Povežite se sa nama

OKO NAS

TVRĐAVA MAMULA POSTAJE SPA CENTAR: O Novom bez Novljana

Objavljeno prije

na

Bez obzira što se većina Novljana protivila najavljenom načinu privatizacije ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula i taj svoj bunt kanalisala podrškom neformalnoj grupi Krik za spas Mamule i potpisivanjem peticije protiv pripremane prodaje, nedavno je Tenderska komisija završila pregovore sa predstavnicima švajcarske kompanije ORASCOM Development Holding AG o davanju u dugoročni zakup ostrva sa tvrđavom i pripremila Ugovor koji je upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte.

,,Sva nastojanja grupe za spas Mamule, čiji sam potpisnik i pobornik, nisu bila usmjerena ka zadržavanju postojećeg stanja tvrđave Mamula, jer je jasno da sadašnje stanje ne služi nikome na čast, a najmanje sjenima stradalnika – zatočenika na Mamuli, tokom I i II svjetskog rata”, upozorava predsjednica Ekološkog društva Boka i potomak zatvorenika kazamata Mamula Olivera Doklestić. Mamula mora, prioritetno, da ima tu memorijalnu notu, jer je bila logor u kome su čamili rodoljubi, i notu zaštićenog graditeljskog nasljeđa, jer ona to zavređuje po svom arhitektonskom oblikovanju i graditeljskom umijeću kružnog objekta. Međutim, namjera države da od nje napravi turistički raj sa pet zvjezdica, a imajući na umu dosadašnje (nesrećne) realizacije državnih programa, naročito u turizmu i naročito kad je u pitanju kulturno blago, moja sumnja je rastuća. Zaista smatram da nije mjesto hotelu s pet zvjezdica, nekakvim turistima haj klase, koji će imati SPA centar i bazen da se brčkaju u toploj vodi, kad znam da je među tim zidinama čamio moj otac, moj stric i moj djed kao i još više od dvije hiljade stradalnika, koji nisu znali da li će sljedećeg dana biti živi ili im se sprema smrt. Mamula je bila logor i nemoralno je praviti od nje SPA centar za turiste kojima je samo na umu uživanje i koji ne žele da se podsjećaju na mračnu prošlost.”

Doklestić, kao i većina Novljana smatra da je Mamuli potrebno obezbijediti zaštitu i valorizaciju na adekvatan i kvalitetan način: ,,Potrebno je zadržati u formi Muzeja, spomenika kulture i mjesto pomena na patnje, mjesta za okupljanje studenata arhitekture, može i biti mjesto galerije, mjesto za održavanje multimedijalnih programa, koncerata i pozorišnih predstava. Za turiste i druge posjetioce treba da ima restoran, za njega malo mulo za dolazak brodova, ali bez velikih zahvata, bez heliodroma, bez mudrolija koje vrijeđaju ukus i prošlost”. Takvi stavovi su bili i okosnica aktivista-volontera FB grupe Krik za spas Mamule.

Međutim tu energiju čistog građanskog bunta svi politički činioci u Herceg Novom su željeli zloupotrijebiti u političko-promotivne svrhe, pa su tako pripadnici tadašnje lokalne i vlasti i opozicije u prvi mah podržali peticiju, ali kada je uočeno kakvi se poeni mogu prikupiti, građansko razmišljanje nadjačali su politički interesi. Tako je većina u prošlom sazivu SO Herceg Novi, izglasala zaključke kojima se traži da Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore odustane od davanja u zakup ostrva Lastavica i tvrđave Mamula zbog njenog posebnog kulturno-istorijskog, ali i spomeničkog karaktera, kao i da se navedeni lokalitet vrati Opštini Herceg Novi na upravljanje.

Takav predlog prošle godine nije podržao lokalni DPS: ,,Građanska inicijativa u vezi zahtjeva da upravljanje ostrvom Lastavica sa tvrđavom Mamula preuzme Opština Herceg-Novi nije ostvarila svrhu, isključivo zbog populističkog pristupa tadašnje parlamentarne većine (SNP, NS, PZP i Nova), koji su se na krajnje neodgovoran način ponijeli kada se ovo pitanje razmatralo na sjednici SO Herceg Novi i nijesu prihvatili preuzimanje odgovornosti za upravljanja ostrvom i tvrđavom. Sada možemo konstatovati da je vlasnik nepokretnosti država, koristeći zakonom utvrđena prava, provela do kraja postupak valorizacije ostrva i tvrđave kroz davanje u dugogodišnji zakup”, kazao je za Monitor sadašnji predsjednik SO Herceg Novi, Andrija Radman iz DPS-a. Radman je bio jedan od troje uzdržanih odbornika svoje partije na glasanju na zasijedanju Skupštine opštine Herceg Novi održanom u ponedeljak 16. februara, kada je na predlog SNP-a zatraženo da lokalni parlament ponovo raspravlja o Mamuli zbog najnovijeg stava Tenderske komisije.

,,Nije bilo dovoljno sluha nove vladajuće koalicije u Herceg Novom da se još jednom oglase povodom davanja u dugoročni zakup ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula pravdajući to proceduralnim razlozima. Međutim, iz iskustva znamo da procedura nikada nije bila prepreka kada je postojala dobra volja”, konstatovala je u svom saopštenju predsjednica kluba odbornika SNP Herceg Novi Danijela Đurović. „Mamula je previše važan istorijski spomenik za koji su mnogi Novljani, ali i ostali stanovnici Boke i šire vrlo emotivno vezani, da bi postala hotelsko-turistički kompleks za uživanje. Ipak namjera Vlade Crne Gore je da ne odustane od svog ranije zacrtanog plana da se ovaj kompleks pretvori u hotelski i to ekskluzivnog tipa, što samo po sebi govori da će biti dostupan samo odabranima, a time je javni interes u potpunosti obesmišljen.”

Slično tome misle i odbornici Novske liste. „Prodajom Mamule, novska noga više ne bi kročila na ovo prelijepo ostrvo a njegova sudbina bi bila ista kao i ona koja je zadesila tvrđavu Arza: lanac – katanac i ljudi u crnom”, navodi se u njihovom komentaru za Monitor.

Za raspravu o Mamuli bili su i dvoje odbornika SDP-a, koji je takođe u opoziciji u hercegnovskom parlamentu. ,,Mi nismo kao Hrvatska bogati ostrvima pa o ovih nekoliko koje imamao moramo posebno voditi računa. Kako vodimo računa i na šta liče Sveti Nikola kod Budve, Sveti Marko kod Tivta i Lastavica sa Mamulom, vidljivo je golim okom. Kako je krenulo, sva tri će biti data u dugoročni zakup za male pare i problematične projekte, a pojedini djelovi ovih ostrva su već rasprodati raznim biznismenima. Kao partija, SDP apsolutno podržava stavljanje u funkciju svih ovih ostvra, posebno Mamule koja je od velikog značaja za opštinu Herceg Novi, a u koju nije ulagano ništa punih stotinu godina, već je prepuštena zubu vremena. Naš stav je da se državna imovina ne može davati u zakup na period duži od 30 godina”, rekao nam je predsjednik OO SDP HN Dragan Šimrak.

Ne uvrštavanje rasprave u dnevni red SO, Radman je obrazložio činjenicom da se za to nisu stekli poslovnički uslovi. A započeti posao ide dalje.

Predloženi Ugovor je iz Tenderske komisije upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte i Vladi. Odatle bi trebao stići pred skupštinske poslanike, koji će dati konačnu riječ o projektu koji predviđa da ostrvo bude dato u zakup na 49 godina i pretvoreno u ,,ekskluzivni turistički kompleks otvorenog tipa, nivoa pet zvjezdica, koji će nuditi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju”.

,,Prema Državnoj studiji lokacije Sektor 34, investicija u projekte obuhvaćene ovim planskim dokumentom je 99.8 miliona eura, dok procijenjena investicija za valorizaciju ovog lokaliteta iznosi oko 15 miliona eura”, navode iz Tenderske komisije uz računicu prema kojoj će projekat donijeti – direktno i indirektno – do 200 radnih mjesta tokom rada Mamula Ostrvo Hotel and Spa, a da će Crna Gora od zakupnine imati ukupnih direktnih prihoda za prvih 10 godina u visini od 7,5 miliona eura, doprinosi za zaposlene donijeće 2,8 miliona, a PDV – 4,4 miliona eura u istom periodu.

Podsjetimo, na kraju, tvrđava Mamula je jedno od najbolje sačuvanih austrougarskih utvrđenja u jadranskom regionu, sa vanrednom preciznošću u izgradnji i perfektno funkcionalnog oblika i registrovana je kao spomenik kulture druge kategorije, prema Zakonu o zaštiti spomenika kulture.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo