Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Živi i opljačkani

Objavljeno prije

na

I u Crnoj Gori održan je protest ogorčenih. Nekoliko desetina ljudi protestovalo je u subotu, 15. oktobra, ispred Skupštine Crne Gore. Protest je organizovan pod sloganom Ujedinjeni za globalne promjene, a organizovala ga je NVO Soldarnost, Mir, Sloboda. Crna Gora se tako upisala u svjetsku mapu protesta protiv „bankara i političara”, finansijske oligarhije, korporacija i kapitalizma koji su istog dana organizovani širom svijeta. O nepravednim društvima, nezaposlenosti, pohlepi i jazu između bogatih i siromašnih pričalo se na svim meridijanima. Malobrojnost ogorčenih na podgoričkim ulicama, nije proporcionalna sa ciframa koje govore o surovoj prirodi našeg kapitalizma i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.

Sedmicu koja je prethodila protestu ogorčenih obilježile su najave štrajkova u javnoj upravi – zdravstvu i sudstvu, na koje do sada nijesmo navikli. Zaposleni u javnom sektoru ogorčeni su svojim statusom i visinom zarada, a posebno jazom između platežne moći njihovog menadžmenta i zaposlenih.

I u zdravstvu kao i u sudstvu prosječna zarada iznosi tek nekoliko stotina eura. U sudstvu prosječna plata zapisničara, prema podacima njihovog sindikata, iznosi tek 260 eura, dok je zarada savjetnika i sekretara 448 eura.

Monstat je nedavno saopštio da je potrošačka korpa za prethodni mjesec iznosila nešto preko 760 eura. Nije teško izračunati da je korpa zaposlenih u sudstvu, ne računajući one koji dodatno zarađuju – poluprazna.

Ni u zdravstvu nije ništa bolje. Prema statistici ministra zdravlja Miodraga Radunovića prosječna plata u tom sektoru u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 499 eura. U prosvjeti prosječna zarada iznosi 450 eura.

Vlada kaže ,,para nema”. Predstavnici Vlade igraju na kartu – plate su male, al vi malo i radite. Ili kako to Slavoljub Stijepović Migo, ministar prosvjete i sporta kaže: ,,Koliko je nas koji ne dođu u sedam ili devet ako nam tada počinje radno vrijeme, nego za sat. Naš standard nije samo plata, a ako i jeste, onda je standard i to što je dobijamo svakog prvog”. Pa da ne zaplačeš od sreće. Em imaš platu svakog mjeseca, em imaš ovakog ministra. Stijepović nije objašnjavao da li bi plate povećali kad bi radnici dolazili na vrijeme.

Kad god došli, ministrima i menadžerima plata je ista – mnogo veća nego ostalim zaposlenima. Novac se na njima ne štedi. Jaz između najvisočije i najniže plate u zdravstvu liči na bezdan. Predstavnici sindikata zdravstva kažu da im nije jasno kako neki ljekari zarađuju tri hiljade eura. Oni su, takođe, saopštili da u upravi Rudnika uglja primaju i preko osam hiljada eura mjesečno. Iz Rudnika su to demantovali, ali nijesu saopštili kolike su zarade.

Javnost je nedavno obaviještena i da blizu četiri hiljade eura primaju menadžeri i direktori u državnoj televiziji. Novinari – par stotina. Isto je bilo i sa nekim državnim agencijama. Valjda zato što rane na posao. Prošle godine, mediji su objavili da je najvisočiju platu u Crnoj Gori primio jedan bankar, i to – 15 hiljada eura! Prosječna plata u prvim mjesecima prošle godine iznosila je oko 460 eura.

Stijepović ima lijek za one koji kažu da im je to malo. Radnicima koji su mu kazali da su i pored plata gladni, ministar je odgovorio: ,,Sreća što ste živi”. Pa da ga živog ne glasaš.

,,Da možemo sjutra bi vas obradovali i povećali vam plate, ali ne možemo. Bez ekonomskog rasta nema povećanja zarada”, saopštio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

Da ekonomski rast u Crnoj Gori ne znači i visočije plate, statistika je još ranije pokazala. Prema istraživanju UNDP-a iz 2009. godine, jaz između bogatih i siromašnih u Crnoj Gori bio je sve veći, a porast društvenog dohotka nije uticao na bolji život većine. Oko 28 odsto građana bilo je na granici siromaštva. Apsolutno siromašnih je bilo 10, 8 odsto, što znači da je svaki deseti građanin živio sa manje od 162 eura mjesečno ! Broj siromašnih i onih na granici siromaštva bio je isti i prema podacima iz 2004. godine kada je Vlada usvojila Strategiju za iskorjenjivanje siromaštva.

Danas, broj nezaposlenih je preko 79 hiljada. Nezaposlenost raste, upozoravaju stručnjaci, jer mladi školovani kadar koji usljed loše obrazovne politike, ali i drugih brojnih razloga, od korupcije, preko nepotizma, ne mogu da dođu do posla. Isto toliko, 79 hiljada je korisnika neke vrste socijalne pomoći, saopštio je nedavno ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović. ,,Mjesečna naknada za nezaposlene u Crnoj Gori iznosi 57 eura. Prosječna poslanička plata biće oko 40 puta veća od ove naknade”, saopštili su iz Akcija za ljudska prava.

Manjina se davi u izobilju. Svi naši bogataši imaju zajedničko jedno – dobre veze sa vlašću,odnosno bivšim premijerom Milom Đukanovićem. Monitor je objavio seriju istraživanja o imovini domaćih tajkuna. Ta istraživanja pokazuju da je nekolicina ljudi bliskih Đukanoviću tešku imovinu, u nekretninama, akcijama, ili novcu, stekla malverzacijama, vezama sa vlašću i privilegijama. Ogromna nekada državna imovina i preduzeća iz njihovih je ruku završila uglavnom kao zaloga bankarima. Broj radnih mjesta samo se smanjivao. Privreda je uništena. I sve pod ideološkom neoliberalnom palicom Veselina Vukotića, mentora bivših i sadašnjih ministara ekonomije, a rektora Đukanovićevog univerziteta. Tranzicija se posrećila i političarima. Veliki dio ,,socijalista”, preko noći, postali su milioneri.

O porezu na ekstraprofit bivši se premijer davno izjasnio. To je, po njemu, ,,lov na vještice”. Kod nas se, poznato je, love samo sitne ribe.

Nije sve tako crno. Tu su socijalni programi ,,kontroverznih biznismena” , koje u regionu nazivaju narkobosovima. Safeta Kalića u Rožajama zovu sirotinjskom majkom, braću Šarić u Pljevljima takođe…

Javlja se ministar poljoprivrede Tarzan Milošević, tražiće pojeftinjenje hljeba za deset centi, na inicijativu SDP-a. Malo radiš, a i živ si, što bi rekao Migo.

Filip Kovačević za Monitor kaže: ,,Strahovito je omalovažavanje ljudskog dostojanstva i života običnih građana od strane crnogorske oligarhije. Akcije bahatih dugo nisu izazivale nikakvu reakciju poniženih. Sada kada se u najrazvijenijim zemljama dešavaju snažni i kreativni protesti, sigurno je da će biti odjeka i na (polu)periferiji svjetskog sistema. Ključnu ulogu u Crnoj Gori mogu da odigraju nezavisni civilni sektor, mediji, sindikati i studenti”

Valjda se okreće.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo