Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crnogorski bos i polja kokaina

Objavljeno prije

na

darko-saric-222

U Srbiji se priprema proširenje optužnice u postupku koji se protiv Darka Šarića i pripadnika njegove kriminalne grupe vodi zbog šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu, ali i istrage za krivično djelo pranje para. To proističe, kako prenose mediji u Beogradu, iz svjedočenja nekolicine optuženih i prve izrečene presude u ovom slučaju.

Glavne dokaze za proširivanje optužnice, kako saznaju mediji, dala su dvojica svjedoka saradnika u ovom postupku, ali i razmjena podataka sa zemljama koje učestvuju u razotkrivanju švercerskih lanaca. Saslušanje zaštićenih svjedoka Nebojše Joksovića i Radana Adamovića od velike je koristi pravosudnim organima u otkrivanju cjelokupne mreže Šarićevog narkokartela, ocjene su upućenih u ovaj slučaj.

Joksović i Adamović su, prema raspoloživim podacima, jer je njihovo svjedočenje bilo zatvoreno za javnost, pružili informacije na osnovu kojih je utvrđeno kako je droga nabavljana, kako je plaćana, transportovana i gdje je završavala. Od posebnog značaja je svjedočenje Joksovića Jokse (40) koji je, prema optužnici, jedan od nekadašnjih najbližih saradnika Šarića u Beogradu. On je svjedočio o svojim saznanjima u vezi sa krijumčarenjem preko 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike i planom njegove distribucije po zapadnoj Evropi.

Ono što je Joksović ispričao pred sudom, kako saznaju Večernje novosti moglo bi da bude od velikog značaja i u postupku za pranje novca, ali, kako je tom listu potvrđeno i u još jednom slučaju. Uz ime Darka Šarića su pominjan i neke likvidacije, ali to još nije stiglo do krivične prijave.

U međuvremenu, u slučaju pomoći Šariću da opere novac zarađen od trgovine narkoticima, donijeta je prva presuda protiv Nikole Dimitrijevića, vlasnika kompanije DTM rilejšn. On je dobio godinu dana kućnog pritvora i elektronsku narukvicu za praćenje, koja mu je stavljena na nogu. Dimitrijević je priznao da je Šariću omogućio da preuzme većinsko vlasništvo nad firmom Mitrosrem iz Sremske Mitrovice, preko svoje firme DTM rilejšns. Riječ je o pranju, kako se tada sumnjalo, najmanje dva miliona eura.

Joksović je dobio status insajdera Specijalnog tužilaštva jer je istražnim organima ispričao za tri velike isporuke kokaina iz Južne Amerike, koje su tokom 2008. stigle u Italiju, i nisu bile obuhvaćene dosadašnjom istragom u Balkanskom ratniku, saznao je Blic. Najveća zapljena narkotika izvedena na jahti u Južnoj Americi.

Novo otkriće je bilo važno i da se shvati koliko je bio širok obim krijumčarenja ovog kartela. Osim toga, Joksović je govorio i o svim kontaktima Darka Šarića, kazao je izvor Blica.

Prema podacima iz istrage, klan je imao svoje plantaže kokaina u Južnoj Americi. Ove plantaže kokaina kontroliše prvi čovjek crnogorskog podzemlja, pod čijom se zaštitom, kako se pretpostavlja, Šarić nalazi od 21. januara 2010, kada je za njim raspisana potjernica Interpola, naveo je Blic.

,,Ovaj crnogorski bos, zaštitnik odbjeglog Pljevljaka, godinama sarađuje sa krijumčarima kokaina, koje snabdijeva narkoticama sa svojih plantaža ili ih uzima od ‘kolega’ iz najuticajnijih južnoameričkih kartela. Sarađivao je sa nekoliko provjerenih saradnika, koji su iza sebe imali čitavu kriminalnu organizaciju, od ljudi koji su krijumčarili kokain do uličnih dilera koji su za njih prodavali drogu. Šarića do 2005. u ovoj organizaciji nije bilo”, objasnio je izvor Blica iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Radan Adamović (36), drugi svjedok-saradnik u postupku protiv Šarićeve grupe, govorio je detaljno kako je s ostalim članovima kartela u Brazilu prepakivao kokain poslat iz Kolumbije. On je opisao kako je za manje od dva mjeseca za to prepakivanje bio plaćen 100.000 eura. Naveo je i da je bilo planirano da bude poslat u Italiju, gdje bi za tri-četiri mjeseca posla dobio čak 300.000 eura.

Joksović je detaljno opisao kako je bilo organizovano krijumčarenje kokaina kroz Italiju 2009, za šta su pripadnici grupe optuženi.

U optužnici se navodi da je Šarić osmislio plan da se u Italiji iznajmi kuća gdje bi se skladištio kokain i da to bude skriveno od kupaca ove droge, da bi skladište bilo zaštićeno.

Sredinom novembra 2010. u nastavku akcije Balkanski ratnik uhapšeno je oko 80 osoba u Srbiji, Italiji i Crnoj Gori. Najveći broj je priveden u Italiji, koja je tada izdala nalog za hapšenje Darka Šarića. On je tamo osumnjičen da stoji iza švercerskih srpsko-crnogorskih grupa, koje su nekoliko godina poslovale sa milanskim klanovima i pojedinim kriminalnim grupama sa sjevera Italije, i da su prodavali kokain u isporukama ne manjim od 200 kilograma.

U međuvremenu su Večernje novosti saznale da se na listi osumnjičenih koji nisu bili obuhvaćeni prvobitnom istragom, nalazi i R. R., koje se odavno pominje kao važna karika u tom švercu. Ovaj biznismen ima kuću u elitnom beogradskom kvartu Senjak, a iz Srbije je otišao poslije zapljene 2,5 tone kokaina u vodama Urugvaja u oktobru 2009. On je posjedovao i nekoliko prekookeanskih brodova. Sumnja se da je tim plovilima prebacivan kokain iz Južne Amerike u zapadnu Evropu.

Blic je objavio da se radi o Rodoljubu Raduloviću, zvanom Mišel Amerikanac, protiv koga se, prema nezvaničnim najavama, uskoro očekuje podizanje optužnice u postupku protiv organizovane kriminalne grupe Darka Šarića.

Radulović je potvrdio Blicu da je imao nekoliko teretnih brodova koji su plovili na relaciji Južna Amerika – Evropa u vrijeme kada je ova grupa švercovala tone kokaina. Biznismen je objasnio i da ga niko od pravosudnih organa u Srbiji nije zvao na razgovor.

,,Nikad ni na jednom mom brodu nije švercovana droga – ni za Darka Šarića, niti za bilo koga drugog. Inače, Darka Šarića poznajem i spreman sam da dam izjavu o odnosima sa njim, ali tvrdim da me on nikada nije ni pitao da moji brodovi učestvuju u bilo kakvom njegovom poslu”, kaže Radulović. U telefonskom razgovoru za Blic on tvrdi i da se nalazi u Španiji, ali da je spreman da se na poziv suda vrati u Beograd. „Doći ću u Srbiju čim me bilo ko pozove jer nemam šta da krijem. I do sada sam dolazio u Srbiju, ali niko me nije zvao na razgovor,” kazao je Radulović. On je rekao kako poslije zapljene 2,1 tone kokaina u Urugvaju nije bio u kontaktu sa Šarićem. Kazao je da više nema nijedan brod.

U istrazi koju je srpska policija početkom 2009. pokrenula protiv Šarića i njegovih saradnika u švercu kokaina i pranju novca, utvrđeni su njegovi mnogobrojni kontakti sa Radulovićem, biznismenom koji se poslovima uglavnom bavio u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim evropskim zemljama, ali koji je često boravio i u Srbiji, gdje je imao kontakte sa nekoliko najuticajnijih osoba u podzemlju, naveo je Blic.

Radulović je, prema podacima iz istrage, bio i ključna karika između Šarića i Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam, kome se u beogradskom Specijalnom sudu sudi zbog ubistva suvlasnika Nacionala Iva Pukanića i Nikole Franjića u oktobru 2008. u Zagrebu.

,,Radulović je bio i ključna osoba koja je Šariću obezbjeđivala poslovne i političke kontakte. On je osoba koja je u Srbiji bila u kontaktu sa puno uticajnih ljudi u sferi biznisa i politike. U te kontakte on je 2008. i 2009. godine uvodio i Darka Šarića”, kazao je za Blic izvor upućen u istragu.

Najave Šarićevog hapšenja

Beogradski tabloid Alo pisao je ovih dana kako bi odbjegli narko-bos Darko Šarić uskoro mogao da bude uhapšen i isporučen Srbiji na osnovu najnovijeg pritiska Brisela na vlasti u Crnoj Gori. Navodno vlastima u Podgorici kojima je veoma stalo do daljeg približavanja EU stigao je nov zahtjev. ,,To je definitivan obračun sa kriminalom i korupcijom ukoliko žele u EU. U Briselu posebno insistiraju na ‘čišćenju’ države od kriminalaca, odnosno da im Crna Gora više ne može biti sigurno utočište. Prvi na tom spisku je Darko Šarić koji se, prema svim informacijama, i dalje nalazi u Crnoj Gori, odakle se normalno bavi biznisom,” kazao je sagovornik Alo, koji kao i dnevnik Blic i nedjeljnik NIN u Srbiji posjeduje švajcarska medijska kuća Ringijer.

Upotreba prljavog novca

Kako piše Blic sav novac od krijumčarenja i prodaje kokaina koji je u gotovini Darko Šarić uložio u kupovinu vojvođanskih preduzeća, iz njegove vile na Tatarskom brdu u putnim torbama prvo je nošen u stan novosadskog advokata Radovana Štrpca.

U stan porodice Štrbac tako je odnijeto nekoliko miliona eura, a novac je nosio Stevica Kostić, baštovan u Šarićevoj vili na Tatarskom brdu. Kostić je novac od prodaje kokaina, najčešće u apoenima od 20 i 50 eura predavao Dubravki Štrbac koja ga je konvertovala u dinare u obližnjim mjenjačnicama.

Po nalozima Darka Šarića, Radovan Štrbac je zatim vodio pregovore o kupovini preduzeća i ,,prljav” novac na svoje ime ulagao u kupovinu ili zakup preduzeća i poljoprivrednih zemljišta, kao i u finansiranje njihovog poslovanja.

U postupku za pranje novca, Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv Darka Šarića, Nebojše Jestrovića, Andrije Krlovića, Predraga Milosavljevića, Radovana Štrpca, Dubravke Štrbac, Zorana Ćopića, Marinka Vučetića i Stevice Kostića. U bjekstvu su Šarić i Ćopić, a početak suđenja zakazan je za 14. februar.

U međuvremenu, beogradske Večernje novosti pišu kako će istraga protiv kriminalne grupe Darka Šarića za krivično djelo pranje para biti proširena. Pored Šarića i ostalih obuhvaćenih dosadašnjim optužnicama, naći će se i nova imena biznismena koji su, kako se sumnja, pomagali narkobosu da legalizuje kriminalnu djelatnost.

Prve podatke o trgovini kokainom, ali i velikim finansijskim transakcijama, koje su pratile rasturanje narkotika, srpskom tužilaštvu proslijedile su kolege iz italijanske Direkcije za borbu protiv mafije.

Kako Večernje novosti saznaju, u saradnji sa obavještajnim službama i agencijama, istražni organi u Srbiji su došli i do imena banaka u kojima su ovakva preduzeća otvarala račune. Nije riječ samo o finansijskim institucijama u Srbiji, već i Austriji, Italiji, Španiji, Belgiji, Crnoj Gori i još desetak zemalja.

„Dešavalo se da je novac kroz Srbiju prošao samo u tranzitu”, objašnjava izvor Novosti blizak istrazi. „Naravno, preko računa da bi, recimo, završio u jednoj od banaka u Crnoj Gori.” .

Koliko je tačno para od prodaje kokaina pušteno u legalne tokove može samo da se nagađa. Za preko 20 miliona eura su prikupljeni dokazi.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

FILOZOFIJA,  ISTORIJA,  GEOGRAFIJA, KROJENJE PO ŽELJI: Društvo bez znanja – ptica u kavezu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U osnovnim školama, u kojima je sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama  kojom se  planira  smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze gimnazije

 

,,Građanski neobrazovana radnička klasa je prečica ka fašizmu”, zaključak je jednog maturanta Gimnazije Slobodan Škerović na debati o ukidanju društvene grupe predmeta u stručnim školama.

U osnovnim crnogorskim školama, u kojima je već sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Tako sada učenici, umjesto od šestog, tek od sedmog razreda pohađaju časove geografije, dva puta sedmično. Učenici devetog razreda imaju tek jedan čas istorije i jedan čas geografije nedjeljno. Iz Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta strahuju od rezultata ove reforme. Razloga za to je više. Materija koja se do sada izučavala u okviru četiri školske godine, raspoređena je na tri. Posljedice ove prakse, osim izgubljene norme časova profesora opšteobrazovnih predmeta, koji su prinuđeni da drže nastavu u više obrazovnih ustanova, su zbunjeni učenici, koji su usljed nedostatka vremena lišeni sposobnosti donošenja temeljnih sudova koji se tiču oblasti nacionalne istorije i geografije.

Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama kojom se  planira smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze  gimnazije. Naši izvori nezvanično tvrde da bi mogao da bude ukinut predmet etika u srednjoj medicinskoj školi.  Pokušali smo da to provjerimo,  ali do zaključenja ovog broja Monitora iz Ministarstva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje nisu odgovorili na naše pozive.

Profesorica filozofije u Gimnaziji Slobodan Škerović Jasminka Milošević, da bi se shvatila suština obrazovanja, podsjeća na obrazovni  put poslastičara u Francuskoj: ,,Da bi čovjek postao poslastičar, osim stručnih predmeta koji su neophodni za ovu struku, dužan je da poznaje likovnu umjetnost. Tako kažu Francuzi, a znamo koliko je nadaleko poznata njihova kuhinja”.

Jasminka Milošević smatra da su predmeti poput filozofije, etike i logike diskriminisani već godinama. Filozofija se izučava samo u četvrtom razredu u gimnazijama, ali ne i u srednjim stručnim školama, gdje je, kako kaže, samo u naznakama. Etika i logika postoje samo kao izborni predmeti. Jasminka Milošević kaže da je etika je nezaobilazna iz više razloga: ,,Ona omogućava slobodan razvoj moralnog karaktera, razvija svijest o odgovornosti, opštem dobru i mogućnosti da se lični ciljevi usaglase sa opštim ciljevima. Često je čvrsto vezana za pravo i politiku, pa je to razlog više da bude zastupljena u svim školama. Svijet u kome živimo ubrzano se mijenja u naučnom, tehnološkom i geopolitičkom smislu. Kako će se pojedinac u njemu orijentisati, kako će moći da se prilagođava tim promjenama, bez etičkih orijentira”?

Profesorica  Milošević upozorava da se, posle niza godina bez logike kao obaveznog predmeta, pokazalo da učenici nisu u stanju da razlikuju riječ od pojma, sud od zaključka kao ni da razaznaju logičke greške. Na pitanje zašto je logika od značaja za svakog građana, Jasminka citira Gaja Petrovića, jednog od najvećih autoriteta u toj oblasti: ,,Kao filozofska disciplina koja proučava oblike valjane misli logika ima izvanredno značenje za sve one vrste čovjekove djelatnosti u koje je uključena njegova misao i u kojima je važno da njegova misao bude valjana. Mišljenje je komponenta svake ljudske djelatnosti. Kada razgovaramo sa prijateljem ili kada okopavamo vrt, u svakom trenutku kada ma što učinimo, važno je valjano misliti”.

U izjavi za Monitor ona podsjeća da je u saradnji sa kolegenicama, Ministarstvu prosvjete svojevremeno slala primjedbe na reformu gimnazija. U toj primjedbi navodi se: ,,Naime, jedan od najvažnijih ciljeva reforme jeste osamostaljivanje učenika za samostalno učenje. Nijedan predmet, pored filozofije i etike, ne može više doprinijeti pripremanju učenika za samostalno mišljenje i učenje, od logike. Nejasno je zbog čega se uopšte traži uvođenje obaveznih predmeta isključivo iz oblasti prirodnih nauka? Jak argument protiv toga je činjenica da naši učenici veoma rijetko biraju izborne predmete iz ovih oblasti – grupe uglavnom nemaju više od pet, šest učenika. Nasuprot tome, izborni predmeti iz oblasti filozofije, psihologije i sociologije su među najpopularnijim. U grupama iz etike kod nas često bude i četrdesetak učenika.” Jasminka  Milošević kaže da su u primjedbi uputile pitanje Ministarstvu prosvjete zbog čega u komisijama za unapređenje reforme nastave nema nijednog profesora filozofije. Odgovor iz Ministarstva je izostao.

U Baru je u maju 2018. godine održana dvadesetšesta po redu UNESCO-va Međunarodna filozofska olimpijada u organizaciji Udruženja profesora filozofije Crne Gore. Odaziv je bio rekordan, olimpijada je ugostila 100 učenika i 92 profesora iz 50 zemalja svijeta. Ovo je ujedno i događaj koji se nikada prije nije odigrao u Crnoj Gori.

Jasminka Milošević  koja je i generalna sekretarka ovog udruženja, kaže da čudi ćutanje i nedostatak podrške Ministarstva prosvjete: ,,Naši dugogodišnji pokušaji da uvrstimo takmičenje iz filozofije u program takmičenja Ispitnog centra ostaju bez uspjeha i racionalnog obrazloženja. Naime, Ispitni centar organizuje takmičenja iz predmeta koji su uvršteni u Uneskove olimpijade znanja – najvišu formu takmičenja za sredjoškolce na svijetu. Ipak, takmičenje iz filozofije, koje je, uz Matematičku olimpijadu, najznačajnije i najzahtjevnije takmičenje za srednjoškolce na svijetu, nije uvršteno u njihov program“. Učenici ne dobijaju adekvatnu podršku ni od svojih škola, ni od Minstarstva: izostaju nagrade koje Ministarstvo svake godine dodjeljuje najboljim učenicima na državnim takmičenjima, a uskraćeni su i za dodatne bodove prilikom upisa na fakultete. Neki od njih, obeshrabreni ovakvim tretmanom, odlaze na studije u inostranstvo odakle se možda neće vratiti.

Profesor Pravnog fakulteta i kolumnista Milan Popović ima kritičan i alternativan stav kada je u pitanju reforma opšteobrazovnih predmeta: ,,Vladajući stav o reformi u obrazovnom sistemu je u funkciji propagande u cilju evropskih integracija. On služi kao fasada za opskurne interese. Kao što u medicini postoji tim za presađivanje organa, tako je u nauci potrebna saradnja svih strana. Ovo je najbrutalnija redukcija obrazovnog sistema, a sve pod liberalno-demokratskom fasadom.“

Kaže da ohrabuju vijesti iz Francuske: ,,U Francuskoj, jednoj od najvažnijih članica Evropske unije, planira se uvođenje filozofije kao ključnog predmeta – na svim nivoima obrazovanja, od osnovnih škola do univerziteta. Tako se dolazi do svijetla izvan tekućih propagandi“.

Na preporuke Savjeta Evrope, date na konferenciji o obrazovanju za ljudska prava i građanstvo iz 2017. godine, da treba intenzivirati obrazovanje za građanstvo sa posebno naglašenim značajem ovog predmeta u stručnim školama, nadležni ostaju nijemi. U Crnoj Gori građansko obrazovanje je izbor.

Na konferenciji u maju 2019. godine ministar prosvjete, Damir Šehović najavio je početak kampanje “Stručno je ključno – zaposli se, zaradi i sebe izgradi”. Ovim je jasno da se mora prilagoditi zahtjevima  poslovnog tržišta. Pomorac bez znanja geografije daleko ne plovi. Društvo bez znanja je ptica u kavezu.

 

                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UZALUD NOVI PRAVILNIK O KORIŠĆENJU PLAŽA: Svako po svome

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neprikladni i neuređeni kamenjar

 

Uoči turističke sezone Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je nova pravila o korišćenju plaža na Crnogorskom primorju. Pokušaji nadležnog Ministarstva i Javnog preduzeća Morsko dobro da riješe ozbiljne probleme oko korišćenja i uređenosti pretrpanih kupališta na moru, kao da su propali kroz vreli sitni pijesak. Zakupci plaza najčešće ne poštuju postavljene uslove za korišćenje preuzetih kvadrata morskog žala, što nailazi na osudu turista i mještana primorskih gradova.

Gužva na plažama je ogromna, pijesak se i ne vidi od ležaljki i suncobara, prilazi plažama su neuređeni, prepuni smeća i neprijatnih mirisa, svuda su rampe za naplatu parkinga po enormnim cijenama. Pojedini zakupci nekažnjeno betoniraju dijelove plaža ili postavlaju daščane podove na kojima otvaraju ugostiteljske objekte na pjeni od mora.

Najnoviji Pravilnik o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, donosi poboljšana rješenja sistema korišćenja plaža, ali se ona na terenu u većini slučajeva ne poštuju. Nesklad između propisanog i primijenjenog očigledan je na primjeru zauzetosti skupih pješčanih kvadrata, prema kojem zakupci najčešće ne poštuju pravilo da oslobode polovinu zakupljenog prostora od ležaljki i suncobrana za one posjetioce koji ne žele da ih iznajmljuju.

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Međutim, zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neki neprikladni i neuređeni kamenjar.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI REBALANS ZA NOVA ZADUŽENJA: Cijena nemoći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država  nije u stanju da otplaćuje dospjele dugove bez „refinansiranja“. Samo za  obveznice emitovane 2016. koje dospjevaju naredne godine treba pripremiti 580,5 miliona. Otprilike onoliko koliko će se, prema nezvaničnim najavama, država dodatno zadužiti tokom ove godine

 

Umjesto za planiranih 250, Vlada Duška Markovića pokušaće da državu do kraja godine zaduži za 750 miliona eura. Dodatnih 500 miliona, prema još nezvaničnim informacijama, poslužiće za vraćanje dugova koji dospijevaju naredne godine.

Odluka o rebalansu budžeta i (ne)planiranom zaduženju mogla bi biti donijeta na sjednici Vlade koja će se održati u četvrtak, dok ovaj broj Monitora bude u štampariji.Prema istim najavama, poslanici bi se o predloženom rebalansu izjasnili do kraja mjeseca. Prije odlaska na ljetnji raspust. Navodno, odluka o zaduženju donosi se kako bi se obezbijedili krediti pod povoljnijim uslovima, pošto se naredne godine, kažu, očekuje pogoršanje uslova na međunarodnom finansijskom tržištu. Naravno, dok ovaj broj Monitora stigne do vas, bićete u prilici da čujete precizne cifre i zvanično obrazloženje odluke.

Priču o uzimanju kredita „dok je vrijeme“ slušali smo i prošle godine kada je ista Vlada, jednako nenajavljeno, radila ne jedan nego dva rebalansa budžeta. Jedna od glavnih izmjena Zakona o budžetu za 2018. godinu odnosila sa na zaduženja koja su, sa prvobitno planiranih 295 narasla na astronomskih 740 miliona. Sve uz objašnjenja kako rebalans „nije proizvod ishitrenosti već rezultat osmišljenog pristupa, koncepta i strategije…”. I tvrdnji da se krediti uzimaju zato što će naredne godine biti skuplji.

Tada je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović objašnjavao kako ćemo „značajne kredite koji dospijevaju 2020. i 2021. godine refinansirati na duži period i time napraviti značajne uštede u našem budžetu”. Simović je zaboravio da pomene kako će te „značajne uštede“ biti ostvarene na račun budućnosti zemlje, i generacija na koje prebacujemo naše dugove. Pod uslovom da oni, u međuvremenu, ne odu iz Crne Gore.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo