Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Neki novi Rusi u Avali i Bjanki

Objavljeno prije

na

U jednoj od najmoćnijih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore, Beppler and Jacobson došlo je, prema nezvaničnim informacijama, do promjene vlasničke strukture u kojoj je ekipa koju je predvodio biznismen Zoran Bećirović Čoćo izgubila pozicije. Kako je do informacija o detaljima iznenadnog transfera moći u kontroverznoj kompaniji Beppler, uprkos nastojanjima, veoma teško doći, nije jasno da li je Bećirović izgubio moć nevoljno, spletom nekih dužničkih dubioza u Moskvi, ili su nekretnine ove firme, poznati hoteli na jugu i sjeveru Crne Gore prodati. Hotelski kompleks Avala sa vilama u Budvi, hotel Bjanka i Ski Centar u Kolašinu prešli su nedavno u ruke nekih novih vlasnika, ruskih državljana.

Da li se radi o pravom sukobu u kome, Bećirović navodno mora plaćati svoje račune u hotelima Bjanka i Avala, znaće se uskoro. Prema informacijama koje dolaze od upućenih zaposlenih radnika u Budvi i Kolašinu za sada je sigurno da Bećirović nema više naredbodavnu moć u hotelima u kojima je do juče vedrio i oblačio.

U pitanju je vlasnička transformacija vrijedna na desetine miliona eura koja se odigrava unutar kompanije, daleko od očiju javnosti i pažnje nadležnih državnih institucija. Prema nezvaničnim procjenama, samo Ski Centar sa pratećim objektima vrijedi na tržištu nekretnina 22 miliona eura!

U ovom transferu ne pominje se hotel Lipka koji odvojeno posluje pod upravom firme Beppler Investments Montenegro Doo., Kolašin, čiji je osnivač istoimena firma sa Kipra.

Zanimljivo je da pet puta od osnivanja 2006. godine u kolašinskom Beppler Investmentu izvršena promjena ovlašćenih zastupnika. Tu obavezu, prema podacima Centralnog registra, trenutno obavlja izvjesni Matea Puljiz.

Hotel Lipka kao uostalom i hoteli Avala i Bjanka, izgrađen je kapitalom ruskih državljana. Ruski partneri Bepplera u brojnim zajedničkim poslovima u Crnoj Gori najčešće su bili prevareni.

Afera prijeti i hotelu Lipka u čiju je izgradnju uložen kapital dva strana investitora, Belgijanca i ruskog državljanina, čijih predstavnika nema u hotelskoj upravi. Prema informacijama do kojih je došao Monitor, pravni zastupnici investitora uskoro pokreću krivične prijave i tužbe pred crnogorskim pravosuđem za zaštitu ulagačkih prava u imperiji Bepplera i hotelu neobičnog imena dobijenog u znak zahvalnosti za osamostaljenje Crne Gore na referendumu, predsjedniku referendumske izborne komisije, Františeku Lipki.

U hotelu Lipka Belgijanac i Rus navodno učestvuju sa 70 odsto vlasništva, dok u Ski Centru raspolažu sa oko 25 odsto vrijednosti firme.

Mnogi ugledni Rusi, javne ličnosti, političari, novinari, glumci, imali su neprijatna iskustva sa ulaganjem novca u projekte kompanije Beppler and Jacobson koje je vodio Bećirović. Njihova želja da postanu vlasnici luksuznih vila, stanova ili manjih apartmana na sunčanim obalama budvanskog dijela Jadrana posredstvom Bećirovića, obično bi se završavala aferom u kojoj su ostajali bez plaćenih kvadrata i uloženog novca.

Jedan od neslavnih projekata je takozvano Rusko selo, stambeni kompleks u Blizikućama iznad Svetog Stefana u kome je Zoran Bećirović sa partnerima prije šest godina započeo bespravnu gradnju pedesetak kuća koje nije uspio da dovrši. Investiciju je kasnije preuzela rusko-crnogorska firma Trejdjunik javnosti poznata po spornoj gradnji velikog tržnog centra TQ Plaza u Budvi.

Naselje još nije završeno, nema ni struje ni vode, ali se lakovjernim kupcima kvadrati ipak prodaju uz obećanja da će Opština Budva preuzeti obavezu regulisanja nedostajuće infrastrukture.

Među obmanutim kupcima vila u Ruskom selu pominje se i Jevgenij Primakov, bivši premijer vlade Ruske Federacije koji je zauzimao i dužnost direktora ruske obavještajne službe, koji se ovih dana nalazi u posjeti Crnoj Gori.

Nesuđeni vlasnik kućice iznad Svetog Stefana je i Sergej Gizunov poznati novinar i bivši ministar informisanja u ruskoj vladi. Primakov i Grizunov bili su među prvim kupcima vila u naselju koje je kasnije preimenovano u Carsko selo, smješteno u srcu Paštrovića. Njih je kao i mnoge manje poznate kupce Bećirović uspio animirati u Moskvi hvaleći se svojim uticajem u Vladi Crne Gore i bliskim vezama sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem te brojnim hotelima kojima je upravljao.

Isti recept primijenjen je i prilikom prodaje virtuelnih stanova u kompleksu SKY Montenegro tokom 2007. i 2008. godine, čija je gradnja planirana na lokaciji u selu Prijevor iznad plaže Jaz.

Preko firme Operantio Trayding Montenegro iz Budve, sa adresom u hotelu Avala, čiji su vlasnici Zoran Bećirović i Rus Vladimir Kornijenko, prodavani su luksuzni stanovi i apartmani po cijeni od 4.000 eura za kvadrat, koje su kupci mogli vidjeti isključivo putem kompjuterske animacije primamljivog projekta zgrada koje sa seoskih brda gledaju na morsku pučinu i plažu Jaz.

Milioni prikupljeni od prodatih apartmana, tvrde prevareni klijenti, otišli su na obnovu i rekonstrukciju hotela Avala. U kompleks SKY MN nije uložen ni cent, gradnja nije ni počela, pa su kupci skupih kvadrata prepušteni advokatima i sudovima u pokušaju da povrate uloženi novac.

O aferi Prijevor, Monitor je u junu ove godine opširno pisao na osnovu dokumenata koje su na adresu redakcije dostavili prevareni kupci iz Moskve. Iz njih je jasno vidljiv način na koji su Bećirović i partneri od poslova u Crnoj Gori izvlačili novac na račune svojih kiparskih firmi. Kupci su dobijali uputstva po kojima se samo trećina vrijednosti kupljene nekretnine uplaćivala u Crnoj Gori i služila kao osnov za plaćanje poreza i drugih dažbina. Razlika do punog iznosa cijene koštanja uplaćivana je na račun majke-firme Operantio Trayding Limited na Kipru.

Možda su Bećiroviću računi konačno stigli na naplatu pa je izgubio vlast u hotelima u kojima je od momenta privatizacije do nedavno, suvereno vladao.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo