Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ispiši pa vladaj

Objavljeno prije

na

Veselin Vukotić ne patiše. Otvoriš Pobjedu, eto ga. Uključiš Atlas, opet on. Virneš u Telegraf, Vukotić. Obraća se budućim studentima, i malo je reći hvali svoj i premijerov Univerzitet Donja Gorica (UDG).

,,To je iznad evropskog prosjeka. Ti uslovi oslobađaju naše studente kompleksa provincije, oni postaju svjesni da su potpuno ravnopravni sa svojim kolegama u inostranstvu”, pojašnjavao je Vukotić prije neki dan u Pobjedi. U Telegrafu je doduše kazao da stranih studenata nemaju na UDG. Čudo da nijesu čuli za univerzitet iz snova.

Ni u najluđim maturskim snovima nema onoga što UDG na javi obećava budućim studentima. Osim konkurentnosti na svjetskom tržištu rada, na sajtu UDG, ali i u raspisanom konkursu za upis u 2013/2014. budućim studentima se obećava da će tokom studija ,,da se bave sportom, igraju tenis, skaču sa padobranom, rone, skijaju, plešu, bave folklorom, stiču sposobnosti komunikacije, amaterski glume”…

U novoj studijskoj godini, UDG nudi još povoljnosti, nalik na naučnu fantastiku. Osim mogućnosti da se dobije, kako kaže Vukotić ,,dabl diploma”, istovremeno diplomira ekonomija i pravo na primjer, na sajtu UDG brucošima se već nude doktorske studije. Vukotić na konsultacije poziva maturante ,,da se već sada opredijele za doktorske studije koje će upisati za 5 – 6 godina”…Kako se to radi, to samo Vukotić zna. U svakom slučaju UDG, još otkako je počeo upis na fakultete, ,,obavještava maturante da počinje takav plan obuke i pripreme studenata za doktorske studije od prve godine”.

Kada ga priupitaju o tome ko to mjeri kvalitet njegovog Univerziteta, Vukotić se poziva -na sebe. I prijatelje naravno. Glavni argument neoliberalnog profesora ekonomije koji se kune u tržište, je na koncu to što se njegovi studenti zapošljavaju u većem postotku od onih sa državnog univerziteta. To nije do tržišta rada već zbog toga što Vukotić i njegovi imaju državu. U zadnjim danima mandata Igora Lukšića, omogućeno je privatnim univerzitetima da uzimaju novac iz budžeta. Vukotić se požalio da mu još nije uplaćeno 90 hiljada eura. Nije pojasnio zbog čega su ti smjerovi na UDG-u državi važni i po čemu se oni razlikuju od onih koje već imamo na državnom univerzitetu. Nije ni demantovao da je UDG u problemu zbog otplate višemilionskih kredita.

Nakon što je prije šest godina upisana prva generacija na univerzitet u vlasništvu premijera Mila Đukanovića, Veselina Vukotića, Dragana Vukčevića i Tomislava Čelebića, i nakon što je isto toliko godina zahvaljujući povlašćenom položaju dobijao kredite, licence, građevinske dozvole, rezultat je katastrofalan, na štetu državnog univerziteta. U novu školsku godinu UDG će ući sa 500 upisanih studenata i dva smjera više. Sa državnog univerziteta javljaju da su smanjili broj upisanih za 400 studenata.

No, još gore. Dok se Vukotić i Slobodan Backović sa privatnog Univerziteta Mediteran posredstvom medija bave promocijom svojih Univerziteta, sa državnog nikog da se obrati svojim potencijalnim brucošima i pojasni im zašto bi trebali da izaberu državni univerzitet. U emisiju koju je TV Atlas organizovala na temu visokog obrazovanja i upisne politike, u kojoj su gostovali Vukotić i Backović niko od predstavnika UCG nije se ni pojavio iako su pozvani.

Istovremeno, stavove o važnim odlukama poput upisne politike preko medija razmjenjuju centrala i fakulteti. Pa je jedina poruka koja je posredstvom medija tokom mjeseca upisa mogla stići do budućih brucoša – da Pravni fakultet ne može kvalitetno da opskrbi toliko studenata koliko će upisati, jer nema dovoljno novca nakon odluke da se budžet centralizuje.

Upravo je novac bio razlog tolikog broja upisanih na taj fakultet, koji osim Ekonomskog važi za ,,najprofitabilniji”. U dopisima koji su sa predlozima za broj studenata svi fakulteti uputili Univerzitetu, jasna je i tendencija Ekonomskog fakulteta da se ,,otcijepi” od Univerziteta. Uprava Ekonomskog zalaže se za veću autonomiju. Profesorica Branka Bošnjak odavno upozorava da je to jedan od scenarija urušavanja državnog univerziteta i da će se profitabilni fakulteti na UCG u stvari privatizovati. Tu mogućnost otvara i novi Predlog zakona o visokom obrazovanju.

Bilo je još preporuka za buduće studente UCG: tokom prošle godine, na Pravnom je uvedena prinudna uprava. Govorilo se o ukidanju pojedinih smjerova, poput psihologije u Nikšiću. Svako malo izbijala je neka afera, od finansijskih do onih koji se tiču ugleda pojedinih profesora. Slučajno?

Uz to što je Vlada smanjila broj samofinansirajućih studenata za 400, opet je smanjila i budžet za UCG. Ove godine UCG je dobio od države 11, 2 miliona eura. Novčana izdvajanja za državni univerzitet manja su iz godine u godinu uprkos upozorenja stranih eksperata da su izdvajanja za obrazovanje i nauku mnogo manja nego što bi trebala da budu. I pored upozorenja uprave UCG da su u velikim finansijskim nevoljama.

Nijesu rijetki oni koji vjeruju da je urušavanje UCG u korist UDG-a brižljivo pripremljen scenario. U kom ne učestvuju samo oni koji imaju direktan interes. Već i oni sa UCG koji to mirno posmatraju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo