Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Strah kao strategija

Objavljeno prije

na

,,Sve je suprotno od onoga što izgleda da jeste”, čuvena je rečenica Ilije Čvorovića, lika još čuvenije drame Duška Kovačevića Balkanski špijun. Njegov podstanar, krojač, u stvari je špijun, neprijatelj države, zna Ilija. Mnogi su se uz tu dramu smijali do suza. Smijeh bi smjenjivala jeza od pomisli da je priča o državnim neprijateljima i špijunima nekom bila stvarnost.

BEZ OBRAZLOŽENJA: Dragana Đokić, Dragan Ćorović i Rajko Milić, raseljeni sa Kosova, tu priču žive danas, u ,,evropskoj Crnoj Gori”. Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je njihov zahtjev za stalno nastanjenje, odnosno status stranca, proglasivši ih državnim neprijateljima! Bez obrazloženja.

U rješenjima u kojima im se odbija zahtjev za status stranaca u Crnoj Gori, stoji tek da se to čini ,,jer postoje smetnje sa aspekta nacionalne bezbijednosti i javnog poretka”.

,,Nijesam mogla da vjerujem”, kaže za Monitor Dragana Đokić, pravnica, inače volonterka u Udruženju raseljenih lica Kosmet u Sutomoru. Otac joj je crnogorski državljanin, a majka rodom iz Crne Gore. Oboje prosvjetni radnici. Ona je državljanka Srbije.

Dragana Đokić je od Agencije za nacionalnu bezbijednost i zvanično tražila da joj daju na uvid podatke koje imaju o njoj, a koje bi je svrstale u kategoriju problematičnu „s aspekta nacionalne bezbijednosti”.

„ANB nije preduzimala mjere prikupljanja podataka o vama i ne vodi evidenciju vaših ličnih podataka”, stoji u obavještenju koje joj je zvanično dostavila ANB, u koje je Monitor imao uvid.

Ona je pred Upravnim sudom pokrenula spor. Njenu tužbu Upravni sud je prihvatio kao osnovanu i poništio rješenje MUP-a. U obrazloženju presude navodi se i da je u toku postupka dokazano da se protiv Dragane Đokić ne vodi krivični postupak, te da nije pravosnažno osuđivana za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Takođe, sud navodi da MUP nije obrazložio ,,koje i kakve smetnje postoje sa aspekta nacionalne bezbjednosti, za usvajanje tog zahtjeva”, zbog čega je, navodi se u presudi, ,,rješenje bez obrazloženja i na osnovu njega se ne može ocijeniti pravilnost donijete odluke”. Sud podsjeća i da je ANB Dragani Đokić i zvanično potvrdila da o njoj ne prikuplja podatke.

KO ZA ZAKON MARI JOŠ: Upravni sud je prihvatio i tužbu Dragana Ćorovića. On je ekonomista, zaposlen u Lovćen osiguranju u Podgorici. I on živi u Sutomoru, u neformalnom kolektivnom centru. Otac mu je crnogorski državljanin.

Tokom spora pred Ustavnim sudom, Ćorović je naveo da je i on od ANB-a tražio uvid u informacije o njemu, ukoliko ih ANB posjeduje, te da još nije dobio odgovor. Naveo je i da nije nikada bio član ni jedne organizacije koja je podrivala bezbijednost Crne Gore.

U Vladinoj Odluci o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstav iz 2008. godine, navodi se da smetnje postoje ,,ako lice sprovodi ili je sprovodilo aktivnosti koje bi mogle dovesti do izvršenja krivičnih djela protiv čovječnosti, sprovodi aktivnosti koje bi mogle dovesti do izvršenja krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore; pripada ili je pripadalo organizacijama i grupama, koje se zalažu za nasilnu promjenu ustavnog uređenja, javno se zalaže i širi ideje kojima se raspiruje nacionalna, vjerska ili rasna diskriminacija; pripada ili je pripadalo organizacijama i organizovanim kriminalnim grupama koje pripremaju ili izvršavaju krivična djela i na bilo koji drugi način pruža podršku ovim organizacijama i grupama”.

Iz MUP-a su se na sudu pozivali na to da su podatak dobili od ANB-a, te da policija nije ovlašćena da cijeni zakonitost rada ANB. Navodna dokumentacija ANB-a nije dostavljena na uvid sudskom vijeću.

,,Ne mogu se prihvatiti navodi tuženog da se prilikom donošenja osporenog rješenja isključivo rukovodio pribavljenim mišljenjem Agencije za nacionalnu bezbijednost, obzirom da je MUP prilikom donošenja rješenja bio dužan da obrazloži zbog kojih razloga bezbijednosti tužilac ne ispunjava uslove za odobrenje stalnog nastanjena u Crnoj Gori”.

Upravni sud još nije razmatrao tužbu Rajka Milića. On je još od 1998. godine legalni vlasnik firme u Podgorici, koja se bavi kamionskim prevozom. Živi u Sutomoru. Roditelji su mu crnogorski državljani.

DRUGIMA ZA PRIMJER: Osman Subašić, pomoćnik ministra policije koji je potpisao sporna rješenja, u pismenom objašnjenju za naš list navodi razloge kada se po Zakonu o strancima neće odobriti taj status, a među kojima su i ,,razlozi nacionalne bezbijednosti i javnog poretka”.

,,U konkretnim slučajevima u postupku je utvrđeno da postoje smetnje iz navedenog člana”, tvrdi Subašić. I zaključuje: ,,Razloge zašto postoje smetnje vjerovatno bolje znaju lica čiji su zahtjevi za odobravanje stalnog nastanjenja odbijeni”. Ne bi se postidio Dušan Kovačević da je ta rečenica pomoćnika ministra završila u Balkanskom špijunu.

„Ukoliko ANB nema dosijee ovih ljudi, a siguran sam da nema, onda je riječ o zlonamjernosti ljudi koji donose rješenja i ona su u funkciji zastrašivanja raseljenih, odnosno njihovog odvraćanja od namjere da se stalno nastane u Crnoj Gori, pa makar i kao stranci”, komenatriše za Monitor Milenko Jovanović, predsjednik Saveza udruženja raseljenih i izbjeglih u Crnoj Gori. On kaže da je ta organizacija obavijestila o tom slučaju sve međunarodne organizacije, delegaciju EU i ambasade, i poziva ANB da se izjasni o tome ,,jer se neko u ime države ozbiljno igra sa integritetom tih ljudi”.

Do novembra ove godine status raseljenih mora biti riješen. Mogućnosti su – državljanstvo, status starnca ili povratak u zemlje iz kojih su došli.

Status stranca pruža raseljenima veća prava od onih koje sada imaju, ali ne i politička prava. Taj status je, međutim, put ka crnogorskom državljanstvu. I pravu da izađu na izbore.

Šarići i Šinavatra su dobrodošli. Oni su siguran glas. Drugo su pravnici i ekonomisti sa Kosova.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo