Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Neki novi Rusi u Avali i Bjanki

Objavljeno prije

na

U jednoj od najmoćnijih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore, Beppler and Jacobson došlo je, prema nezvaničnim informacijama, do promjene vlasničke strukture u kojoj je ekipa koju je predvodio biznismen Zoran Bećirović Čoćo izgubila pozicije. Kako je do informacija o detaljima iznenadnog transfera moći u kontroverznoj kompaniji Beppler, uprkos nastojanjima, veoma teško doći, nije jasno da li je Bećirović izgubio moć nevoljno, spletom nekih dužničkih dubioza u Moskvi, ili su nekretnine ove firme, poznati hoteli na jugu i sjeveru Crne Gore prodati. Hotelski kompleks Avala sa vilama u Budvi, hotel Bjanka i Ski Centar u Kolašinu prešli su nedavno u ruke nekih novih vlasnika, ruskih državljana.

Da li se radi o pravom sukobu u kome, Bećirović navodno mora plaćati svoje račune u hotelima Bjanka i Avala, znaće se uskoro. Prema informacijama koje dolaze od upućenih zaposlenih radnika u Budvi i Kolašinu za sada je sigurno da Bećirović nema više naredbodavnu moć u hotelima u kojima je do juče vedrio i oblačio.

U pitanju je vlasnička transformacija vrijedna na desetine miliona eura koja se odigrava unutar kompanije, daleko od očiju javnosti i pažnje nadležnih državnih institucija. Prema nezvaničnim procjenama, samo Ski Centar sa pratećim objektima vrijedi na tržištu nekretnina 22 miliona eura!

U ovom transferu ne pominje se hotel Lipka koji odvojeno posluje pod upravom firme Beppler Investments Montenegro Doo., Kolašin, čiji je osnivač istoimena firma sa Kipra.

Zanimljivo je da pet puta od osnivanja 2006. godine u kolašinskom Beppler Investmentu izvršena promjena ovlašćenih zastupnika. Tu obavezu, prema podacima Centralnog registra, trenutno obavlja izvjesni Matea Puljiz.

Hotel Lipka kao uostalom i hoteli Avala i Bjanka, izgrađen je kapitalom ruskih državljana. Ruski partneri Bepplera u brojnim zajedničkim poslovima u Crnoj Gori najčešće su bili prevareni.

Afera prijeti i hotelu Lipka u čiju je izgradnju uložen kapital dva strana investitora, Belgijanca i ruskog državljanina, čijih predstavnika nema u hotelskoj upravi. Prema informacijama do kojih je došao Monitor, pravni zastupnici investitora uskoro pokreću krivične prijave i tužbe pred crnogorskim pravosuđem za zaštitu ulagačkih prava u imperiji Bepplera i hotelu neobičnog imena dobijenog u znak zahvalnosti za osamostaljenje Crne Gore na referendumu, predsjedniku referendumske izborne komisije, Františeku Lipki.

U hotelu Lipka Belgijanac i Rus navodno učestvuju sa 70 odsto vlasništva, dok u Ski Centru raspolažu sa oko 25 odsto vrijednosti firme.

Mnogi ugledni Rusi, javne ličnosti, političari, novinari, glumci, imali su neprijatna iskustva sa ulaganjem novca u projekte kompanije Beppler and Jacobson koje je vodio Bećirović. Njihova želja da postanu vlasnici luksuznih vila, stanova ili manjih apartmana na sunčanim obalama budvanskog dijela Jadrana posredstvom Bećirovića, obično bi se završavala aferom u kojoj su ostajali bez plaćenih kvadrata i uloženog novca.

Jedan od neslavnih projekata je takozvano Rusko selo, stambeni kompleks u Blizikućama iznad Svetog Stefana u kome je Zoran Bećirović sa partnerima prije šest godina započeo bespravnu gradnju pedesetak kuća koje nije uspio da dovrši. Investiciju je kasnije preuzela rusko-crnogorska firma Trejdjunik javnosti poznata po spornoj gradnji velikog tržnog centra TQ Plaza u Budvi.

Naselje još nije završeno, nema ni struje ni vode, ali se lakovjernim kupcima kvadrati ipak prodaju uz obećanja da će Opština Budva preuzeti obavezu regulisanja nedostajuće infrastrukture.

Među obmanutim kupcima vila u Ruskom selu pominje se i Jevgenij Primakov, bivši premijer vlade Ruske Federacije koji je zauzimao i dužnost direktora ruske obavještajne službe, koji se ovih dana nalazi u posjeti Crnoj Gori.

Nesuđeni vlasnik kućice iznad Svetog Stefana je i Sergej Gizunov poznati novinar i bivši ministar informisanja u ruskoj vladi. Primakov i Grizunov bili su među prvim kupcima vila u naselju koje je kasnije preimenovano u Carsko selo, smješteno u srcu Paštrovića. Njih je kao i mnoge manje poznate kupce Bećirović uspio animirati u Moskvi hvaleći se svojim uticajem u Vladi Crne Gore i bliskim vezama sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem te brojnim hotelima kojima je upravljao.

Isti recept primijenjen je i prilikom prodaje virtuelnih stanova u kompleksu SKY Montenegro tokom 2007. i 2008. godine, čija je gradnja planirana na lokaciji u selu Prijevor iznad plaže Jaz.

Preko firme Operantio Trayding Montenegro iz Budve, sa adresom u hotelu Avala, čiji su vlasnici Zoran Bećirović i Rus Vladimir Kornijenko, prodavani su luksuzni stanovi i apartmani po cijeni od 4.000 eura za kvadrat, koje su kupci mogli vidjeti isključivo putem kompjuterske animacije primamljivog projekta zgrada koje sa seoskih brda gledaju na morsku pučinu i plažu Jaz.

Milioni prikupljeni od prodatih apartmana, tvrde prevareni klijenti, otišli su na obnovu i rekonstrukciju hotela Avala. U kompleks SKY MN nije uložen ni cent, gradnja nije ni počela, pa su kupci skupih kvadrata prepušteni advokatima i sudovima u pokušaju da povrate uloženi novac.

O aferi Prijevor, Monitor je u junu ove godine opširno pisao na osnovu dokumenata koje su na adresu redakcije dostavili prevareni kupci iz Moskve. Iz njih je jasno vidljiv način na koji su Bećirović i partneri od poslova u Crnoj Gori izvlačili novac na račune svojih kiparskih firmi. Kupci su dobijali uputstva po kojima se samo trećina vrijednosti kupljene nekretnine uplaćivala u Crnoj Gori i služila kao osnov za plaćanje poreza i drugih dažbina. Razlika do punog iznosa cijene koštanja uplaćivana je na račun majke-firme Operantio Trayding Limited na Kipru.

Možda su Bećiroviću računi konačno stigli na naplatu pa je izgubio vlast u hotelima u kojima je od momenta privatizacije do nedavno, suvereno vladao.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo