Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kredit za glinenog goluba

Objavljeno prije

na

Ovo je najtužnija sportska priča u regionu. Nevjerovatan je podatak da za disciplinu olimpijski trap ili popularno gađanje glinenih golubova, crnogorski reprezentativci treniraju bez prebijene pare. Od države zaboravljeni, od grada na margini pažnje, oni dižu privatne kredite i jurišaju na svjetski Olimpijski vrh.

SVJETSKI REZULTAT: Dragoslav–Pako Racković, član SK Herceg Novi, sportista ove streljačke discipline, podigao je kredit u banci da bi u mirnodopskim uslovima pucao za svoju državu! Kad je nakon toga postigao svjetski rezultat i privukao pažnju svjetskih medija, zvanično je postao stipendista Međunarodnog olimpijskog komiteta. Treba istaći da se za ovu olimpijsku disciplinu bira samo 30 ljudi iz čitavog svijeta. Racković je na toj rang listi 26. u svijetu! Iako ima drugi rezultat na svijetu, ovako je rangiran zbog propozicija koje znače da ,,jedan golub čini 10 mjesta”. Dakle, dva goluba iza svjetskog zlata.

,,Zadužio sam se i svojim novcem finansirao san o visokom rezultatu, sve dok ga nijesam postigao. Na prvenstvu svijeta 2009. imao sam treći po vrijednosti rezultat. On iznosi 119 pogodaka, dok je prvak svijeta imao 121 pogodak (glineni golub). Nadao sam se da će me opština nadalje pomoći. To se nije dogodio, pod izgovorom da bi se time povrijedio zakon koji se odnosi na matične klubove. Do dana današnjeg, niko ne zna da objasni o čemu se zapravo radi i kako je sve ovo moguće”, ogorčen je Racković.

Prema njegovim riječima, u Herceg Novom vrhunski profesionalac -sportista ima mjesečna primanja od po nekoliko hiljada eura. Njemu je toliko novca dovoljno za čitavu godinu intenzivnog treninga ,,pucanja na golubove”. Njegova inostrana – olimpijska stipendija iznosi čitavih 350 eura mjesečno.

O SVOM TROŠKU: Da muka bude veća, članovi ovog Novskog tima na prvenstva idu o svom trošku. Uprkos svim sjajnim rezultatima, niti ih ko čeka niti dočekuje s putovanja. Ovaj grad i ove godine (deveti put za redom) za sportistu godine proglašava – vaterpolistu. U nedostatku sportskog obrazovanja i pismenosti, gradski i državni poslenici sporta, ne čitaju dobro ovoliko jaku svjetsku pozicioniranost.

Zahvaljujući dolasku Novljanina Nikole Perišića među ove momke, od 2006. razvija se visoko profesionalno ovaj streljački klub. Kao predsjednik kluba sopstvenim sredstvima obezbjedio je veoma skupe i uvažene trenere iz Irske i Australije. Takav trenerski dan iziskuje trošak od 400 do 500 eura. Ovi vrhunski pucači već su stajali rame uz rame sa svjetskim pucačkim imenima na Kipru, u Njemačkoj i Italiji.

Nikola Perišić komenatriše stanje u sportu i kao kapiten crnogorske reprezentacije u gađanju letećih meta: ,,Analizirajte samo raspodjelu državnog budžeta sportskim savezima. Analizirajte odluke o investicionoj izgradnji milionski vrijednih sportskih objekata po Crnoj Gori. Pogledajte raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Sve skupa se odvija na bazi ličnih preferencija. Valja znati da uopšte ne postoji razrađen sistem stipendiranja sportista, kao ni uslovi za njihovu klasifikaciju (vrhunski, vrsni, perspektivni)”.

SVJEDOCI NEZNANJA: On je gotovo ubijeđen da je u pitanju nestručnost zaposlenih u nadležnim državnim i opštinskim organima. Takođe smatra da je Zakon o sportu samo marketinška farsa, bez pravih rješenja za ključna pitanja.

,,U ovakvom ambijentu, bilo je vraški teško iznjedriti olimpijskog kandidata u streljaštvu. Mi, kao klub, sada smo u poziciji svjedoka njihovog neznanja, jer nas je svijet priznao, prije nego profesionalci u matičnoj opštini i Ministarstvu. Mislim da ih je sada pomalo sramota od nas. S iščekivanjem pratimo „sportske” poteze novog premijera Igora Lukšića i njegovog šefa finansija. Diletantizmu se mora stati na put, ako ništa, jer je skup”, kaže Perišić.

Odnos države prema sportu daleko je od sistematičnog, više diletantski, s okusom ličnog promoterstva zarad političkih poena. Često u formi ad-hoc akcija, kao što su organizacije međunarodnih priredbi drugorazrednog značaja. Naravno, diletantizam košta puno više od sistematičnosti!

Da začinimo s olimpijskim stipendistom… Važno je reći da je Dragoslav Racković po profesiji autoprevoznik. Do nedavno je radio na terenu, s kamionom starim oko 40 godina. Da ipak ima ljudi u Novom, govori i podatak da mu je firma Katunjanin uručila polovan kamion kako bi mogao raditi. Čudio se Racković i u nevjerici pitao: ,,Kako ljudi? Da li je moguće?” Odgovoriše mu da ne žele gledati kako zbog pucanja pada na prosjački štap… Toliko o sportu u Crnoj Gori.

Leteće mete

Na programu Olimpijade ovaj se sport nalazi već 110 godina. Zove se streljaštvo, s granom leteće mete – glineni golubovi. To su tanjirići veličine pepeljare, izrađeni od gline. Svaki je težak 110 grama i leti 100 kilometra na sat. Uz pomoć posebnog uređaja izbacuje se u vis i tom prilikom strijelci ga gađaju iz puške. Jedini je sport na svijetu u kojem ne postoje kategorije. Takmiče se svi uzrasti od 21 do 60 godina.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo