Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Živi i opljačkani

Objavljeno prije

na

I u Crnoj Gori održan je protest ogorčenih. Nekoliko desetina ljudi protestovalo je u subotu, 15. oktobra, ispred Skupštine Crne Gore. Protest je organizovan pod sloganom Ujedinjeni za globalne promjene, a organizovala ga je NVO Soldarnost, Mir, Sloboda. Crna Gora se tako upisala u svjetsku mapu protesta protiv „bankara i političara”, finansijske oligarhije, korporacija i kapitalizma koji su istog dana organizovani širom svijeta. O nepravednim društvima, nezaposlenosti, pohlepi i jazu između bogatih i siromašnih pričalo se na svim meridijanima. Malobrojnost ogorčenih na podgoričkim ulicama, nije proporcionalna sa ciframa koje govore o surovoj prirodi našeg kapitalizma i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.

Sedmicu koja je prethodila protestu ogorčenih obilježile su najave štrajkova u javnoj upravi – zdravstvu i sudstvu, na koje do sada nijesmo navikli. Zaposleni u javnom sektoru ogorčeni su svojim statusom i visinom zarada, a posebno jazom između platežne moći njihovog menadžmenta i zaposlenih.

I u zdravstvu kao i u sudstvu prosječna zarada iznosi tek nekoliko stotina eura. U sudstvu prosječna plata zapisničara, prema podacima njihovog sindikata, iznosi tek 260 eura, dok je zarada savjetnika i sekretara 448 eura.

Monstat je nedavno saopštio da je potrošačka korpa za prethodni mjesec iznosila nešto preko 760 eura. Nije teško izračunati da je korpa zaposlenih u sudstvu, ne računajući one koji dodatno zarađuju – poluprazna.

Ni u zdravstvu nije ništa bolje. Prema statistici ministra zdravlja Miodraga Radunovića prosječna plata u tom sektoru u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 499 eura. U prosvjeti prosječna zarada iznosi 450 eura.

Vlada kaže ,,para nema”. Predstavnici Vlade igraju na kartu – plate su male, al vi malo i radite. Ili kako to Slavoljub Stijepović Migo, ministar prosvjete i sporta kaže: ,,Koliko je nas koji ne dođu u sedam ili devet ako nam tada počinje radno vrijeme, nego za sat. Naš standard nije samo plata, a ako i jeste, onda je standard i to što je dobijamo svakog prvog”. Pa da ne zaplačeš od sreće. Em imaš platu svakog mjeseca, em imaš ovakog ministra. Stijepović nije objašnjavao da li bi plate povećali kad bi radnici dolazili na vrijeme.

Kad god došli, ministrima i menadžerima plata je ista – mnogo veća nego ostalim zaposlenima. Novac se na njima ne štedi. Jaz između najvisočije i najniže plate u zdravstvu liči na bezdan. Predstavnici sindikata zdravstva kažu da im nije jasno kako neki ljekari zarađuju tri hiljade eura. Oni su, takođe, saopštili da u upravi Rudnika uglja primaju i preko osam hiljada eura mjesečno. Iz Rudnika su to demantovali, ali nijesu saopštili kolike su zarade.

Javnost je nedavno obaviještena i da blizu četiri hiljade eura primaju menadžeri i direktori u državnoj televiziji. Novinari – par stotina. Isto je bilo i sa nekim državnim agencijama. Valjda zato što rane na posao. Prošle godine, mediji su objavili da je najvisočiju platu u Crnoj Gori primio jedan bankar, i to – 15 hiljada eura! Prosječna plata u prvim mjesecima prošle godine iznosila je oko 460 eura.

Stijepović ima lijek za one koji kažu da im je to malo. Radnicima koji su mu kazali da su i pored plata gladni, ministar je odgovorio: ,,Sreća što ste živi”. Pa da ga živog ne glasaš.

,,Da možemo sjutra bi vas obradovali i povećali vam plate, ali ne možemo. Bez ekonomskog rasta nema povećanja zarada”, saopštio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

Da ekonomski rast u Crnoj Gori ne znači i visočije plate, statistika je još ranije pokazala. Prema istraživanju UNDP-a iz 2009. godine, jaz između bogatih i siromašnih u Crnoj Gori bio je sve veći, a porast društvenog dohotka nije uticao na bolji život većine. Oko 28 odsto građana bilo je na granici siromaštva. Apsolutno siromašnih je bilo 10, 8 odsto, što znači da je svaki deseti građanin živio sa manje od 162 eura mjesečno ! Broj siromašnih i onih na granici siromaštva bio je isti i prema podacima iz 2004. godine kada je Vlada usvojila Strategiju za iskorjenjivanje siromaštva.

Danas, broj nezaposlenih je preko 79 hiljada. Nezaposlenost raste, upozoravaju stručnjaci, jer mladi školovani kadar koji usljed loše obrazovne politike, ali i drugih brojnih razloga, od korupcije, preko nepotizma, ne mogu da dođu do posla. Isto toliko, 79 hiljada je korisnika neke vrste socijalne pomoći, saopštio je nedavno ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović. ,,Mjesečna naknada za nezaposlene u Crnoj Gori iznosi 57 eura. Prosječna poslanička plata biće oko 40 puta veća od ove naknade”, saopštili su iz Akcija za ljudska prava.

Manjina se davi u izobilju. Svi naši bogataši imaju zajedničko jedno – dobre veze sa vlašću,odnosno bivšim premijerom Milom Đukanovićem. Monitor je objavio seriju istraživanja o imovini domaćih tajkuna. Ta istraživanja pokazuju da je nekolicina ljudi bliskih Đukanoviću tešku imovinu, u nekretninama, akcijama, ili novcu, stekla malverzacijama, vezama sa vlašću i privilegijama. Ogromna nekada državna imovina i preduzeća iz njihovih je ruku završila uglavnom kao zaloga bankarima. Broj radnih mjesta samo se smanjivao. Privreda je uništena. I sve pod ideološkom neoliberalnom palicom Veselina Vukotića, mentora bivših i sadašnjih ministara ekonomije, a rektora Đukanovićevog univerziteta. Tranzicija se posrećila i političarima. Veliki dio ,,socijalista”, preko noći, postali su milioneri.

O porezu na ekstraprofit bivši se premijer davno izjasnio. To je, po njemu, ,,lov na vještice”. Kod nas se, poznato je, love samo sitne ribe.

Nije sve tako crno. Tu su socijalni programi ,,kontroverznih biznismena” , koje u regionu nazivaju narkobosovima. Safeta Kalića u Rožajama zovu sirotinjskom majkom, braću Šarić u Pljevljima takođe…

Javlja se ministar poljoprivrede Tarzan Milošević, tražiće pojeftinjenje hljeba za deset centi, na inicijativu SDP-a. Malo radiš, a i živ si, što bi rekao Migo.

Filip Kovačević za Monitor kaže: ,,Strahovito je omalovažavanje ljudskog dostojanstva i života običnih građana od strane crnogorske oligarhije. Akcije bahatih dugo nisu izazivale nikakvu reakciju poniženih. Sada kada se u najrazvijenijim zemljama dešavaju snažni i kreativni protesti, sigurno je da će biti odjeka i na (polu)periferiji svjetskog sistema. Ključnu ulogu u Crnoj Gori mogu da odigraju nezavisni civilni sektor, mediji, sindikati i studenti”

Valjda se okreće.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo