Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI: Precizno mjerenje

Objavljeno prije

na

Ptice su pjevale i analitičari analizirali kako će nas Demokratska partija socijalista nakon izbora u Beranama i Ulcinju obradovati imenom svog predsjedničkog kandidata. Rezultati se, znaju, na temu kandidata za predsjednika Crne Gore iskrslo je nešto sasvim novo: Aleksa Bečić, lider Demokrata, neće se kandidovati. DPS još ćuti.

Izbori za predsjednika raspisani su za 15. april, kandidature se mogu predati do 26. marta. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović, s jeseni je najavljivao kako će se ime kandidata njegove partije znati do kraja prošle godine. Počinje da izgleda ponižavajuće to što se još ne zna koga predlaže jedna tako moćna mašina. Može im se. Ako i ne isture Đukanovića, svejedno će on biti ispred i iza kandidata vlasti. Milo, Milica ili Milutin, izgledaće isto. Kampanja će biti ista, propratne radnje iste, skupovi isti.

Druga je stvar opozicija. Sve i da se sjutra dogovore oko zajedničkog kandidata, ostaju pitanje ko bi htio i ko bi imao snage da u toj kampanji ,,zapne” i je li za čitavu stvar, prosto, kasno.

Aleksa Bečić je iznenadio javnost objavom da se neće kandidovati za predsjednika Crne Gore. Bečić je pozvao ostatak opozicije da kandiduje nestranačku ličnost koja će imati ,,blanko podršku” Demokrata. „ Samo nemojte od mene očekivati da vam još i izaberem kandidata, jer mi ne pada na pamet da to činim”, kazao je Aleksa Bečić u srijedu. Istog popodneva sastali su se lideri, kako se to već kaže, građanske opozicije. Saglasili su se da će pokušati da pronađu zajedničkog nestranačkog kandidata cjelokupne opozicije.

Dritan Abazović je ocijenio kako je najvažnije da je iskazana dobra volja. ,,Obaveza svakog od nas, počevši od predsjednika GP URA, pa svih ostalih lidera je da se ta osoba pronađe i promoviše”, kazao je Abazović.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović pozvao je Demokratski front da organizuje sastanak svih opozicionih parlamentarnih subjekata. Front, dok se ovaj broj Monitora štampa, još ništa nije rekao. Oni odavno tvrde da je jedinstveni opozicioni kandidat jedino rješenje za predsjedničke izbore.

I oni sa boljim pamćenjem teško mogu da se sjete izbora u Crnoj Gori koje nijesu pratile višemjesečne opozicione priče o kolonama, o tome ko će s kim, a ko neće ni sa kim slično.

Primjer Berana pokazuje da sve može i jednostavno. U koaliciji ,,Zdravo Berane” tokom četiri godine nijesu cvjetale ruže, u jednom trenutku postojala je mogućnost da dođe do prijevremenih izbora, ali su se uoči izbora presabrali i bez puno priče dogovorili. I Demokratskom frontu i SNP-u bilo je jasno da jedni bez drugih ne mogu, priključile su im se neke manje stranke i grupe građana. Nijesu zaboli glavu u pijesak i pravili se da Demokrate ne postoje, naprotiv, znajući da će ostati bez dijela birača, uspjeli su da ne zaborave osnovni cilj: ne dozvoliti DPS-u da se vrati na vlast. I uspjeli su.

,,Zdravo Berane” osvojilo je 6.473 glasa, odnosno 14 odborničkih mjesta. Sa 1.822 glasa Demokrate su obezbijedile četiri mandata. Koalicija DPS-a, Bošnjačke stranke i Socijaldemokrata dobila je 7.871 glas što znači 17 mandata.

Svakojake su računice izvedene ne bi li se nekako pokazalo da DPS, u Beranama, zapravo jača. Najjednostavnija je ona po kojoj je na parlamentarnim izborima 2016. DPS sam imao 7.014 glasova, a da je na ovima dobio 7.871. Onda se tu zbroje 249 glasova Bošnjačke stranke i 220 SD-a sa parlamentarnih izbora po čemu znači da je DPS ,,ojačao” za 388 glasova. Od tog broja treba oduzeti i 242 glasa koja je 2016. dobila Pozitivna, u to vrijeme već jasno režimska partija, tako da se DPS-ov rast topi na manje od 150 glasova.

Opozicione liste SDP-Demos, URA, ,,Riječ” i ostale rasule su blizu hiljadu glasova. U Beranama su sračunali kako bi, da nije bilo tog rasipanja, opozicija imala 19, DPS sa satelitima 16 mandata. Postoji i objašnjenje da bi preširoka koalicija ne mali broj birača ostavila kod kuće.

Upućeni u beranske prilike kažu da je odnos snaga između SNP-a i Fronta u koaliciji ,,Zdravo Berane” manje-više izjednačen. Najvjerovatnije će na čelu Opštine ostati Dragoslav Šćekić. Ako ćemo pravo, veliki je uspjeh u ovom trenutku biti predstavnik SNP-a i biti uspješan.

Ako je DPS-u plan bio da pobijedi u Beranama, pa onda za predsjednika predloži Maricu Perovu – propao je. Špekuliše se da je, iako su Demokrate u Beranama udvostručile broj glasova u odnosu na parlamentarne izbore, odnos četiri njihova, prema 14 mandata koalicije ,,Zdravo Berane” doprinio odluci Alekse Bečića da predsjedničku kandidaturu, ove rede, preskoči. Lijepo je stajati sam i mjeriti svoju snagu, ali je lijepo i suočiti se sa time kolika je.

U Ulcinju, zbog većinskog albanskog stanovništva, lokalne je izbore teško na bilo koji način povezivati sa predsjedničkim. DPS i Forca, prema preliminarnim rezultatima dobili su po devet mandata, koalicija ,,Probudi se Ulcinju” sedam, po tri mandata osvojili su Demokratska unija Albanaca i Socijaldemokrate. Dva odbornička mjesta ima Građanski pokret URA.

Portal Ul-info objavio je u međuvremenu, da je Državna izborna komisija usvojila prigovor Bošnjačke stranke što znači da će toj partiji, kao manjinskoj listi, pripasti jedan mandat u ulcinjskom parlamentu.

Izgubiće ga Forca.

Prema tvrdnjama Monitorovih izvora u Ulcinju se ne očekuje da DPS i Forca nastave da koaliciono vladaju gradom. DPS će, po svemu sudeći napraviti koaliciju sa koalicijom ,,Probudi se Ulcinju” Demokratskom unijom Albanaca i SD-om. Nosilac liste DPS-a Ljoro Nrekić, najvjerovatnije će biti novi predsjednik Opštine.

Fakat da su na ovim izborima opoziciji pripala svega dva od 33 odbornička mjesta, upućeni karakterišu kao ,,najveće razočarenje u modernoj političkoj istoriji Ulcinja”.

Nezaobilazno na svim izborima u Crnoj Gori su krađe, zloupotrebe, ucjene i kupovine. Niti ih je falilo na lokalnim u Beranama i Ulcinju, niti će ih faliti na predsjedničkim. Tu prepreku treba da preskoči opozicioni kandidat. Ako bude nađen.

BOX: Krađe i prijetnje

Mehanizam otkrivanja mini izbornih štabova DPS-a, punktova za kupovinu ličnih karata i sistema dojavljivača oko biračkih mjesta, nekoliko puta je bio od koristi opoziciji, ali je vlast našla načine da se tome suprotstavi.

Kad opozicija objavi da se na nekom mjestu trguje glasovima, policija malo prikasni i ne nađe ništa. Onda država zaprijeti onima što podnose ,,lažne prijave”. Tako je iz Centra bezbijednosti Berane stigla vijest da su im

podnijete četiri prijave za navodnu kupovinu glasova, ,,koje je policija provjerila, a za koje je ustanovila da su neosnovane”. I u Ulcinju policija nije uočila da je bilo kupovine glasova. Policija upozorava da će podnijeti krivične prijave protiv svih koji budu lažno prijavili kupovinu glasova.

Desetine automobila bez registarskih tablica koji su danima krstarili beranskim ulicama svele su se na policijsku obavijest da su ,,službenici Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta provjerili navode o zloupotrebi vozila renault senic, bez registarskih oznaka, te da se vozilo nalazi parkirano ispred Centra za kulturu u Beranama.

,,Vozilo na pomenutoj lokaciji nije pronađeno o čemu je obaviješten državni tužilac u ODT u Beranama”, objasnila je policija. Beranski policajci, sva je prilika, još ne poznaju detalje funkcionisanja čuda tehnike zvanog automobil, koje može da se upali i odveze.

Ništa sporno policija nije pronašla ni kada su Demokrate prijavile da su u Docu u frizerskom salonu pretvorenom u mini štab DPS-a zatekle i ljude sa spiskovima i one koji su došli da prodaju glas. Likovi čije su fotografije objavljene sa tog mjesta valjda su došli da otvare svoje ljudsko pravo na onduliranje.

Član URA, Omer Barjaktari, prijavio je Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj da je u štabovima DPS-a kod Vitaka i Holegra u Ulcinju uočeno vođenje paralelnih biračkih spiskova. Ulcinjska policija je pretresla ove dvije lokacije, uz prisustvo tužioca Faruka Resulbegovića. Nijesu pronađene stvari i predmeti koji bi ukazali na vršenje krivičnih djela protiv izbornih prava. I tamo je policija upozorila da će podnijeti krivične prijave nadležnom tužiocu protiv svih osoba za koje se ispostavi da su lažno prijavile krivična djela protiv izbornih prava.

Ako treba stižu vreće novca. Mala je Crna Gora, malo Berane još manja sela. Ispričaće vam ljudi koja je familija u kom zaseoku dobila 2.500 eura, za to glasova što u kući imaju. Jedno od ozbiljnijih je šuškanje kako premijeru Dušku Markoviću nije bilo teško da posebno posjeti poneku kuću u Mahali. Pred kraj izornog dana glas je, priča se, u Beranama vrijedio i do hiljadu eura. Pa se bori.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo