Povežite se sa nama

OKO NAS

IVANA BULATOVIĆ, PRVA CRNOGORKA NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA: Pionirska i istorijska generacija

Objavljeno prije

na

Prva i jedina Crnogorka koja je učestvovala na Zimskim olimpijskim igrama (ZOI) i jedina predstavnica naše države na završenom Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju, Kolašinka Ivana Bulatović, i pored rezultata koje javnost ocjenjuje kao nedovoljno dobre, nastavlja, kako kaže, da traži maksimum u sebi. Povrede, s kojima je i ranije imala teškoća, nijesu izostale ni ove godine, pa je to vjerovatno uticalo i na činjenicu da je u Biver Kirku (SAD) bila 69. od 85 takmičarki koje su završile trku. Ne krije da je razočarana zbog toga što njeno učešće nije doprinijelo popularizaciji skijanja u Crnoj Gori, čemu se nadala.

,,Bez obzira na to što je Crna Gora prvi put imala ženskog predstavnika na ZOI, taj rezultat nije uticao na popularizaciju skijanja u našoj zemlji, pa je tako ovaj sport stalno u drugom planu. Sve to pod izgovorom da naši rezultati nisu dovoljno dobri kako bi zaslužili značajniju pažnju. Međutim, postavlja se pitanje da li se od sportista, koji bukvalno krče put narednim generacijama, može očekivati neki bolji plasman na tako velikom takmičenju kao što su ZOI”, kaže Bulatović.

Njen put od skijašice u malom lokalnom klubu do Olimpijade trajao je deceniju, a na rezultate su uticali mnogi faktori. Smatra da je samo ,,tvrdoglava upornost zadržala na skijaškim stazama”. Upornosti joj, obećava, neće nedostajati ni narednih godina.

,,Ono što u većini slučajeva predstavlja presudan jezičak na vagi jeste tvrdoglava upornost koja izgleda kao besciljno tumaranje u mraku u potrazi za izlazom. Mlada sam i karijera je tek preda mnom. Neke od takmičarki na ZOI imale su i po 30 godina. I naredne tri godine treniraću za Olimpijadu i za plasman u prvih 30 takmičarki. Mnogo bi mi značilo da, osim podrške skijaškog saveza, nađem još nekog sponzora, kako bih uspjela da odradim kvalitetan trening”.

Mlade skijaše, kako kaže Ivana, hendikepira i činjenica da nemaju sponzore iako se bave vrlo skupim sportom. Onda se, tvrdi, ne može očekivati ni dobra priprema. Prema riječima jedine crnogorske učesnice na ZOI, većina onih koji kritikuju rezultate skijaša, ne poznaje dovoljno način na koji oni treniraju i kakve sve bitke biju prije učešća na takmičenju.

,,Ne znaju koliki trud treba uložiti da se parira nekom ko od 12 mjeseci u godini 10 provodi na skijama, nekom s kim radi cijeli tim stručnjaka. Ne znaju kako izgleda njihov trening u odnosu na trening nas pet koji skijamo u juniorskoj reprezentaciji s jednim trenerom i to manje od četiri mjeseca godišnje. Na kraju, ne znaju koliko je drastična razlika u budžetima našeg i ostalih skijaških saveza. Sve ovo što sam kazala nijesu izgovori već činjenice”, objašnjava mlada Kolašinka.

Podršku koju ne dobije s adresa s kojih bi se to očekivalo, nadomještaju odricanja Ivanine porodice. Kako kaže, otac joj je često i ,,trener, psiholog, savjetnik i neko ko vodi računa o zatvaranju finansijske konstrukcije”.

A novca treba mnogo. ,,Ne bih licitirala iznosima, riječ je o zaista ogromnim sumama. Pomoć države i skijaškog saveza uvijek je dobrodošla, ali nažalost nedovoljna je za sve nas koji stremimo vrhunskim rezultatima. Jednostavno, moramo prihvatiti činjenicu da se bavimo takvim sportom u kojem je malo teže postići vrhunski rezultat nego u ostalim sportovima koji za trening zahtijevaju samo teren i loptu, a ne putovanje na 1.500 kilometara udaljene glečere”.

Ivana Bulatović smatra da bi zimski sportovi trebalo da budu temelj na kojem svaka zemlja koja važi za zimsku turističku destinaciju, treba da promoviše svoju ponudu. Sportisti zbog toga, kako kaže, treba da budu promoteri i ambasadori naše zemlje u inostranstvu. Sadašnja generacija crnogorskih skijaša je, ocjenjuje ona, ,,pionirska i istorijska”

,,Hoću da kažem da je na nama da trasiramo put budućim generacijama kad se radi o postizanju vrhunskih rezultata. Kao što se ni sama ne zadovoljavam postignutim, isto tako očekujem da će cjelokupno društvo shvatiti značaj trenutka i priteći u pomoć. Na taj način bi se izgradila moćna mašinerija, koja bi narednih decenija predano radila na stvaranju vrhunskih takmičara.”

Vjeruje u budućnost crnogorskog skijanja. Crnogorska skijaška reprezentacija, tvrdi Ivana, može daleko premašiti rezultate koje sada ostvaruje. Ne slaže se s komentarima koji se mogu čuti u medijima o, navodnoj, privilegovanosti nekih crnogorskih skijaša, a na štetu drugih, koji su talentovaniji. Nikad, kako kaže, nije osjetila da je bila povlaštena.

,,Moje priključenje reprezentaciji ne ugrožava nikog od takmičarki u Crnoj Gori. To je sigurno i bilo ko da kaže drugačije zlonamjeran je i ne govori istinu. Može se, međutim, dosta reći na temu nejednakog tretmana muškog i ženskog skijanja u našoj zemlji. Ja, svakako, ni u jednom segmentu nijesam bila povlaštena. Ono što sam postigla rezultat je napornog rada i odricanja moje porodice”, kaže Ivana.

Uprkos tome što ,,mediji nijesu pretjerano zainteresovani za skijaški sport”, tvrdi mlada kolašinska skijašica, sve je više ljudi koji žele da se njime bave. To je ohrabruje, ali smatra da oni koji maštaju o svjetskim takmičenjima u alpskom skijanju treba da znaju i šta ih očekuje i da budu spremni za izazove.

,,Moja poruka za one koji sanjaju o skijaškoj karijeri je da što prije prestanu da sanjaju i počnu naporno i svakodnevno da rade. Sport ne priznaje sanjarenje kao ulog iako nam pomaže da se sjetimo da smo počeli od nule i da je svaki novi uspjeh samo prolazna stanica. Uvijek ima mjesta za napredak. Dakle, napredujte i nikad ne odustajte. Uprkos tome što je činjenica da novac diktira gotovo sve u skijanju, preporučujem mladima, za skijanje talentovanim ljudima, da ne odustaju”, poručuje Ivana. I ne priča napamet.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo