Uprkos izvjesnom ,,umoru od proširenja” u EU, brža integracija zemalja na jugoistoku Evrope jedan je od prioriteta mađarskog predsjedavanja Unijom u prvoj polovini ove godine. Budući da ta zemlja prvi put od kada je postala članica predsjedava EU, Mađari ulažu velike napore kako bi ostvarili dobre rezultate. To se prije svega odnosi na završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom i dobijanje datuma za početak pristupnih pregovora Crne Gore. Napredak je već ostvarila Srbija nakon ovonedjeljne ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a povoljnim vijestima nadaju se i Makedonija, Albanija, BiH i Kosovo. Mogla bi ovo zaista biti ključna godina za Balkan, iako se ekonomije tih zemalja neće bitnije oporaviti. Stoga su građani regiona, kako pokazuje nedavno istraživanje Galupa, još pesimisti.
ROK: Zvaničnicima u Podgorici jasno je stavljeno do znanja što im je činiti. Visoki funkcioner Socijaldemokratske partije Raško Konjević kaže da je potrebna mobilizacija cjelokupnog crnogorskog društva kako bi Crna Gora u ovoj godini dobila datum, a naredne godine otpočela pristupne pregovore o članstvu s EU. ,,Taj rok nam je definisan. Nemamo popravni. Ili, taj popravni može biti, ali je pitanje kada, na koji način i pod kojim uslovima”. Rok je precizan i kratak: 31. jul. Do tada će biti urađen godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore na osnovu kojeg će Brisel odlučiti da li je naša zemlja spremna za novu fazu pridruživanja. To znači da su pred Crnom Gorom „paklenih šest mjeseci”.
PRITISAK: Iz Brisela svakodnevno vrše snažan pritisak na crnogorske čelnike da što prije pristupe ispunjenju „domaćih zadataka”, prije svega odlučnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na državnom nivou. „Pritisak se zaista može opipati, a nekada je i vrlo neprijatan”, rekao je Monitoru dobro obaviješteni izvor. To su jasno osjetili i crnogorski parlamentarci, na čelu s predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem, kada su nedavno boravili u sjedištu Unije. „Ne želi EU da se priključi Crnoj Gori, već se Crna Gora želi priključiti EU”, poručio je crnogorskim parlamentarcima potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju za zemljama jugoistočne Evrope Jelko Kacin.
Crne Gora ima još nula ,,sanadera”, što znači da nije, kako to u Briselu već vole kazati, pristupila izručivanju rezultata. Ali, svi koji prate procese pridruživanja znaju da je pojačani pritisak na neku zemlju pouzdan znak da je ona na putu k Uniji. Pokazalo se, takođe, da samo djelotvorni pritisak Unije daje opipljiv rezultat, a da pasivnost Brisela nagrađuje korupciju, slabi vladavinu prava, blokira reforme.
ISKUSTVO: U Briselu se, kako je rečeno Monitoru, nadaju da će Podgorica na proljeće početi snažnije da isporučuje rezultate, odnosno da počne hapsiti kriminalce i visokorangirane korumpirane političare. ,,Govorim vam iz iskustva Hrvatske: nećete sve stići da propratite. Biće to često filmski brzo”, kaže novinar Slobodne Dalmacije Ahmet Kalajdžić i dodaje da je pred Crnom Gorom ,,vrlo, vrlo zanimljivo razdoblje”. On je rekao da je Hrvatska došla u finale pregovora s EU tek kada je Brisel jasno poručio da u Poglavlju 23 (reforma pravosuđa) nema mjesta za fraze nego da se očekuje procesuiranje visokorangiranih zvaničnika koji su bili umiješani u korupcionaške radnje.
Niko se više u Briselu, kada je Crna Gora u pitanju, neće zadovoljiti ograničenim antikorupcijskim akcijama koje bi bile predstava za Uniju. Suviše će biti kasno ako se s njima krene uoči novog Izvještaja EK, koji treba da se pojavi u oktobru. Svjedoče o tome i amandmani koji su evropski parlamentarci dali na Prijedlog rezolucije o Crnoj Gori koju je predložio izvjestilac Čarls Tenok. „Vladavina prava sigurno je jedna od polaznih tačaka za svaku državu koja se približava EU”, naglašava europoslanik Ivo Vajgl.
ŠANSE: Predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije Nebojša Medojević kaže za Monitor da vremena ima malo, ali da šansa postoji. „Sva će pažnja u predstojećem periodu biti skoncentrisana na Vladu, policiju, tužilaštvo i pravosuđe. Pitanje je da li će oni uspjeti u ovako kratkom roku da naprave ono što nijesu uspjeli za 20 godina. Šanse postoje, ali takođe i veliki otpori. U stvari, odgovor na pitanje da li je Crna Gora spremna da ispuni sedam zahtjeva EU, odgovor je koliko je Igor Lukšić, kao novi premijer, spreman da bude Jadranka Kosor u Crnoj Gori”, ističe Medojević.
Težak je to izazov za novu Vladu, čiji je novi ministar za evropske integracije Milan Roćen, vazda preferirao „moskovske integracije”. Ali, isto tako izvjesno je da će kabinet premijera Lukšića izgubiti legitimitet ukoliko u ovoj godini Crna Gora ne dobije datum pristupnih pregovora. Ulozi su, dakle, veoma visoki, a vremena, prostora i resursa za kalkulacije sve je manje.
Mustafa CANKA
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice