Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI: Precizno mjerenje

Objavljeno prije

na

Ptice su pjevale i analitičari analizirali kako će nas Demokratska partija socijalista nakon izbora u Beranama i Ulcinju obradovati imenom svog predsjedničkog kandidata. Rezultati se, znaju, na temu kandidata za predsjednika Crne Gore iskrslo je nešto sasvim novo: Aleksa Bečić, lider Demokrata, neće se kandidovati. DPS još ćuti.

Izbori za predsjednika raspisani su za 15. april, kandidature se mogu predati do 26. marta. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović, s jeseni je najavljivao kako će se ime kandidata njegove partije znati do kraja prošle godine. Počinje da izgleda ponižavajuće to što se još ne zna koga predlaže jedna tako moćna mašina. Može im se. Ako i ne isture Đukanovića, svejedno će on biti ispred i iza kandidata vlasti. Milo, Milica ili Milutin, izgledaće isto. Kampanja će biti ista, propratne radnje iste, skupovi isti.

Druga je stvar opozicija. Sve i da se sjutra dogovore oko zajedničkog kandidata, ostaju pitanje ko bi htio i ko bi imao snage da u toj kampanji ,,zapne” i je li za čitavu stvar, prosto, kasno.

Aleksa Bečić je iznenadio javnost objavom da se neće kandidovati za predsjednika Crne Gore. Bečić je pozvao ostatak opozicije da kandiduje nestranačku ličnost koja će imati ,,blanko podršku” Demokrata. „ Samo nemojte od mene očekivati da vam još i izaberem kandidata, jer mi ne pada na pamet da to činim”, kazao je Aleksa Bečić u srijedu. Istog popodneva sastali su se lideri, kako se to već kaže, građanske opozicije. Saglasili su se da će pokušati da pronađu zajedničkog nestranačkog kandidata cjelokupne opozicije.

Dritan Abazović je ocijenio kako je najvažnije da je iskazana dobra volja. ,,Obaveza svakog od nas, počevši od predsjednika GP URA, pa svih ostalih lidera je da se ta osoba pronađe i promoviše”, kazao je Abazović.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović pozvao je Demokratski front da organizuje sastanak svih opozicionih parlamentarnih subjekata. Front, dok se ovaj broj Monitora štampa, još ništa nije rekao. Oni odavno tvrde da je jedinstveni opozicioni kandidat jedino rješenje za predsjedničke izbore.

I oni sa boljim pamćenjem teško mogu da se sjete izbora u Crnoj Gori koje nijesu pratile višemjesečne opozicione priče o kolonama, o tome ko će s kim, a ko neće ni sa kim slično.

Primjer Berana pokazuje da sve može i jednostavno. U koaliciji ,,Zdravo Berane” tokom četiri godine nijesu cvjetale ruže, u jednom trenutku postojala je mogućnost da dođe do prijevremenih izbora, ali su se uoči izbora presabrali i bez puno priče dogovorili. I Demokratskom frontu i SNP-u bilo je jasno da jedni bez drugih ne mogu, priključile su im se neke manje stranke i grupe građana. Nijesu zaboli glavu u pijesak i pravili se da Demokrate ne postoje, naprotiv, znajući da će ostati bez dijela birača, uspjeli su da ne zaborave osnovni cilj: ne dozvoliti DPS-u da se vrati na vlast. I uspjeli su.

,,Zdravo Berane” osvojilo je 6.473 glasa, odnosno 14 odborničkih mjesta. Sa 1.822 glasa Demokrate su obezbijedile četiri mandata. Koalicija DPS-a, Bošnjačke stranke i Socijaldemokrata dobila je 7.871 glas što znači 17 mandata.

Svakojake su računice izvedene ne bi li se nekako pokazalo da DPS, u Beranama, zapravo jača. Najjednostavnija je ona po kojoj je na parlamentarnim izborima 2016. DPS sam imao 7.014 glasova, a da je na ovima dobio 7.871. Onda se tu zbroje 249 glasova Bošnjačke stranke i 220 SD-a sa parlamentarnih izbora po čemu znači da je DPS ,,ojačao” za 388 glasova. Od tog broja treba oduzeti i 242 glasa koja je 2016. dobila Pozitivna, u to vrijeme već jasno režimska partija, tako da se DPS-ov rast topi na manje od 150 glasova.

Opozicione liste SDP-Demos, URA, ,,Riječ” i ostale rasule su blizu hiljadu glasova. U Beranama su sračunali kako bi, da nije bilo tog rasipanja, opozicija imala 19, DPS sa satelitima 16 mandata. Postoji i objašnjenje da bi preširoka koalicija ne mali broj birača ostavila kod kuće.

Upućeni u beranske prilike kažu da je odnos snaga između SNP-a i Fronta u koaliciji ,,Zdravo Berane” manje-više izjednačen. Najvjerovatnije će na čelu Opštine ostati Dragoslav Šćekić. Ako ćemo pravo, veliki je uspjeh u ovom trenutku biti predstavnik SNP-a i biti uspješan.

Ako je DPS-u plan bio da pobijedi u Beranama, pa onda za predsjednika predloži Maricu Perovu – propao je. Špekuliše se da je, iako su Demokrate u Beranama udvostručile broj glasova u odnosu na parlamentarne izbore, odnos četiri njihova, prema 14 mandata koalicije ,,Zdravo Berane” doprinio odluci Alekse Bečića da predsjedničku kandidaturu, ove rede, preskoči. Lijepo je stajati sam i mjeriti svoju snagu, ali je lijepo i suočiti se sa time kolika je.

U Ulcinju, zbog većinskog albanskog stanovništva, lokalne je izbore teško na bilo koji način povezivati sa predsjedničkim. DPS i Forca, prema preliminarnim rezultatima dobili su po devet mandata, koalicija ,,Probudi se Ulcinju” sedam, po tri mandata osvojili su Demokratska unija Albanaca i Socijaldemokrate. Dva odbornička mjesta ima Građanski pokret URA.

Portal Ul-info objavio je u međuvremenu, da je Državna izborna komisija usvojila prigovor Bošnjačke stranke što znači da će toj partiji, kao manjinskoj listi, pripasti jedan mandat u ulcinjskom parlamentu.

Izgubiće ga Forca.

Prema tvrdnjama Monitorovih izvora u Ulcinju se ne očekuje da DPS i Forca nastave da koaliciono vladaju gradom. DPS će, po svemu sudeći napraviti koaliciju sa koalicijom ,,Probudi se Ulcinju” Demokratskom unijom Albanaca i SD-om. Nosilac liste DPS-a Ljoro Nrekić, najvjerovatnije će biti novi predsjednik Opštine.

Fakat da su na ovim izborima opoziciji pripala svega dva od 33 odbornička mjesta, upućeni karakterišu kao ,,najveće razočarenje u modernoj političkoj istoriji Ulcinja”.

Nezaobilazno na svim izborima u Crnoj Gori su krađe, zloupotrebe, ucjene i kupovine. Niti ih je falilo na lokalnim u Beranama i Ulcinju, niti će ih faliti na predsjedničkim. Tu prepreku treba da preskoči opozicioni kandidat. Ako bude nađen.

BOX: Krađe i prijetnje

Mehanizam otkrivanja mini izbornih štabova DPS-a, punktova za kupovinu ličnih karata i sistema dojavljivača oko biračkih mjesta, nekoliko puta je bio od koristi opoziciji, ali je vlast našla načine da se tome suprotstavi.

Kad opozicija objavi da se na nekom mjestu trguje glasovima, policija malo prikasni i ne nađe ništa. Onda država zaprijeti onima što podnose ,,lažne prijave”. Tako je iz Centra bezbijednosti Berane stigla vijest da su im

podnijete četiri prijave za navodnu kupovinu glasova, ,,koje je policija provjerila, a za koje je ustanovila da su neosnovane”. I u Ulcinju policija nije uočila da je bilo kupovine glasova. Policija upozorava da će podnijeti krivične prijave protiv svih koji budu lažno prijavili kupovinu glasova.

Desetine automobila bez registarskih tablica koji su danima krstarili beranskim ulicama svele su se na policijsku obavijest da su ,,službenici Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta provjerili navode o zloupotrebi vozila renault senic, bez registarskih oznaka, te da se vozilo nalazi parkirano ispred Centra za kulturu u Beranama.

,,Vozilo na pomenutoj lokaciji nije pronađeno o čemu je obaviješten državni tužilac u ODT u Beranama”, objasnila je policija. Beranski policajci, sva je prilika, još ne poznaju detalje funkcionisanja čuda tehnike zvanog automobil, koje može da se upali i odveze.

Ništa sporno policija nije pronašla ni kada su Demokrate prijavile da su u Docu u frizerskom salonu pretvorenom u mini štab DPS-a zatekle i ljude sa spiskovima i one koji su došli da prodaju glas. Likovi čije su fotografije objavljene sa tog mjesta valjda su došli da otvare svoje ljudsko pravo na onduliranje.

Član URA, Omer Barjaktari, prijavio je Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj da je u štabovima DPS-a kod Vitaka i Holegra u Ulcinju uočeno vođenje paralelnih biračkih spiskova. Ulcinjska policija je pretresla ove dvije lokacije, uz prisustvo tužioca Faruka Resulbegovića. Nijesu pronađene stvari i predmeti koji bi ukazali na vršenje krivičnih djela protiv izbornih prava. I tamo je policija upozorila da će podnijeti krivične prijave nadležnom tužiocu protiv svih osoba za koje se ispostavi da su lažno prijavile krivična djela protiv izbornih prava.

Ako treba stižu vreće novca. Mala je Crna Gora, malo Berane još manja sela. Ispričaće vam ljudi koja je familija u kom zaseoku dobila 2.500 eura, za to glasova što u kući imaju. Jedno od ozbiljnijih je šuškanje kako premijeru Dušku Markoviću nije bilo teško da posebno posjeti poneku kuću u Mahali. Pred kraj izornog dana glas je, priča se, u Beranama vrijedio i do hiljadu eura. Pa se bori.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo