Povežite se sa nama

OKO NAS

TVRĐAVA MAMULA POSTAJE SPA CENTAR: O Novom bez Novljana

Objavljeno prije

na

mamula-plan

Bez obzira što se većina Novljana protivila najavljenom načinu privatizacije ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula i taj svoj bunt kanalisala podrškom neformalnoj grupi Krik za spas Mamule i potpisivanjem peticije protiv pripremane prodaje, nedavno je Tenderska komisija završila pregovore sa predstavnicima švajcarske kompanije ORASCOM Development Holding AG o davanju u dugoročni zakup ostrva sa tvrđavom i pripremila Ugovor koji je upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte.

,,Sva nastojanja grupe za spas Mamule, čiji sam potpisnik i pobornik, nisu bila usmjerena ka zadržavanju postojećeg stanja tvrđave Mamula, jer je jasno da sadašnje stanje ne služi nikome na čast, a najmanje sjenima stradalnika – zatočenika na Mamuli, tokom I i II svjetskog rata”, upozorava predsjednica Ekološkog društva Boka i potomak zatvorenika kazamata Mamula Olivera Doklestić. Mamula mora, prioritetno, da ima tu memorijalnu notu, jer je bila logor u kome su čamili rodoljubi, i notu zaštićenog graditeljskog nasljeđa, jer ona to zavređuje po svom arhitektonskom oblikovanju i graditeljskom umijeću kružnog objekta. Međutim, namjera države da od nje napravi turistički raj sa pet zvjezdica, a imajući na umu dosadašnje (nesrećne) realizacije državnih programa, naročito u turizmu i naročito kad je u pitanju kulturno blago, moja sumnja je rastuća. Zaista smatram da nije mjesto hotelu s pet zvjezdica, nekakvim turistima haj klase, koji će imati SPA centar i bazen da se brčkaju u toploj vodi, kad znam da je među tim zidinama čamio moj otac, moj stric i moj djed kao i još više od dvije hiljade stradalnika, koji nisu znali da li će sljedećeg dana biti živi ili im se sprema smrt. Mamula je bila logor i nemoralno je praviti od nje SPA centar za turiste kojima je samo na umu uživanje i koji ne žele da se podsjećaju na mračnu prošlost.”

Doklestić, kao i većina Novljana smatra da je Mamuli potrebno obezbijediti zaštitu i valorizaciju na adekvatan i kvalitetan način: ,,Potrebno je zadržati u formi Muzeja, spomenika kulture i mjesto pomena na patnje, mjesta za okupljanje studenata arhitekture, može i biti mjesto galerije, mjesto za održavanje multimedijalnih programa, koncerata i pozorišnih predstava. Za turiste i druge posjetioce treba da ima restoran, za njega malo mulo za dolazak brodova, ali bez velikih zahvata, bez heliodroma, bez mudrolija koje vrijeđaju ukus i prošlost”. Takvi stavovi su bili i okosnica aktivista-volontera FB grupe Krik za spas Mamule.

Međutim tu energiju čistog građanskog bunta svi politički činioci u Herceg Novom su željeli zloupotrijebiti u političko-promotivne svrhe, pa su tako pripadnici tadašnje lokalne i vlasti i opozicije u prvi mah podržali peticiju, ali kada je uočeno kakvi se poeni mogu prikupiti, građansko razmišljanje nadjačali su politički interesi. Tako je većina u prošlom sazivu SO Herceg Novi, izglasala zaključke kojima se traži da Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore odustane od davanja u zakup ostrva Lastavica i tvrđave Mamula zbog njenog posebnog kulturno-istorijskog, ali i spomeničkog karaktera, kao i da se navedeni lokalitet vrati Opštini Herceg Novi na upravljanje.

Takav predlog prošle godine nije podržao lokalni DPS: ,,Građanska inicijativa u vezi zahtjeva da upravljanje ostrvom Lastavica sa tvrđavom Mamula preuzme Opština Herceg-Novi nije ostvarila svrhu, isključivo zbog populističkog pristupa tadašnje parlamentarne većine (SNP, NS, PZP i Nova), koji su se na krajnje neodgovoran način ponijeli kada se ovo pitanje razmatralo na sjednici SO Herceg Novi i nijesu prihvatili preuzimanje odgovornosti za upravljanja ostrvom i tvrđavom. Sada možemo konstatovati da je vlasnik nepokretnosti država, koristeći zakonom utvrđena prava, provela do kraja postupak valorizacije ostrva i tvrđave kroz davanje u dugogodišnji zakup”, kazao je za Monitor sadašnji predsjednik SO Herceg Novi, Andrija Radman iz DPS-a. Radman je bio jedan od troje uzdržanih odbornika svoje partije na glasanju na zasijedanju Skupštine opštine Herceg Novi održanom u ponedeljak 16. februara, kada je na predlog SNP-a zatraženo da lokalni parlament ponovo raspravlja o Mamuli zbog najnovijeg stava Tenderske komisije.

,,Nije bilo dovoljno sluha nove vladajuće koalicije u Herceg Novom da se još jednom oglase povodom davanja u dugoročni zakup ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula pravdajući to proceduralnim razlozima. Međutim, iz iskustva znamo da procedura nikada nije bila prepreka kada je postojala dobra volja”, konstatovala je u svom saopštenju predsjednica kluba odbornika SNP Herceg Novi Danijela Đurović. „Mamula je previše važan istorijski spomenik za koji su mnogi Novljani, ali i ostali stanovnici Boke i šire vrlo emotivno vezani, da bi postala hotelsko-turistički kompleks za uživanje. Ipak namjera Vlade Crne Gore je da ne odustane od svog ranije zacrtanog plana da se ovaj kompleks pretvori u hotelski i to ekskluzivnog tipa, što samo po sebi govori da će biti dostupan samo odabranima, a time je javni interes u potpunosti obesmišljen.”

Slično tome misle i odbornici Novske liste. „Prodajom Mamule, novska noga više ne bi kročila na ovo prelijepo ostrvo a njegova sudbina bi bila ista kao i ona koja je zadesila tvrđavu Arza: lanac – katanac i ljudi u crnom”, navodi se u njihovom komentaru za Monitor.

Za raspravu o Mamuli bili su i dvoje odbornika SDP-a, koji je takođe u opoziciji u hercegnovskom parlamentu. ,,Mi nismo kao Hrvatska bogati ostrvima pa o ovih nekoliko koje imamao moramo posebno voditi računa. Kako vodimo računa i na šta liče Sveti Nikola kod Budve, Sveti Marko kod Tivta i Lastavica sa Mamulom, vidljivo je golim okom. Kako je krenulo, sva tri će biti data u dugoročni zakup za male pare i problematične projekte, a pojedini djelovi ovih ostrva su već rasprodati raznim biznismenima. Kao partija, SDP apsolutno podržava stavljanje u funkciju svih ovih ostvra, posebno Mamule koja je od velikog značaja za opštinu Herceg Novi, a u koju nije ulagano ništa punih stotinu godina, već je prepuštena zubu vremena. Naš stav je da se državna imovina ne može davati u zakup na period duži od 30 godina”, rekao nam je predsjednik OO SDP HN Dragan Šimrak.

Ne uvrštavanje rasprave u dnevni red SO, Radman je obrazložio činjenicom da se za to nisu stekli poslovnički uslovi. A započeti posao ide dalje.

Predloženi Ugovor je iz Tenderske komisije upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte i Vladi. Odatle bi trebao stići pred skupštinske poslanike, koji će dati konačnu riječ o projektu koji predviđa da ostrvo bude dato u zakup na 49 godina i pretvoreno u ,,ekskluzivni turistički kompleks otvorenog tipa, nivoa pet zvjezdica, koji će nuditi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju”.

,,Prema Državnoj studiji lokacije Sektor 34, investicija u projekte obuhvaćene ovim planskim dokumentom je 99.8 miliona eura, dok procijenjena investicija za valorizaciju ovog lokaliteta iznosi oko 15 miliona eura”, navode iz Tenderske komisije uz računicu prema kojoj će projekat donijeti – direktno i indirektno – do 200 radnih mjesta tokom rada Mamula Ostrvo Hotel and Spa, a da će Crna Gora od zakupnine imati ukupnih direktnih prihoda za prvih 10 godina u visini od 7,5 miliona eura, doprinosi za zaposlene donijeće 2,8 miliona, a PDV – 4,4 miliona eura u istom periodu.

Podsjetimo, na kraju, tvrđava Mamula je jedno od najbolje sačuvanih austrougarskih utvrđenja u jadranskom regionu, sa vanrednom preciznošću u izgradnji i perfektno funkcionalnog oblika i registrovana je kao spomenik kulture druge kategorije, prema Zakonu o zaštiti spomenika kulture.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo