Uvijek sam tvrdio da se o velikim filozofima (ili, akohoćete: protiv filozofa!) može reći sve, i makar djelimično biti u pravu. Sve – osim da su bili budale! Kažu da je stoljećima, na sve četirigradskekapijeNapulja,bio uklesan velikim slovima natpis: ,,A ca, nessun’ e fess’!”Ovim riječima, koje znače: ,,Ovdje niko nije budala!” – dovitljivi Napolitanci su opominjali strance i namjernike da se okanu ćorava posla, prevare i podvale, ako su kojim slučajem došli s tom namjerom, jer ulaze u grad razboritih ljudi.Tako nešto mislim i o Sokratu: šta god bio, nije bio budala. Eto, recimo ona Ksenofonova tvrdnja (apologetski spis Sokratika) da je Sokrat filozofske probleme dijelio prema poziciji Mjeseca!? Na prvi pogled, kapitalna budalaština!Štaima,štauopštemože imati pozicija Mjeseca sa filozofskim problemima? Ne samo da može, nego je onoliko dobro uočena, kolikoje čudno da to niko nije prije Sokrata uočio, ni poslije njega uzeo ozbiljno u obzir! Sva filozofija i sva nauka je potraga za zakonima smisla, harmonije i reda, po kojima svijet i jeste kosmos a ne haos, i koji određuju kako postojanjeisudbinu svijeta u cjelini, tako i ishod svakog pojedinačnog događaja i sveukupnog zbivanja. Očigledno, za to je Mjesec pravi reper: iza, preko, dalje od Mjeseca, u vječnosti vremena iu beskrajnom prostranstvu, vladaju opšti zakoni,svjetskium, Logos. Ispred, ispod, s donje strane Mjeseca,osimtihuniverzalnih zakona, postoje i zakoni ljudskogponašanja, područje dužnosti, bojno polje gdje megdan dijele i za prevlast se bore vrlina i grijeh. Ako se onim prvim zakonimabavi ,,supra-lunarna filozofija”, ovi drugi zakoni isključivo su predmet ,,sub-lunarne filozofija”. Sam Sokrat potpuno seposvetio istraživanju sub-lunarne filozofije. Dakle, onome što se zbiva s ljudima, što određuje njihove postupke i što im daje ili oduzima ono najdragocjenije – vrlinu! – pokojojse i određuje da li je ljudski život vrijedan življenja! I sada počinju pitanja, otvaraju se mogući odgovori, počinjese nazirati nešto što je oduvijek pred očima a što se rijetko, ako ikada, jasno sagledalo. Svako djelovanje uključuje i negativnu stranu: uz obrađeno drvo ide hrpa piljevine, uz skrojeno odijelo krpice poslije krojenja, uz pojedenu jabuku -ogrizak. Može li biti da se dio otpada nastao zbivanjima ,,iza Mjeseca”, najprije nagomila na Mjesecu pa otuda truni i rasijava dolje, iza, ispod – na ovu našu Zemlju!? I tako bi onda našaZemlja mogla biti jedna vrsta sub-lunarnog kontejnera, a filozofija vrijednosti, vrline, morala i nemorala, plemenitosti i praštanja, ukratko, svako znanje i razumijevanje dobra i zla,ništa drugo nego striktno shvaćena ,,sub-lunarna filozofija”!? Ako blistavi dvorac nema u blizini mjesto za otpad, svoj kontejner, nedovršen je. Gdje bi se inače, sonimđubretomi prljavštinom, koje se i u dvorcima skuplja. Kada je Bog stvorio ljudsko srce od čiste svjetlosti, opetjeunjemuostavio jednu poveću korpu za mržnju, zlobu i egoizam. Crna kesa za đubre vijori čak i pod krilima moralne svijesti. Neka minimalna količina pokvarljivosti – ako nezaistai – pokvarenosti! – uvijek je građazamoralnusavjest.Kaže se: ,,Prav kao strijela!” Da! Ali i ta prava strijela leti i pogađa samo ako uz nju ide i krivi luk! O ti, moje srce, budipravokao što je strijela prava! I ti, sebičnosti moja, budi kriva kao što je kriv luk! I najljepšem nakitu treba malo bakraili kalaja da bi se ukras pričvrstio na zlato! Čisto srce najjasnije vidi svoje mrlje, i samo takomože vidjeti sebe, znati kakvo treba da bude! Kad paun raširi pera, ponosan je i raduje se njihovoj ljepoti. Dovoljan je jedan pogled dolje, na njegove noge, da ugleda tamnu sjenu. Ta sjena pod nogama pauna, jeste mrlja sebičnosti uvijek prisutna i pod našim nogama. Već punih 18 godina EU širi svoja blistava pera, dok tamna mrlja pod njenim nogama postaje svetamnija i sve veća. Odlaganjem prijema balkanskih zemalja, ito svih i bez izuzetka, EU je izabrala da uz blistavi dvorac u komživi, svoj sub-lunarni kontejner postavi na Balkanu.Tu gdje su se rodili, živjeli i stvarali inspiratori duha iosnivači kulture teiste EU, Solon i Platon, Eshil, Praksitel i Fidija, Euripid i Perikle, kao i sam Sokrat, inspirator ideje da ovaj svijet postane nešto bolje od sub-lunarnog kontejnera. ,,A ca, nessun’ e fess’!”
Ferid MUHIĆ