenju Vuković pomenuo imena nekoliko Crnogoraca koji su bili u poslu sa švercom droge, zbog koje se sudi Šarićevom klanu, a kojih nema na spisku optuženih.

Poslije Nebojše Joksovića, koji je prvi dobio status svjedoka saradnika protiv Šarića, a koji je potvrdio navode optužnice, Vuković u postupak za status mogao je ući samo ukoliko ponudi daleko značajnije informacije, kojih nema u sadašnjoj optužnici. Ti podaci srpsko tužilaštvo i policiju bi mogli da dovedu do zvučnih imena srpskog podzemlja u Južnoj Americi, a koji su bili u poslu sa Šarićem.

Koliko Vukovićevo svjedočenje i saznanja mogu da ugroze Šarića, kazuje i činjenica da je 7. novembra, nepunih mjesec dana pošto se predao i samo devet dana prije nego što je i zvanično dobio status svjedoka-saradnika, lokal u Beranama za koji se tvrdi da je njegov potpuno uništen u podmetnutoj eksploziji. To je protumačeno kao upozorenje Vukoviću jer je ranije na istovjetan način prijećeno i drugom svjedoku-saradniku Joksoviću.

Vuković je, prema onome što saznaju Večernje novosti ispričao da nije bio toliko blizak sa Darkom Šarićem, sa kojim je nekoliko puta sjedio u istom društvu. Međutim, tvrdio je da je on bio glavni, što je zaključio iz razgovora sa ostalim akterima šverca, naročito sa Željkom Vujanovićem, kome je prenosio stanje na terenu. Vujanović je, prema optužnici, bio posrednik između Šarića i njegovih „jurišnika”.

Vuković je ispričao da je njegov zadatak bio nabavka kokaina u Južnoj Americi i njen transport u Evropu. Po njegovim tvrdnjama, kokain su kupovali od kolumbijskih narkokartela.

Prema informacijama Blica, Vuković je detaljno pričao o krijumčarenju kokaina iz Južne Amerike jer je bio dio ekipe koja je često putovala u Urugvaj i organizovala šverc kokaina u Evropu. Vuković je, po nalogu Šarića, u Urugvaju bio i u septembru i oktobru 2009. kada je učestvovao u kupovini 2,1 tone kokaina, koja je potom zaplijenjena u akciji Balkanski ratnik.

Večernje novosti pišu da je Šarićeva kriminalna grupa funkcionisala kao dobro organizovano preduzeće, a između sebe su govorili da su ,,jedna firma”. Tačno se znalo šta je čije zaduženje, vođena je precizna evidencija o nabavci kokaina, njegovoj prodaji, a svaki pripadnik grupe morao je da ispostavi svoje troškove. ,,Slikovito govoreći, ako je neko kupio samo patike, to je moralo da bude ubilježeno u njihovim knjigama”, kazao je sagovornik Kurira

Vuković je u skoro tročasovnom svjedočenju pred Specijalnim sudom u ponedjeljak detaljno ispričao kako je Darko Šarić organizovao krijumčarenje više od dvije tone kokaina iz Južne Amerike, saznaje Blic. Tim svjedočenjem je Vuković potvrdio navode tužilaštva.

Politika piše da je drugog dana svjedočenja bez prisustva javnosti, u utorak, Vuković teško teretio Šarića. Navodno je otkrio nepoznate pojedinosti o nabavci narkotika iz Argentine.

Svjedočenje Vukovića bi moglo da razriješi i ko su ljudi od kojih je kupljena droga. Članovi grupe tokom boravka u Južnoj Americi komunicirali su putem telefona, SMS, elektronskom poštom sa različitih javnih mjesta i tako prenosili uputstva od organizatora. Prema informacijama Politike, Vuković je opisao lanac komunikacije, naveo šifrovane nadimke i potvrdio da je naloge Vujanovića prenosio Draganu Labudoviću. Vujanović je sa teritorije Srbije prenosio informacije Šariću, čiji je tajni nadimak bio ,,Zoki”, kao i Sokoviću, sa pseudonimima ,,Gog” i ,,Popola”.. On je u komunikaciji sa ostalim Šarićevim saradnicima oslovljavan po nadimku ,,Beranac” ili ,,Ken”.

Vuković je svjedočio i o događaju u noći između 12. i 13. oktobra 2009, u Argentini kada su Marko Pandrc, Boško Nedić, Nenad Novaković, ,,Kalipso”, ,,Maja” i još neki zasad neidentifikovani članovi klana prebacili 2.174 kilograma kokaina iz iznajmljene kuće u Argentini, u blizini urugvajskih teritorijalnih voda, na jahtu Maui. Kokain su spakovali u 1.917 paketa i raspodjelili ih u 55 torbi, a zatim u noći između 12. i 13. oktobra cio tovar prenijeli gumenim čamcima na Maui, koju je prethodno kupio Anastazije Martinčić za 265.000 dolara.

Plan je bio da kokain gumenim čamcima sa jahte Maui bude prevezen do prekookeanskog broda Pirgos, gdje je planirano da drogu preuzme okrivljeni Miloš Cajić i preko Atlantskog okeana prebaci do Evrope. Pirgos je 12. oktobra uplovio u urugvajske teritorijalne vode, ali je transfer spriječila policija.

Vuković je, kako nezvanično saznaje Politika, priznao da su Labudović i on kupili avionske karte za Martinčića i dali mu novac za put. Potvrdio je i navod optužnice da je Labudović u stanu u Beogradu držao novac pribavljen trgovinom drogom. U tom stanu 20. oktobra 2009. srpska policija je našla 544.430 eura.

Draško Vuković je za Urugvaj iz Srbije krenuo 30. avgusta preko prelaza Batrovci, na kojem je upotrebio falsifikovani pasoš na ime Miloša Krpovića. Krpović je takođe bio pripadnik klana i u njegom stanu u Beogradu ubrzo poslije zapljene droge u Urugvaju nađeno je više od pola miliona eura.

Prema Kuriru Vuković je tokom svjedočenja bio prilično miran i staložen. ,,Djelovao je mnogo opuštenije nego druga dvojica već saslušanih svjedoka-saradnika Nebojša Joksović i Radan Adamović,” kazao je izvor Kurira koji je podsjetio da je Joksović saslušan tek iz drugog pokušaja, jer mu je prilikom prvog iznenada pozlilo u zgradi suda. Vuković je kao tužiočev svjedok po mišljenju mnogih ,,najopasniji” po odbjeglog Pljevljaka, ali i po ostale protiv kojih se vodi postupak.

Bjekstvo, ali ne spektakularno

Draško Vuković je detaljno iznio kako je droga kupovana u Južnoj Americi i dalje transportovana u Dansku i zemlje Skandinavskog poluostrva, gdje su imali razgranatu mrežu preprodavaca. To bi moglo da inicira pokretanje još jednog postupka protiv Darka Šarića, jer je Vuković ispričao da se on trgovinom kokaina uveliko bavio još 2005.

,,Ispričao je da je on učestvovao u švercu kokaina još 2005. i 2006, što je period koji nije obuhvaćen postojećim optužnicama. Potvrdio je da je bio uhapšen u Danskoj, iz čijeg je zatvora uspio da pobjegne u aprilu 2007”, kazao je izvor Kurira iz srpskog pravosuđa.

Vuković je naveo da se bjekstvo nije odigralo onako kako je to predstavljeno u medijima. ,,Bjekstvo iz zatvora Frederiksund u Kopenhagenu, kako je ispričao, nije bilo ni blizu spektakularnog. Iz slabo čuvane kuće, navodno, pritvorenici su čak naručivali brzu hranu, pa je on iskoristio da prilikom jedne isporuke pice išeta s raznosačem”, prenio je sagovornik Kurira.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo