Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od pljačke do stečaja

Objavljeno prije

na

Informacije da beranska mljekara Zora ne radi već godinu zbog kvara jedne od skupocjenih mašina, aktuelizovale su malo poznatu priču o tome kako je uz velike malverzacije svojevremeno nabavljena polovna oprema pa prikazivana kao nova za ovu fabriku, građenu milionskim sredstvima međunarodne donacije.

Izvršni direktor mljekare Vinko Purić otkrio je nedavno da jedina fabrika dugotrajnog mlijeka u Crnoj Gori ne radi zbog kvara takozvane pakerice i da je kompaniji potrebna finansijska pomoć za popravku mašine.

GOMILA GVOŽĐA: „Kvarom glavne mašine u Zori stala je proizvodnja”, rekao je Purić i dodao da se nada da će Ministarstvo poljoprivrede pomoći da se obezbijedi novac za popravku.

„Ukoliko se to ne desi, u ovakvom stanju više nijesmo u mogućnosti da radimo”, kazao je direktor Zore.

Kada je mnogo ranije, godinu-dvije nakon izgradnje fabrike, inženjer Dragan Miljković, jedan od domaćih stručnjaka zapošljenih u mljekari, nakon učestalih kvarova i zastoja, upozorio da su mašine stare i do trideset godina, našao se na udaru tadašnjeg poslovodstva. Miljković je ispričao kako su neki djelovi opreme kad su stigli bili potpuno neupotrebljivi i da su morali biti vraćeni.

„Umjesto nove opreme stigla nam je gomila gvožđa, koje ni remontom nije moglo da se stavi u funkciju. Glavna mašina kombi-blok, kada je uvezena već je bila odradila svoj radni vijek”, kazao je Miljković.

Prema njegovim riječima, velika greška bio je izbor mašina, odnosno proizvođača.

„Meni nije poznato da još neka mljekara ili fabrika sokova u regionu radi s austrijskim ‘kombi-blokom’. Uglavnom svi koriste mašine marke ‘tetrapak’ za koje ima i rezervnih djelova, a i mnogo su jeftinije”, rekao je ovaj inženjer.

On je upozorio da je ipak, kada je već „učinjena rabota”, trebalo odmah osposobiti domaće stručnjake, kako se ne bi dešavalo ono što je kasnije postala praksa, da se za najmanji kvar dovode majstori iz Austrije.

Inženjer Miljković iznio je još mnogo drugih informacija u vezi s nabavkom i montiranjem opreme i opasnim kvarovima na drugim mašinama kao, na primjer, onom zbog kojeg je isparavao vodonik peroksid, ugrožavajući zdravlje radnika. On je još tada čitav posao oko izgradnje fabrike nazvao kriminalom i dodao da će sve to jednog dana morati da se razotkrije. Miljković nije želio da trpi pritiske i napustio je fabriku, da bi se nedugo potom odselio iz Berana.

U PARTIJSKIM ŠTABOVIMA: Jedina fabrika dugotrajnog mlijeka u Crnoj Gori bila je donacija vlade Luksemburga i predstavljala dio šireg projekta pod nazivom MEDNEM – Razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore. Nije te 2002. godine Luksemburg bez neke donirao fabriku Beranama. To je trebalo da bude stimulans za povratak crnogorskih azilanata iz te razvijene zapadnoevropske zemlje. Azilanata je najviše bilo upravo iz beranske opštine, posebno s područja Bihora, tako da se u to vrijeme pričalo da fabriku zapravo treba graditi u Petnjici.

Nije izgrađena u Petnjici, niti je bila poseban stimulans za povratak crnogorskih azilanata koji su u tu zemlju u najvećem talasu ilegalnim kanalima stizali u vrijeme ratnih dešavanja na Kosovu 1999. godine i političke destabilizacije u okruženju. Sa smirivanjem prilika, azilanti su uglavnom na silu deportovani nazad, a u beransku mljekaru je slovom i brojem zapošljen – samo jedan. Već tada su spiskovi za zapošljavanje pravljeni u štabovima vladajućih partija. Nije to bilo lako. Za tridesetak mjesta u fabrici konkurisalo je preko hiljadu nezaposlenih Beranaca. Pala su mnoga prazna obećanja.

Projektom MEDNEM upravljao je u početku tim međunarodnih konsultanata na čijem čelu je bio škotlanđanin Tomas Hodž, koji je kasnije zbog razotkrivenih mahinacija i pljačke u ovoj fabrici pred crnogorskim sudovima u odsustvu, tačnije bjekstvu, osuđen na godinu zatvora. Škotlanđanin je vrlo autoritarno vodio posao i vrlo brzo rastjerao sve strane i domaće stručnjake koji su mu mogli biti smetnja u „poslu”.

Kada mu je postavljeno pitanje uvoza polovne opreme, za koju je stočarima i članovima borda direktora rečeno da je nova, Tomas je izjavio da to nije bio njegov posao već drugih konsultanata. Naravno da je malo ko povjerovao u tu priču, koja je ipak sve do danas ostala pod velom tajne. Poznato je samo da su mašine za beransku mljekaru uvezene preko holandske firme VM Inženjering.

LAŽNI PODACI: Na osnovu lažnih podataka o broju muznih grla u Beranama i regionu, fabrika je projektovana za dnevnu proizvodnju od 50 hiljada litara. Kada se ispostavilo da se u jeku sezone ne može dnevno prikupiti više od deset-petnaest hiljada litara sirovine, fabrika je počela da proizvodi gubitke. Povećanju stočnog fonda nije pomogao ni sumnjivi projekat uvoza steonih bavarki, koje su uglavnom završile u mesnoj industriji. Manjak krava u kombinaciji sa čestim kvarovima mašina, bila je prosta formula za neuspjeh u poslu.

Do trenutka dok su gubici pokrivani međunarodnom donacijom, kao što su plaćani i stručnjaci koji su svako malo dolazili da popravljaju opremu, crnogorske vlasti nijesu se previše sjekirale. Optimizam je iskazivan i onda kada je vlada Luksemburga zaključila donaciju tešku desetak miliona eura, i bezmalo čitav paket akcija ustupila Vladi Crne Gore.

Ubrzo se, međutim, pokazalo da crnogorska Vlada nije spremna da pokriva gubitke ove fabrike. Tako je mljekara došla u situaciju u kojoj se i danas nalazi. S velikim dugovanjim radnicima, stočarima i dobavljačima, na kapiju je još krajem 2009. godine stavljen katanac.

JEDINSTVEN PRIMJER: Jedina fabrika dugotrajnog mlijeka u državi, ispostavilo se, uz sve probleme koji su je pratili i veliku konkurenciju na tržištu, ne može da radi rentabilno. Upravo je tako saopštio aktuelni direktor Vinko Purić. Fabrika bi, prema njegovim riječima, osim dugotrajnog mlijeka morala da se preorijentiše na čitav lanac drugih proizvoda. Za sve to je potreban novac, a stranih donatora, da se muzu, više nema.

Mljekara je očigledno vruć krompir u rukama novog ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića. O tome je najviše razgovarano prilikom njegove posjete Beranama prije dva dana. Ministar je rekao da će od marta upravljanje mljekare preuzeti novi menadžment, što znači da će stari biti smijenjen. On je dodao da će proizvodnja običnog mlijeka biti pokrenuta, dok će za proizvodnju dugotrajnog i privatizaciju fabrike biti tražen partner.

Do sada se, kao moguće rješenje, dok nezadovoljni radnici štrajkuju, stidljivo pominjao i stečaj. Bio bi to veliki „uspjeh” i jedinstven primjer. Uložiti u nešto deset miliona, a onda ga kroz stečaj prodati za neuporedivo manje?! Vjeruje se da novi ministar to neće dozvoliti.

Vlada Crne Gore u ovoj kompaniji ima 99,5 odsto akcija. Ostalih zanemarljivih pola procenta podijeljeno je na nekoliko udruženja stočara iz regiona. Ako bude stečaja, Petnjičani, na čijoj je muci ova fabrika napravljena, mogli bi lako ostati bez svojih nula zarez nula pet odsto akcija. Na toliko se, kroz MEDNEM, svela pomoć Luksemburga na silu deportovanim azilantima iz ovog kraja.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo