Povežite se sa nama

OKO NAS

TVRĐAVA MAMULA POSTAJE SPA CENTAR: O Novom bez Novljana

Objavljeno prije

na

Bez obzira što se većina Novljana protivila najavljenom načinu privatizacije ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula i taj svoj bunt kanalisala podrškom neformalnoj grupi Krik za spas Mamule i potpisivanjem peticije protiv pripremane prodaje, nedavno je Tenderska komisija završila pregovore sa predstavnicima švajcarske kompanije ORASCOM Development Holding AG o davanju u dugoročni zakup ostrva sa tvrđavom i pripremila Ugovor koji je upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte.

,,Sva nastojanja grupe za spas Mamule, čiji sam potpisnik i pobornik, nisu bila usmjerena ka zadržavanju postojećeg stanja tvrđave Mamula, jer je jasno da sadašnje stanje ne služi nikome na čast, a najmanje sjenima stradalnika – zatočenika na Mamuli, tokom I i II svjetskog rata”, upozorava predsjednica Ekološkog društva Boka i potomak zatvorenika kazamata Mamula Olivera Doklestić. Mamula mora, prioritetno, da ima tu memorijalnu notu, jer je bila logor u kome su čamili rodoljubi, i notu zaštićenog graditeljskog nasljeđa, jer ona to zavređuje po svom arhitektonskom oblikovanju i graditeljskom umijeću kružnog objekta. Međutim, namjera države da od nje napravi turistički raj sa pet zvjezdica, a imajući na umu dosadašnje (nesrećne) realizacije državnih programa, naročito u turizmu i naročito kad je u pitanju kulturno blago, moja sumnja je rastuća. Zaista smatram da nije mjesto hotelu s pet zvjezdica, nekakvim turistima haj klase, koji će imati SPA centar i bazen da se brčkaju u toploj vodi, kad znam da je među tim zidinama čamio moj otac, moj stric i moj djed kao i još više od dvije hiljade stradalnika, koji nisu znali da li će sljedećeg dana biti živi ili im se sprema smrt. Mamula je bila logor i nemoralno je praviti od nje SPA centar za turiste kojima je samo na umu uživanje i koji ne žele da se podsjećaju na mračnu prošlost.”

Doklestić, kao i većina Novljana smatra da je Mamuli potrebno obezbijediti zaštitu i valorizaciju na adekvatan i kvalitetan način: ,,Potrebno je zadržati u formi Muzeja, spomenika kulture i mjesto pomena na patnje, mjesta za okupljanje studenata arhitekture, može i biti mjesto galerije, mjesto za održavanje multimedijalnih programa, koncerata i pozorišnih predstava. Za turiste i druge posjetioce treba da ima restoran, za njega malo mulo za dolazak brodova, ali bez velikih zahvata, bez heliodroma, bez mudrolija koje vrijeđaju ukus i prošlost”. Takvi stavovi su bili i okosnica aktivista-volontera FB grupe Krik za spas Mamule.

Međutim tu energiju čistog građanskog bunta svi politički činioci u Herceg Novom su željeli zloupotrijebiti u političko-promotivne svrhe, pa su tako pripadnici tadašnje lokalne i vlasti i opozicije u prvi mah podržali peticiju, ali kada je uočeno kakvi se poeni mogu prikupiti, građansko razmišljanje nadjačali su politički interesi. Tako je većina u prošlom sazivu SO Herceg Novi, izglasala zaključke kojima se traži da Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore odustane od davanja u zakup ostrva Lastavica i tvrđave Mamula zbog njenog posebnog kulturno-istorijskog, ali i spomeničkog karaktera, kao i da se navedeni lokalitet vrati Opštini Herceg Novi na upravljanje.

Takav predlog prošle godine nije podržao lokalni DPS: ,,Građanska inicijativa u vezi zahtjeva da upravljanje ostrvom Lastavica sa tvrđavom Mamula preuzme Opština Herceg-Novi nije ostvarila svrhu, isključivo zbog populističkog pristupa tadašnje parlamentarne većine (SNP, NS, PZP i Nova), koji su se na krajnje neodgovoran način ponijeli kada se ovo pitanje razmatralo na sjednici SO Herceg Novi i nijesu prihvatili preuzimanje odgovornosti za upravljanja ostrvom i tvrđavom. Sada možemo konstatovati da je vlasnik nepokretnosti država, koristeći zakonom utvrđena prava, provela do kraja postupak valorizacije ostrva i tvrđave kroz davanje u dugogodišnji zakup”, kazao je za Monitor sadašnji predsjednik SO Herceg Novi, Andrija Radman iz DPS-a. Radman je bio jedan od troje uzdržanih odbornika svoje partije na glasanju na zasijedanju Skupštine opštine Herceg Novi održanom u ponedeljak 16. februara, kada je na predlog SNP-a zatraženo da lokalni parlament ponovo raspravlja o Mamuli zbog najnovijeg stava Tenderske komisije.

,,Nije bilo dovoljno sluha nove vladajuće koalicije u Herceg Novom da se još jednom oglase povodom davanja u dugoročni zakup ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula pravdajući to proceduralnim razlozima. Međutim, iz iskustva znamo da procedura nikada nije bila prepreka kada je postojala dobra volja”, konstatovala je u svom saopštenju predsjednica kluba odbornika SNP Herceg Novi Danijela Đurović. „Mamula je previše važan istorijski spomenik za koji su mnogi Novljani, ali i ostali stanovnici Boke i šire vrlo emotivno vezani, da bi postala hotelsko-turistički kompleks za uživanje. Ipak namjera Vlade Crne Gore je da ne odustane od svog ranije zacrtanog plana da se ovaj kompleks pretvori u hotelski i to ekskluzivnog tipa, što samo po sebi govori da će biti dostupan samo odabranima, a time je javni interes u potpunosti obesmišljen.”

Slično tome misle i odbornici Novske liste. „Prodajom Mamule, novska noga više ne bi kročila na ovo prelijepo ostrvo a njegova sudbina bi bila ista kao i ona koja je zadesila tvrđavu Arza: lanac – katanac i ljudi u crnom”, navodi se u njihovom komentaru za Monitor.

Za raspravu o Mamuli bili su i dvoje odbornika SDP-a, koji je takođe u opoziciji u hercegnovskom parlamentu. ,,Mi nismo kao Hrvatska bogati ostrvima pa o ovih nekoliko koje imamao moramo posebno voditi računa. Kako vodimo računa i na šta liče Sveti Nikola kod Budve, Sveti Marko kod Tivta i Lastavica sa Mamulom, vidljivo je golim okom. Kako je krenulo, sva tri će biti data u dugoročni zakup za male pare i problematične projekte, a pojedini djelovi ovih ostrva su već rasprodati raznim biznismenima. Kao partija, SDP apsolutno podržava stavljanje u funkciju svih ovih ostvra, posebno Mamule koja je od velikog značaja za opštinu Herceg Novi, a u koju nije ulagano ništa punih stotinu godina, već je prepuštena zubu vremena. Naš stav je da se državna imovina ne može davati u zakup na period duži od 30 godina”, rekao nam je predsjednik OO SDP HN Dragan Šimrak.

Ne uvrštavanje rasprave u dnevni red SO, Radman je obrazložio činjenicom da se za to nisu stekli poslovnički uslovi. A započeti posao ide dalje.

Predloženi Ugovor je iz Tenderske komisije upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte i Vladi. Odatle bi trebao stići pred skupštinske poslanike, koji će dati konačnu riječ o projektu koji predviđa da ostrvo bude dato u zakup na 49 godina i pretvoreno u ,,ekskluzivni turistički kompleks otvorenog tipa, nivoa pet zvjezdica, koji će nuditi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju”.

,,Prema Državnoj studiji lokacije Sektor 34, investicija u projekte obuhvaćene ovim planskim dokumentom je 99.8 miliona eura, dok procijenjena investicija za valorizaciju ovog lokaliteta iznosi oko 15 miliona eura”, navode iz Tenderske komisije uz računicu prema kojoj će projekat donijeti – direktno i indirektno – do 200 radnih mjesta tokom rada Mamula Ostrvo Hotel and Spa, a da će Crna Gora od zakupnine imati ukupnih direktnih prihoda za prvih 10 godina u visini od 7,5 miliona eura, doprinosi za zaposlene donijeće 2,8 miliona, a PDV – 4,4 miliona eura u istom periodu.

Podsjetimo, na kraju, tvrđava Mamula je jedno od najbolje sačuvanih austrougarskih utvrđenja u jadranskom regionu, sa vanrednom preciznošću u izgradnji i perfektno funkcionalnog oblika i registrovana je kao spomenik kulture druge kategorije, prema Zakonu o zaštiti spomenika kulture.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo