DRUŠTVO
Neki novi Rusi u Avali i Bjanki
U jednoj od najmoćnijih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore, Beppler and Jacobson došlo je, prema nezvaničnim informacijama, do promjene vlasničke strukture u kojoj je ekipa koju je predvodio biznismen Zoran Bećirović Čoćo izgubila pozicije. Kako je do informacija o detaljima iznenadnog transfera moći u kontroverznoj kompaniji Beppler, uprkos nastojanjima, veoma teško doći, nije jasno da li je Bećirović izgubio moć nevoljno, spletom nekih dužničkih dubioza u Moskvi, ili su nekretnine ove firme, poznati hoteli na jugu i sjeveru Crne Gore prodati. Hotelski kompleks Avala sa vilama u Budvi, hotel Bjanka i Ski Centar u Kolašinu prešli su nedavno u ruke nekih novih vlasnika, ruskih državljana.
Da li se radi o pravom sukobu u kome, Bećirović navodno mora plaćati svoje račune u hotelima Bjanka i Avala, znaće se uskoro. Prema informacijama koje dolaze od upućenih zaposlenih radnika u Budvi i Kolašinu za sada je sigurno da Bećirović nema više naredbodavnu moć u hotelima u kojima je do juče vedrio i oblačio.
U pitanju je vlasnička transformacija vrijedna na desetine miliona eura koja se odigrava unutar kompanije, daleko od očiju javnosti i pažnje nadležnih državnih institucija. Prema nezvaničnim procjenama, samo Ski Centar sa pratećim objektima vrijedi na tržištu nekretnina 22 miliona eura!
U ovom transferu ne pominje se hotel Lipka koji odvojeno posluje pod upravom firme Beppler Investments Montenegro Doo., Kolašin, čiji je osnivač istoimena firma sa Kipra.
Zanimljivo je da pet puta od osnivanja 2006. godine u kolašinskom Beppler Investmentu izvršena promjena ovlašćenih zastupnika. Tu obavezu, prema podacima Centralnog registra, trenutno obavlja izvjesni Matea Puljiz.
Hotel Lipka kao uostalom i hoteli Avala i Bjanka, izgrađen je kapitalom ruskih državljana. Ruski partneri Bepplera u brojnim zajedničkim poslovima u Crnoj Gori najčešće su bili prevareni.
Afera prijeti i hotelu Lipka u čiju je izgradnju uložen kapital dva strana investitora, Belgijanca i ruskog državljanina, čijih predstavnika nema u hotelskoj upravi. Prema informacijama do kojih je došao Monitor, pravni zastupnici investitora uskoro pokreću krivične prijave i tužbe pred crnogorskim pravosuđem za zaštitu ulagačkih prava u imperiji Bepplera i hotelu neobičnog imena dobijenog u znak zahvalnosti za osamostaljenje Crne Gore na referendumu, predsjedniku referendumske izborne komisije, Františeku Lipki.
U hotelu Lipka Belgijanac i Rus navodno učestvuju sa 70 odsto vlasništva, dok u Ski Centru raspolažu sa oko 25 odsto vrijednosti firme.
Mnogi ugledni Rusi, javne ličnosti, političari, novinari, glumci, imali su neprijatna iskustva sa ulaganjem novca u projekte kompanije Beppler and Jacobson koje je vodio Bećirović. Njihova želja da postanu vlasnici luksuznih vila, stanova ili manjih apartmana na sunčanim obalama budvanskog dijela Jadrana posredstvom Bećirovića, obično bi se završavala aferom u kojoj su ostajali bez plaćenih kvadrata i uloženog novca.
Jedan od neslavnih projekata je takozvano Rusko selo, stambeni kompleks u Blizikućama iznad Svetog Stefana u kome je Zoran Bećirović sa partnerima prije šest godina započeo bespravnu gradnju pedesetak kuća koje nije uspio da dovrši. Investiciju je kasnije preuzela rusko-crnogorska firma Trejdjunik javnosti poznata po spornoj gradnji velikog tržnog centra TQ Plaza u Budvi.
Naselje još nije završeno, nema ni struje ni vode, ali se lakovjernim kupcima kvadrati ipak prodaju uz obećanja da će Opština Budva preuzeti obavezu regulisanja nedostajuće infrastrukture.
Među obmanutim kupcima vila u Ruskom selu pominje se i Jevgenij Primakov, bivši premijer vlade Ruske Federacije koji je zauzimao i dužnost direktora ruske obavještajne službe, koji se ovih dana nalazi u posjeti Crnoj Gori.
Nesuđeni vlasnik kućice iznad Svetog Stefana je i Sergej Gizunov poznati novinar i bivši ministar informisanja u ruskoj vladi. Primakov i Grizunov bili su među prvim kupcima vila u naselju koje je kasnije preimenovano u Carsko selo, smješteno u srcu Paštrovića. Njih je kao i mnoge manje poznate kupce Bećirović uspio animirati u Moskvi hvaleći se svojim uticajem u Vladi Crne Gore i bliskim vezama sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem te brojnim hotelima kojima je upravljao.
Isti recept primijenjen je i prilikom prodaje virtuelnih stanova u kompleksu SKY Montenegro tokom 2007. i 2008. godine, čija je gradnja planirana na lokaciji u selu Prijevor iznad plaže Jaz.
Preko firme Operantio Trayding Montenegro iz Budve, sa adresom u hotelu Avala, čiji su vlasnici Zoran Bećirović i Rus Vladimir Kornijenko, prodavani su luksuzni stanovi i apartmani po cijeni od 4.000 eura za kvadrat, koje su kupci mogli vidjeti isključivo putem kompjuterske animacije primamljivog projekta zgrada koje sa seoskih brda gledaju na morsku pučinu i plažu Jaz.
Milioni prikupljeni od prodatih apartmana, tvrde prevareni klijenti, otišli su na obnovu i rekonstrukciju hotela Avala. U kompleks SKY MN nije uložen ni cent, gradnja nije ni počela, pa su kupci skupih kvadrata prepušteni advokatima i sudovima u pokušaju da povrate uloženi novac.
O aferi Prijevor, Monitor je u junu ove godine opširno pisao na osnovu dokumenata koje su na adresu redakcije dostavili prevareni kupci iz Moskve. Iz njih je jasno vidljiv način na koji su Bećirović i partneri od poslova u Crnoj Gori izvlačili novac na račune svojih kiparskih firmi. Kupci su dobijali uputstva po kojima se samo trećina vrijednosti kupljene nekretnine uplaćivala u Crnoj Gori i služila kao osnov za plaćanje poreza i drugih dažbina. Razlika do punog iznosa cijene koštanja uplaćivana je na račun majke-firme Operantio Trayding Limited na Kipru.
Možda su Bećiroviću računi konačno stigli na naplatu pa je izgubio vlast u hotelima u kojima je od momenta privatizacije do nedavno, suvereno vladao.
Branka PLAMENAC
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini