Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crnogorski bos i polja kokaina

Objavljeno prije

na

U Srbiji se priprema proširenje optužnice u postupku koji se protiv Darka Šarića i pripadnika njegove kriminalne grupe vodi zbog šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu, ali i istrage za krivično djelo pranje para. To proističe, kako prenose mediji u Beogradu, iz svjedočenja nekolicine optuženih i prve izrečene presude u ovom slučaju.

Glavne dokaze za proširivanje optužnice, kako saznaju mediji, dala su dvojica svjedoka saradnika u ovom postupku, ali i razmjena podataka sa zemljama koje učestvuju u razotkrivanju švercerskih lanaca. Saslušanje zaštićenih svjedoka Nebojše Joksovića i Radana Adamovića od velike je koristi pravosudnim organima u otkrivanju cjelokupne mreže Šarićevog narkokartela, ocjene su upućenih u ovaj slučaj.

Joksović i Adamović su, prema raspoloživim podacima, jer je njihovo svjedočenje bilo zatvoreno za javnost, pružili informacije na osnovu kojih je utvrđeno kako je droga nabavljana, kako je plaćana, transportovana i gdje je završavala. Od posebnog značaja je svjedočenje Joksovića Jokse (40) koji je, prema optužnici, jedan od nekadašnjih najbližih saradnika Šarića u Beogradu. On je svjedočio o svojim saznanjima u vezi sa krijumčarenjem preko 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike i planom njegove distribucije po zapadnoj Evropi.

Ono što je Joksović ispričao pred sudom, kako saznaju Večernje novosti moglo bi da bude od velikog značaja i u postupku za pranje novca, ali, kako je tom listu potvrđeno i u još jednom slučaju. Uz ime Darka Šarića su pominjan i neke likvidacije, ali to još nije stiglo do krivične prijave.

U međuvremenu, u slučaju pomoći Šariću da opere novac zarađen od trgovine narkoticima, donijeta je prva presuda protiv Nikole Dimitrijevića, vlasnika kompanije DTM rilejšn. On je dobio godinu dana kućnog pritvora i elektronsku narukvicu za praćenje, koja mu je stavljena na nogu. Dimitrijević je priznao da je Šariću omogućio da preuzme većinsko vlasništvo nad firmom Mitrosrem iz Sremske Mitrovice, preko svoje firme DTM rilejšns. Riječ je o pranju, kako se tada sumnjalo, najmanje dva miliona eura.

Joksović je dobio status insajdera Specijalnog tužilaštva jer je istražnim organima ispričao za tri velike isporuke kokaina iz Južne Amerike, koje su tokom 2008. stigle u Italiju, i nisu bile obuhvaćene dosadašnjom istragom u Balkanskom ratniku, saznao je Blic. Najveća zapljena narkotika izvedena na jahti u Južnoj Americi.

Novo otkriće je bilo važno i da se shvati koliko je bio širok obim krijumčarenja ovog kartela. Osim toga, Joksović je govorio i o svim kontaktima Darka Šarića, kazao je izvor Blica.

Prema podacima iz istrage, klan je imao svoje plantaže kokaina u Južnoj Americi. Ove plantaže kokaina kontroliše prvi čovjek crnogorskog podzemlja, pod čijom se zaštitom, kako se pretpostavlja, Šarić nalazi od 21. januara 2010, kada je za njim raspisana potjernica Interpola, naveo je Blic.

,,Ovaj crnogorski bos, zaštitnik odbjeglog Pljevljaka, godinama sarađuje sa krijumčarima kokaina, koje snabdijeva narkoticama sa svojih plantaža ili ih uzima od ‘kolega’ iz najuticajnijih južnoameričkih kartela. Sarađivao je sa nekoliko provjerenih saradnika, koji su iza sebe imali čitavu kriminalnu organizaciju, od ljudi koji su krijumčarili kokain do uličnih dilera koji su za njih prodavali drogu. Šarića do 2005. u ovoj organizaciji nije bilo”, objasnio je izvor Blica iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Radan Adamović (36), drugi svjedok-saradnik u postupku protiv Šarićeve grupe, govorio je detaljno kako je s ostalim članovima kartela u Brazilu prepakivao kokain poslat iz Kolumbije. On je opisao kako je za manje od dva mjeseca za to prepakivanje bio plaćen 100.000 eura. Naveo je i da je bilo planirano da bude poslat u Italiju, gdje bi za tri-četiri mjeseca posla dobio čak 300.000 eura.

Joksović je detaljno opisao kako je bilo organizovano krijumčarenje kokaina kroz Italiju 2009, za šta su pripadnici grupe optuženi.

U optužnici se navodi da je Šarić osmislio plan da se u Italiji iznajmi kuća gdje bi se skladištio kokain i da to bude skriveno od kupaca ove droge, da bi skladište bilo zaštićeno.

Sredinom novembra 2010. u nastavku akcije Balkanski ratnik uhapšeno je oko 80 osoba u Srbiji, Italiji i Crnoj Gori. Najveći broj je priveden u Italiji, koja je tada izdala nalog za hapšenje Darka Šarića. On je tamo osumnjičen da stoji iza švercerskih srpsko-crnogorskih grupa, koje su nekoliko godina poslovale sa milanskim klanovima i pojedinim kriminalnim grupama sa sjevera Italije, i da su prodavali kokain u isporukama ne manjim od 200 kilograma.

U međuvremenu su Večernje novosti saznale da se na listi osumnjičenih koji nisu bili obuhvaćeni prvobitnom istragom, nalazi i R. R., koje se odavno pominje kao važna karika u tom švercu. Ovaj biznismen ima kuću u elitnom beogradskom kvartu Senjak, a iz Srbije je otišao poslije zapljene 2,5 tone kokaina u vodama Urugvaja u oktobru 2009. On je posjedovao i nekoliko prekookeanskih brodova. Sumnja se da je tim plovilima prebacivan kokain iz Južne Amerike u zapadnu Evropu.

Blic je objavio da se radi o Rodoljubu Raduloviću, zvanom Mišel Amerikanac, protiv koga se, prema nezvaničnim najavama, uskoro očekuje podizanje optužnice u postupku protiv organizovane kriminalne grupe Darka Šarića.

Radulović je potvrdio Blicu da je imao nekoliko teretnih brodova koji su plovili na relaciji Južna Amerika – Evropa u vrijeme kada je ova grupa švercovala tone kokaina. Biznismen je objasnio i da ga niko od pravosudnih organa u Srbiji nije zvao na razgovor.

,,Nikad ni na jednom mom brodu nije švercovana droga – ni za Darka Šarića, niti za bilo koga drugog. Inače, Darka Šarića poznajem i spreman sam da dam izjavu o odnosima sa njim, ali tvrdim da me on nikada nije ni pitao da moji brodovi učestvuju u bilo kakvom njegovom poslu”, kaže Radulović. U telefonskom razgovoru za Blic on tvrdi i da se nalazi u Španiji, ali da je spreman da se na poziv suda vrati u Beograd. „Doći ću u Srbiju čim me bilo ko pozove jer nemam šta da krijem. I do sada sam dolazio u Srbiju, ali niko me nije zvao na razgovor,” kazao je Radulović. On je rekao kako poslije zapljene 2,1 tone kokaina u Urugvaju nije bio u kontaktu sa Šarićem. Kazao je da više nema nijedan brod.

U istrazi koju je srpska policija početkom 2009. pokrenula protiv Šarića i njegovih saradnika u švercu kokaina i pranju novca, utvrđeni su njegovi mnogobrojni kontakti sa Radulovićem, biznismenom koji se poslovima uglavnom bavio u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim evropskim zemljama, ali koji je često boravio i u Srbiji, gdje je imao kontakte sa nekoliko najuticajnijih osoba u podzemlju, naveo je Blic.

Radulović je, prema podacima iz istrage, bio i ključna karika između Šarića i Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam, kome se u beogradskom Specijalnom sudu sudi zbog ubistva suvlasnika Nacionala Iva Pukanića i Nikole Franjića u oktobru 2008. u Zagrebu.

,,Radulović je bio i ključna osoba koja je Šariću obezbjeđivala poslovne i političke kontakte. On je osoba koja je u Srbiji bila u kontaktu sa puno uticajnih ljudi u sferi biznisa i politike. U te kontakte on je 2008. i 2009. godine uvodio i Darka Šarića”, kazao je za Blic izvor upućen u istragu.

Najave Šarićevog hapšenja

Beogradski tabloid Alo pisao je ovih dana kako bi odbjegli narko-bos Darko Šarić uskoro mogao da bude uhapšen i isporučen Srbiji na osnovu najnovijeg pritiska Brisela na vlasti u Crnoj Gori. Navodno vlastima u Podgorici kojima je veoma stalo do daljeg približavanja EU stigao je nov zahtjev. ,,To je definitivan obračun sa kriminalom i korupcijom ukoliko žele u EU. U Briselu posebno insistiraju na ‘čišćenju’ države od kriminalaca, odnosno da im Crna Gora više ne može biti sigurno utočište. Prvi na tom spisku je Darko Šarić koji se, prema svim informacijama, i dalje nalazi u Crnoj Gori, odakle se normalno bavi biznisom,” kazao je sagovornik Alo, koji kao i dnevnik Blic i nedjeljnik NIN u Srbiji posjeduje švajcarska medijska kuća Ringijer.

Upotreba prljavog novca

Kako piše Blic sav novac od krijumčarenja i prodaje kokaina koji je u gotovini Darko Šarić uložio u kupovinu vojvođanskih preduzeća, iz njegove vile na Tatarskom brdu u putnim torbama prvo je nošen u stan novosadskog advokata Radovana Štrpca.

U stan porodice Štrbac tako je odnijeto nekoliko miliona eura, a novac je nosio Stevica Kostić, baštovan u Šarićevoj vili na Tatarskom brdu. Kostić je novac od prodaje kokaina, najčešće u apoenima od 20 i 50 eura predavao Dubravki Štrbac koja ga je konvertovala u dinare u obližnjim mjenjačnicama.

Po nalozima Darka Šarića, Radovan Štrbac je zatim vodio pregovore o kupovini preduzeća i ,,prljav” novac na svoje ime ulagao u kupovinu ili zakup preduzeća i poljoprivrednih zemljišta, kao i u finansiranje njihovog poslovanja.

U postupku za pranje novca, Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv Darka Šarića, Nebojše Jestrovića, Andrije Krlovića, Predraga Milosavljevića, Radovana Štrpca, Dubravke Štrbac, Zorana Ćopića, Marinka Vučetića i Stevice Kostića. U bjekstvu su Šarić i Ćopić, a početak suđenja zakazan je za 14. februar.

U međuvremenu, beogradske Večernje novosti pišu kako će istraga protiv kriminalne grupe Darka Šarića za krivično djelo pranje para biti proširena. Pored Šarića i ostalih obuhvaćenih dosadašnjim optužnicama, naći će se i nova imena biznismena koji su, kako se sumnja, pomagali narkobosu da legalizuje kriminalnu djelatnost.

Prve podatke o trgovini kokainom, ali i velikim finansijskim transakcijama, koje su pratile rasturanje narkotika, srpskom tužilaštvu proslijedile su kolege iz italijanske Direkcije za borbu protiv mafije.

Kako Večernje novosti saznaju, u saradnji sa obavještajnim službama i agencijama, istražni organi u Srbiji su došli i do imena banaka u kojima su ovakva preduzeća otvarala račune. Nije riječ samo o finansijskim institucijama u Srbiji, već i Austriji, Italiji, Španiji, Belgiji, Crnoj Gori i još desetak zemalja.

„Dešavalo se da je novac kroz Srbiju prošao samo u tranzitu”, objašnjava izvor Novosti blizak istrazi. „Naravno, preko računa da bi, recimo, završio u jednoj od banaka u Crnoj Gori.” .

Koliko je tačno para od prodaje kokaina pušteno u legalne tokove može samo da se nagađa. Za preko 20 miliona eura su prikupljeni dokazi.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo