Povežite se sa nama

OKO NAS

TVRĐAVA MAMULA POSTAJE SPA CENTAR: O Novom bez Novljana

Objavljeno prije

na

Bez obzira što se većina Novljana protivila najavljenom načinu privatizacije ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula i taj svoj bunt kanalisala podrškom neformalnoj grupi Krik za spas Mamule i potpisivanjem peticije protiv pripremane prodaje, nedavno je Tenderska komisija završila pregovore sa predstavnicima švajcarske kompanije ORASCOM Development Holding AG o davanju u dugoročni zakup ostrva sa tvrđavom i pripremila Ugovor koji je upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte.

,,Sva nastojanja grupe za spas Mamule, čiji sam potpisnik i pobornik, nisu bila usmjerena ka zadržavanju postojećeg stanja tvrđave Mamula, jer je jasno da sadašnje stanje ne služi nikome na čast, a najmanje sjenima stradalnika – zatočenika na Mamuli, tokom I i II svjetskog rata”, upozorava predsjednica Ekološkog društva Boka i potomak zatvorenika kazamata Mamula Olivera Doklestić. Mamula mora, prioritetno, da ima tu memorijalnu notu, jer je bila logor u kome su čamili rodoljubi, i notu zaštićenog graditeljskog nasljeđa, jer ona to zavređuje po svom arhitektonskom oblikovanju i graditeljskom umijeću kružnog objekta. Međutim, namjera države da od nje napravi turistički raj sa pet zvjezdica, a imajući na umu dosadašnje (nesrećne) realizacije državnih programa, naročito u turizmu i naročito kad je u pitanju kulturno blago, moja sumnja je rastuća. Zaista smatram da nije mjesto hotelu s pet zvjezdica, nekakvim turistima haj klase, koji će imati SPA centar i bazen da se brčkaju u toploj vodi, kad znam da je među tim zidinama čamio moj otac, moj stric i moj djed kao i još više od dvije hiljade stradalnika, koji nisu znali da li će sljedećeg dana biti živi ili im se sprema smrt. Mamula je bila logor i nemoralno je praviti od nje SPA centar za turiste kojima je samo na umu uživanje i koji ne žele da se podsjećaju na mračnu prošlost.”

Doklestić, kao i većina Novljana smatra da je Mamuli potrebno obezbijediti zaštitu i valorizaciju na adekvatan i kvalitetan način: ,,Potrebno je zadržati u formi Muzeja, spomenika kulture i mjesto pomena na patnje, mjesta za okupljanje studenata arhitekture, može i biti mjesto galerije, mjesto za održavanje multimedijalnih programa, koncerata i pozorišnih predstava. Za turiste i druge posjetioce treba da ima restoran, za njega malo mulo za dolazak brodova, ali bez velikih zahvata, bez heliodroma, bez mudrolija koje vrijeđaju ukus i prošlost”. Takvi stavovi su bili i okosnica aktivista-volontera FB grupe Krik za spas Mamule.

Međutim tu energiju čistog građanskog bunta svi politički činioci u Herceg Novom su željeli zloupotrijebiti u političko-promotivne svrhe, pa su tako pripadnici tadašnje lokalne i vlasti i opozicije u prvi mah podržali peticiju, ali kada je uočeno kakvi se poeni mogu prikupiti, građansko razmišljanje nadjačali su politički interesi. Tako je većina u prošlom sazivu SO Herceg Novi, izglasala zaključke kojima se traži da Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore odustane od davanja u zakup ostrva Lastavica i tvrđave Mamula zbog njenog posebnog kulturno-istorijskog, ali i spomeničkog karaktera, kao i da se navedeni lokalitet vrati Opštini Herceg Novi na upravljanje.

Takav predlog prošle godine nije podržao lokalni DPS: ,,Građanska inicijativa u vezi zahtjeva da upravljanje ostrvom Lastavica sa tvrđavom Mamula preuzme Opština Herceg-Novi nije ostvarila svrhu, isključivo zbog populističkog pristupa tadašnje parlamentarne većine (SNP, NS, PZP i Nova), koji su se na krajnje neodgovoran način ponijeli kada se ovo pitanje razmatralo na sjednici SO Herceg Novi i nijesu prihvatili preuzimanje odgovornosti za upravljanja ostrvom i tvrđavom. Sada možemo konstatovati da je vlasnik nepokretnosti država, koristeći zakonom utvrđena prava, provela do kraja postupak valorizacije ostrva i tvrđave kroz davanje u dugogodišnji zakup”, kazao je za Monitor sadašnji predsjednik SO Herceg Novi, Andrija Radman iz DPS-a. Radman je bio jedan od troje uzdržanih odbornika svoje partije na glasanju na zasijedanju Skupštine opštine Herceg Novi održanom u ponedeljak 16. februara, kada je na predlog SNP-a zatraženo da lokalni parlament ponovo raspravlja o Mamuli zbog najnovijeg stava Tenderske komisije.

,,Nije bilo dovoljno sluha nove vladajuće koalicije u Herceg Novom da se još jednom oglase povodom davanja u dugoročni zakup ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula pravdajući to proceduralnim razlozima. Međutim, iz iskustva znamo da procedura nikada nije bila prepreka kada je postojala dobra volja”, konstatovala je u svom saopštenju predsjednica kluba odbornika SNP Herceg Novi Danijela Đurović. „Mamula je previše važan istorijski spomenik za koji su mnogi Novljani, ali i ostali stanovnici Boke i šire vrlo emotivno vezani, da bi postala hotelsko-turistički kompleks za uživanje. Ipak namjera Vlade Crne Gore je da ne odustane od svog ranije zacrtanog plana da se ovaj kompleks pretvori u hotelski i to ekskluzivnog tipa, što samo po sebi govori da će biti dostupan samo odabranima, a time je javni interes u potpunosti obesmišljen.”

Slično tome misle i odbornici Novske liste. „Prodajom Mamule, novska noga više ne bi kročila na ovo prelijepo ostrvo a njegova sudbina bi bila ista kao i ona koja je zadesila tvrđavu Arza: lanac – katanac i ljudi u crnom”, navodi se u njihovom komentaru za Monitor.

Za raspravu o Mamuli bili su i dvoje odbornika SDP-a, koji je takođe u opoziciji u hercegnovskom parlamentu. ,,Mi nismo kao Hrvatska bogati ostrvima pa o ovih nekoliko koje imamao moramo posebno voditi računa. Kako vodimo računa i na šta liče Sveti Nikola kod Budve, Sveti Marko kod Tivta i Lastavica sa Mamulom, vidljivo je golim okom. Kako je krenulo, sva tri će biti data u dugoročni zakup za male pare i problematične projekte, a pojedini djelovi ovih ostrva su već rasprodati raznim biznismenima. Kao partija, SDP apsolutno podržava stavljanje u funkciju svih ovih ostvra, posebno Mamule koja je od velikog značaja za opštinu Herceg Novi, a u koju nije ulagano ništa punih stotinu godina, već je prepuštena zubu vremena. Naš stav je da se državna imovina ne može davati u zakup na period duži od 30 godina”, rekao nam je predsjednik OO SDP HN Dragan Šimrak.

Ne uvrštavanje rasprave u dnevni red SO, Radman je obrazložio činjenicom da se za to nisu stekli poslovnički uslovi. A započeti posao ide dalje.

Predloženi Ugovor je iz Tenderske komisije upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte i Vladi. Odatle bi trebao stići pred skupštinske poslanike, koji će dati konačnu riječ o projektu koji predviđa da ostrvo bude dato u zakup na 49 godina i pretvoreno u ,,ekskluzivni turistički kompleks otvorenog tipa, nivoa pet zvjezdica, koji će nuditi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju”.

,,Prema Državnoj studiji lokacije Sektor 34, investicija u projekte obuhvaćene ovim planskim dokumentom je 99.8 miliona eura, dok procijenjena investicija za valorizaciju ovog lokaliteta iznosi oko 15 miliona eura”, navode iz Tenderske komisije uz računicu prema kojoj će projekat donijeti – direktno i indirektno – do 200 radnih mjesta tokom rada Mamula Ostrvo Hotel and Spa, a da će Crna Gora od zakupnine imati ukupnih direktnih prihoda za prvih 10 godina u visini od 7,5 miliona eura, doprinosi za zaposlene donijeće 2,8 miliona, a PDV – 4,4 miliona eura u istom periodu.

Podsjetimo, na kraju, tvrđava Mamula je jedno od najbolje sačuvanih austrougarskih utvrđenja u jadranskom regionu, sa vanrednom preciznošću u izgradnji i perfektno funkcionalnog oblika i registrovana je kao spomenik kulture druge kategorije, prema Zakonu o zaštiti spomenika kulture.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo