Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nevidljivi u udžbenicima, nepoželjni u društvu

Objavljeno prije

na

Nakon odluke da se javno deklariše kao gej, Zdravko Cimbaljević je svakodnevno izložen rizicima. Hrabar je, bez obzira na sve hrabro, i priželjkuje dan kada će slobodno šetati rodnim Nikšićem. Jedino obrazovanje javnosti, kaže on, može omogućiti dolazak boljih dana. Zaključak je logičan – dok se o ljudskim pravima LGBT osoba ne bude učilo u školama predrasude i mržnja prema homoseksualnim osobama će i dalje stanovati u glavama dvije trećine crnogorskih građana. Prema istraživanjima javnog mnjenja Crna Gora spada među najhomofobnije zemlje u Evropi. Država je poručila a CEDEM, maja ove godine, sproveo istraživanje u kojem su homoseksualci bili jedna od obuhvaćenih referentnih grupa. Rezultati ovog, kao ni prethodnih istraživanja CEMI-ja i Akcije za ljudska prava, nijesu nikog iznenadili. LGBT zajednica tvrdi da ona potvrđuju stvarno raspoloženje i stanje na terenu. Građani smatraju da su LGBT osobe, uz Rome i osobe sa invaliditetom (OSI), najdiskriminisanija društvena grupa. Nakon OSI i Roma u Crnoj Gori, kažu rezultati istraživanja, najteže je biti homoseksualac. Nakon narkomana, homoseksualac je i najnepoželjniji komšija. Podatak da građani, mahom homofobni, smatraju da se političke partije i državne institucije dovoljno ne zalažu za prava homoseksualnih osoba podstakao je i novu projektnu inicijativu Centra za građansko obrazovanje (CGO).

„Političke partije igraju značajnu ulogu u našem društvu. Brojni primjeri, na žalost, identifikuju partije kao dominantne faktore odlučivanja čak i u onim domenima gdje su politički uticaji nedopustivi, poput pravosuđa i policije. Jedan od prioriteta CGO-a jeste da konačno institucije dobiju šansu za sprovođenje zakona i garantovanje ljudskih prava. Iz tih razloga pokrenuli smo zajednički projekat sa LGBT Forumom Progres, uz podršku kanadske ambasade, kojim pokušavamo da ojačamo kapacitete državnih institucija da se nose sa izazovima diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama, ali i da prava seksualnih manjina učinimo vidljivijim u ukupnom političkom diskursu”, kaže za Monitor Daliborka Uljarević, direktorka CGO.

Do kraja godine biće završen rad na istraživanju o tome kako političke partije percipiraju, kao i kako u praktičnom smislu zastupaju LGBT populaciju i koliko su ljudska prava LGBT osoba prisutna u školskim programima i udžbenicima.

Monitor je razgovarao sa nekoliko pripadnika LGBT zajednice. Slažu se da u Crnoj Gori nije lako biti homoseksualac. Nijeste, kažu oni, ni poželjan prijatelj, član porodice, ni komšija, ni glasač, niti član partije. Mlađi producent iz Podgorice, kaže, da se homoseksualnost, u nedostatku drugih optužbi ili argumenata, uvijek izvuče kao kec iz rukava.

,,To čini LGBT populaciju pasivnom i nepostojećom. Djeca od malena uče o homoseksualnosti kao nečemu što je nastrano i bolesno. Dok se to ne promijeni i homoseksualnost ne izjednači sa heteroseksualnom orijentacijom mi ćemo biti nevidljiva i nepoželjna manjina”, kaže psiholog iz Podgorice, takođe iz LGBT populacije.

Građani, njih čak 63%, su uvjereni da nevladine organizacije najsnažnije štite prava homoseksualnih i transrodnih osoba. Prvoj transparentnoj LGBT grupi, koja intenzivno zastupa interese i prava LGBT osoba, to vide kao priznanje kompletnom NVO sektoru. Poražavajući je podatak da svega 11% građana podržava Povorku kao pravo na slobodu okupljanja. Predsjednica Upravnog odbora Progresa, koja još nije javno deklarisana lezbejka, smatra da je to opomena sistemu koji tvrdi da počiva na demokratskim načelima. To je i signal političarima da snažnije nego do sada ustanu za prava LGBT osoba. ,,Taj podatak opravdava očekivanja da na povorci zajedno sa nama moraju biti vodeći političari. Takva podrška i prisutnost šalju poruku naše prihvaćenosti”, kaže ona.

Za sociologa prof. dr Srđana Vukadinovića „pojava i tretman homoseksualnosti kao jedne od čovjekovih različitosti, a ne bolesti, je nešto što se otežano mijenja u svijesti građana Crne Gore i tu je ključna tradicijska zapriječenost po ovom pitanju”. Homofobi se često, zbog njihovog ponašanja, smatra on, izvlače tako što tvrde da su im prava ugrožena u momentu kada homoseksualci javno izražavaju svoja osjećanja. Vukadinović smatra „da se tu ne radi ni o kakvom pravu homofoba sve dok oni ne ugroze neko pravo drugog čovjeka (pravo na život i slično). Budući da ugrožavanja prava homofoba kod nas nije bilo, prije se može govoriti o ugroženosti prava na životni izbor svih ljudi u crnogorskom društvu, posebno onih sa različitom seksualnom orijentacijom”, zaključuje Vukadinović.

U Pravnom timu LGBT Foruma Progres ističu da skromna sudska praksa potvrđuje mišljenje dr Vukadinovića i najavljuje nova opravdanja. Na nedavnom ročištu pred Osnovnim sudom u Podgorici jedan homofob, tužen zbog diskriminacije, pravdao se da riječ „peder” za njega ima afirmativno značanje i da ga navodno koristi kada svojim prijateljima, djeci i dragim osobama upućuje kompliment.

Protiv stereotipa i predrasuda nije laka borba. Toga su bili svjesni i u Koaliciji Zajedno za LGBT prava kada su kreirali i Vladi na usvajanje ponudili Akcioni plan za borbu protiv homofobije. Analiza crnogorskih školskih programa i udžbenika pokazala je potpunu nevidljivost seksualnih manjina u crnogorskoj obrazovnoj politici i praksi. Zbog tretiranja LGBT prava i osoba u odobrenim udžbenicima za osnovnu i srednju školu, Ekvista i Progres, podnijeli su pritužbu Ombudsmanu. Ove NVO tvrde da udžbenici nisu u skladu sa ciljevima vaspitanja i obrazovanja, i zapostavljaju postojanje LGBT osoba. „Tako se, u obrazovnom sistemu, ćuti o postojanju i pravima LGBT osobama i time dodatno doprinosi stigmatizaciji i dugoročnoj netoleranciji i diskriminaciji”, kaže za Monitor Milan Šaranović, direktor Ekviste.

Održavanje Povorke ponosa biće test za državu da u praksi, uz rizike, garantuje osnovna ljudska prava. Nekoliko evropskih parlamentaraca, poput Kacina i Lunaček, ukazalo je na politički značaj povorke u emancipaciji LGBT populacije. Institucija Ombudsmana, koja uživa veliko povjerenje LGBT populacije, podržava održavanje povorke.

„Povorke ponosa u svijetu se organizuju da bi se ukazalo na kršenje ljudskih prava, diskriminaciju i nasilje koje pripadnici seksualnih manjina doživljavaju svakodnevno. Smatramo značajnim održavanje povorke u Crnoj Gori, tim prije što je crnogorsko društvo tradicionalno i sklono njegovanju stereotipa i predrasuda”, kaže za Monitor zamjenica Ombudsmana Marijana Laković.

Manje važno

Istraživač kršenja ljudskih prava mr Aleksandar Zeković mišljenja je da se crnogorsko društvo jedino obrazovanjem može uspješno boriti protiv veoma izražene homofobije. Zeković, koji je autor analize udžbenika, za Monitor tvrdi da su školski programi široki i autorima udžbenika daju stvaralačku slobodu za afirmisanje rodnog i seksualnog obrazovanja i tema važnih za građenje tolerantne mlade ličnosti. Međutim, dodaje on, nisu svi autori udžbenika iskoristili, datu slobodu. „Obrazovnu i udžbeničku politiku, ne možemo posmatrati izolovano od ukupnog konteksta. Zato programi i udžbenici, koji ih prate, nijesu, neutralni. LGBT prava u ukupnom političkom kontekstu se ignorišu. To je tema koja spada u ‘drugo’, ‘ostalo’ i ‘manje važno’. Takav pristup se nastavlja i u obrazovanju. Da su udžbenici neutralni i profesionalni oni bi bili jednako orijentisani, s odgovarajućim sadržajima, na usvajanje i poštovanje svih ljudskih prava i sloboda”. Zekovićeva analiza pokazala je da crnogorski udžbenici u cjelini promovišu ljudska prava, usmjeravaju razvoj demokratske političke kulture mladih, ali oni zapostavljaju raspravu o brojnim osjetljivim temama poput prava seksualnih manjina ili teme kao što su različita seksualna orijentacija, istopolne zajednice i porodice. Domaći udžbenici uglavnom nemaju negativnih sadržaja o seksualnoj orijentaciji ali je ignorišu. Time se, prema Zekoviću, Crna Gora, u pozitivnijem kontekstu legitimiše u odnosu na neke regionalne primjere.

Biljana ALKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo