Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crnogorski bos i polja kokaina

Objavljeno prije

na

U Srbiji se priprema proširenje optužnice u postupku koji se protiv Darka Šarića i pripadnika njegove kriminalne grupe vodi zbog šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu, ali i istrage za krivično djelo pranje para. To proističe, kako prenose mediji u Beogradu, iz svjedočenja nekolicine optuženih i prve izrečene presude u ovom slučaju.

Glavne dokaze za proširivanje optužnice, kako saznaju mediji, dala su dvojica svjedoka saradnika u ovom postupku, ali i razmjena podataka sa zemljama koje učestvuju u razotkrivanju švercerskih lanaca. Saslušanje zaštićenih svjedoka Nebojše Joksovića i Radana Adamovića od velike je koristi pravosudnim organima u otkrivanju cjelokupne mreže Šarićevog narkokartela, ocjene su upućenih u ovaj slučaj.

Joksović i Adamović su, prema raspoloživim podacima, jer je njihovo svjedočenje bilo zatvoreno za javnost, pružili informacije na osnovu kojih je utvrđeno kako je droga nabavljana, kako je plaćana, transportovana i gdje je završavala. Od posebnog značaja je svjedočenje Joksovića Jokse (40) koji je, prema optužnici, jedan od nekadašnjih najbližih saradnika Šarića u Beogradu. On je svjedočio o svojim saznanjima u vezi sa krijumčarenjem preko 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike i planom njegove distribucije po zapadnoj Evropi.

Ono što je Joksović ispričao pred sudom, kako saznaju Večernje novosti moglo bi da bude od velikog značaja i u postupku za pranje novca, ali, kako je tom listu potvrđeno i u još jednom slučaju. Uz ime Darka Šarića su pominjan i neke likvidacije, ali to još nije stiglo do krivične prijave.

U međuvremenu, u slučaju pomoći Šariću da opere novac zarađen od trgovine narkoticima, donijeta je prva presuda protiv Nikole Dimitrijevića, vlasnika kompanije DTM rilejšn. On je dobio godinu dana kućnog pritvora i elektronsku narukvicu za praćenje, koja mu je stavljena na nogu. Dimitrijević je priznao da je Šariću omogućio da preuzme većinsko vlasništvo nad firmom Mitrosrem iz Sremske Mitrovice, preko svoje firme DTM rilejšns. Riječ je o pranju, kako se tada sumnjalo, najmanje dva miliona eura.

Joksović je dobio status insajdera Specijalnog tužilaštva jer je istražnim organima ispričao za tri velike isporuke kokaina iz Južne Amerike, koje su tokom 2008. stigle u Italiju, i nisu bile obuhvaćene dosadašnjom istragom u Balkanskom ratniku, saznao je Blic. Najveća zapljena narkotika izvedena na jahti u Južnoj Americi.

Novo otkriće je bilo važno i da se shvati koliko je bio širok obim krijumčarenja ovog kartela. Osim toga, Joksović je govorio i o svim kontaktima Darka Šarića, kazao je izvor Blica.

Prema podacima iz istrage, klan je imao svoje plantaže kokaina u Južnoj Americi. Ove plantaže kokaina kontroliše prvi čovjek crnogorskog podzemlja, pod čijom se zaštitom, kako se pretpostavlja, Šarić nalazi od 21. januara 2010, kada je za njim raspisana potjernica Interpola, naveo je Blic.

,,Ovaj crnogorski bos, zaštitnik odbjeglog Pljevljaka, godinama sarađuje sa krijumčarima kokaina, koje snabdijeva narkoticama sa svojih plantaža ili ih uzima od ‘kolega’ iz najuticajnijih južnoameričkih kartela. Sarađivao je sa nekoliko provjerenih saradnika, koji su iza sebe imali čitavu kriminalnu organizaciju, od ljudi koji su krijumčarili kokain do uličnih dilera koji su za njih prodavali drogu. Šarića do 2005. u ovoj organizaciji nije bilo”, objasnio je izvor Blica iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Radan Adamović (36), drugi svjedok-saradnik u postupku protiv Šarićeve grupe, govorio je detaljno kako je s ostalim članovima kartela u Brazilu prepakivao kokain poslat iz Kolumbije. On je opisao kako je za manje od dva mjeseca za to prepakivanje bio plaćen 100.000 eura. Naveo je i da je bilo planirano da bude poslat u Italiju, gdje bi za tri-četiri mjeseca posla dobio čak 300.000 eura.

Joksović je detaljno opisao kako je bilo organizovano krijumčarenje kokaina kroz Italiju 2009, za šta su pripadnici grupe optuženi.

U optužnici se navodi da je Šarić osmislio plan da se u Italiji iznajmi kuća gdje bi se skladištio kokain i da to bude skriveno od kupaca ove droge, da bi skladište bilo zaštićeno.

Sredinom novembra 2010. u nastavku akcije Balkanski ratnik uhapšeno je oko 80 osoba u Srbiji, Italiji i Crnoj Gori. Najveći broj je priveden u Italiji, koja je tada izdala nalog za hapšenje Darka Šarića. On je tamo osumnjičen da stoji iza švercerskih srpsko-crnogorskih grupa, koje su nekoliko godina poslovale sa milanskim klanovima i pojedinim kriminalnim grupama sa sjevera Italije, i da su prodavali kokain u isporukama ne manjim od 200 kilograma.

U međuvremenu su Večernje novosti saznale da se na listi osumnjičenih koji nisu bili obuhvaćeni prvobitnom istragom, nalazi i R. R., koje se odavno pominje kao važna karika u tom švercu. Ovaj biznismen ima kuću u elitnom beogradskom kvartu Senjak, a iz Srbije je otišao poslije zapljene 2,5 tone kokaina u vodama Urugvaja u oktobru 2009. On je posjedovao i nekoliko prekookeanskih brodova. Sumnja se da je tim plovilima prebacivan kokain iz Južne Amerike u zapadnu Evropu.

Blic je objavio da se radi o Rodoljubu Raduloviću, zvanom Mišel Amerikanac, protiv koga se, prema nezvaničnim najavama, uskoro očekuje podizanje optužnice u postupku protiv organizovane kriminalne grupe Darka Šarića.

Radulović je potvrdio Blicu da je imao nekoliko teretnih brodova koji su plovili na relaciji Južna Amerika – Evropa u vrijeme kada je ova grupa švercovala tone kokaina. Biznismen je objasnio i da ga niko od pravosudnih organa u Srbiji nije zvao na razgovor.

,,Nikad ni na jednom mom brodu nije švercovana droga – ni za Darka Šarića, niti za bilo koga drugog. Inače, Darka Šarića poznajem i spreman sam da dam izjavu o odnosima sa njim, ali tvrdim da me on nikada nije ni pitao da moji brodovi učestvuju u bilo kakvom njegovom poslu”, kaže Radulović. U telefonskom razgovoru za Blic on tvrdi i da se nalazi u Španiji, ali da je spreman da se na poziv suda vrati u Beograd. „Doći ću u Srbiju čim me bilo ko pozove jer nemam šta da krijem. I do sada sam dolazio u Srbiju, ali niko me nije zvao na razgovor,” kazao je Radulović. On je rekao kako poslije zapljene 2,1 tone kokaina u Urugvaju nije bio u kontaktu sa Šarićem. Kazao je da više nema nijedan brod.

U istrazi koju je srpska policija početkom 2009. pokrenula protiv Šarića i njegovih saradnika u švercu kokaina i pranju novca, utvrđeni su njegovi mnogobrojni kontakti sa Radulovićem, biznismenom koji se poslovima uglavnom bavio u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim evropskim zemljama, ali koji je često boravio i u Srbiji, gdje je imao kontakte sa nekoliko najuticajnijih osoba u podzemlju, naveo je Blic.

Radulović je, prema podacima iz istrage, bio i ključna karika između Šarića i Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam, kome se u beogradskom Specijalnom sudu sudi zbog ubistva suvlasnika Nacionala Iva Pukanića i Nikole Franjića u oktobru 2008. u Zagrebu.

,,Radulović je bio i ključna osoba koja je Šariću obezbjeđivala poslovne i političke kontakte. On je osoba koja je u Srbiji bila u kontaktu sa puno uticajnih ljudi u sferi biznisa i politike. U te kontakte on je 2008. i 2009. godine uvodio i Darka Šarića”, kazao je za Blic izvor upućen u istragu.

Najave Šarićevog hapšenja

Beogradski tabloid Alo pisao je ovih dana kako bi odbjegli narko-bos Darko Šarić uskoro mogao da bude uhapšen i isporučen Srbiji na osnovu najnovijeg pritiska Brisela na vlasti u Crnoj Gori. Navodno vlastima u Podgorici kojima je veoma stalo do daljeg približavanja EU stigao je nov zahtjev. ,,To je definitivan obračun sa kriminalom i korupcijom ukoliko žele u EU. U Briselu posebno insistiraju na ‘čišćenju’ države od kriminalaca, odnosno da im Crna Gora više ne može biti sigurno utočište. Prvi na tom spisku je Darko Šarić koji se, prema svim informacijama, i dalje nalazi u Crnoj Gori, odakle se normalno bavi biznisom,” kazao je sagovornik Alo, koji kao i dnevnik Blic i nedjeljnik NIN u Srbiji posjeduje švajcarska medijska kuća Ringijer.

Upotreba prljavog novca

Kako piše Blic sav novac od krijumčarenja i prodaje kokaina koji je u gotovini Darko Šarić uložio u kupovinu vojvođanskih preduzeća, iz njegove vile na Tatarskom brdu u putnim torbama prvo je nošen u stan novosadskog advokata Radovana Štrpca.

U stan porodice Štrbac tako je odnijeto nekoliko miliona eura, a novac je nosio Stevica Kostić, baštovan u Šarićevoj vili na Tatarskom brdu. Kostić je novac od prodaje kokaina, najčešće u apoenima od 20 i 50 eura predavao Dubravki Štrbac koja ga je konvertovala u dinare u obližnjim mjenjačnicama.

Po nalozima Darka Šarića, Radovan Štrbac je zatim vodio pregovore o kupovini preduzeća i ,,prljav” novac na svoje ime ulagao u kupovinu ili zakup preduzeća i poljoprivrednih zemljišta, kao i u finansiranje njihovog poslovanja.

U postupku za pranje novca, Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv Darka Šarića, Nebojše Jestrovića, Andrije Krlovića, Predraga Milosavljevića, Radovana Štrpca, Dubravke Štrbac, Zorana Ćopića, Marinka Vučetića i Stevice Kostića. U bjekstvu su Šarić i Ćopić, a početak suđenja zakazan je za 14. februar.

U međuvremenu, beogradske Večernje novosti pišu kako će istraga protiv kriminalne grupe Darka Šarića za krivično djelo pranje para biti proširena. Pored Šarića i ostalih obuhvaćenih dosadašnjim optužnicama, naći će se i nova imena biznismena koji su, kako se sumnja, pomagali narkobosu da legalizuje kriminalnu djelatnost.

Prve podatke o trgovini kokainom, ali i velikim finansijskim transakcijama, koje su pratile rasturanje narkotika, srpskom tužilaštvu proslijedile su kolege iz italijanske Direkcije za borbu protiv mafije.

Kako Večernje novosti saznaju, u saradnji sa obavještajnim službama i agencijama, istražni organi u Srbiji su došli i do imena banaka u kojima su ovakva preduzeća otvarala račune. Nije riječ samo o finansijskim institucijama u Srbiji, već i Austriji, Italiji, Španiji, Belgiji, Crnoj Gori i još desetak zemalja.

„Dešavalo se da je novac kroz Srbiju prošao samo u tranzitu”, objašnjava izvor Novosti blizak istrazi. „Naravno, preko računa da bi, recimo, završio u jednoj od banaka u Crnoj Gori.” .

Koliko je tačno para od prodaje kokaina pušteno u legalne tokove može samo da se nagađa. Za preko 20 miliona eura su prikupljeni dokazi.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo