Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI U SDP-u: Mjerenje milimetrima

Objavljeno prije

na

Čaršija kaže: za dvadesetak dana znaće se da li je predsjednik DPS-a Milo Đukanović uspio da smijeni Ranka Krivokapića, predsjednika Socijaldemokratske partije.

Kandidaturu za mjesto predsjednika stranke koji će biti izabran na VIII Kongresu SDP-a 3. juna predali su: Ranko Krivokapić, aktuelni predsjednik, Ivan Brajović, potpredsjednik i Merdin Markišić, član GO SDP iz Plava. Odluku će donijeti 356 delegata. Taj broj je zbir 275 delegata izabranih u opštinskim odborima, 73 člana aktuelnog Glavnog odbora, pet članova Statutarne komisije i tri člana Nadzornog odbora.

Najviše delegata iz opština dolazi iz Bara – 42, Podgorice – 34 i Petnjice – 31. Bijelo Polje i Rožaje imaju po 25 delegata, Plav 19, Cetinje 14, Tivat 13, Nikšić 12, Gusinje, Kolašin, Pljevlja i Danilovgrad po šest, Andrijevica i Herceg Novi po pet, Budva dva i Plužine, Šavnik, Žabljak i Berane po jednog. Predsjednik SDP-a biće onaj koji osvoji natpolovičnu većinu glasova delegata na Kongresu.

Prema procjenama Monitorovih izvora iz SDP-a, kako trenutno stoje stvari, Krivokapić može da računa na oko 210, Brajović na oko 140 glasova na Kongresu. Markišić, čija je kandidatura prema objašnjenjima naših sagovornika plod ličnih nerealnih ambicija, glasaće sam za sebe.

Glavna priča u krugovima oko SDP-a ovih dana je da li će Krivokapić uspjeti da održi prednost. ,,Treba čuvati taj odnos, ne samo da bi se nanijelo što manje štete partiji već i zato što nije lako prihvatiti da je DPS toliko jak u našoj partiji”, objašnjava jedan od Monitorovih sagovornika iz vrha SDP-a. Na terenu se vodi teška bitka. Nekome fali doktorat, nekome posao za člana familije, sve se može obezbijediti uz podršku ispravnom kandidatu. Nije lako odoljeti.

Po obećanjima, prepadanjima i kupovini, svjedoče naši sagovornici, sve liči na izbore u malom. Esdepeovci su imali kad da nauče od koalicionih partnera, kako se to radi.

U dio iznošenja prljavog veša koje je počelo ubraja se i fakat da je Dan objavio je dokumenta podgoričkog odbora SDP-a iz kojih se može zaključiti da su uoči parlamentarnih izbora 2012. godine, zloupotrebljavali državne resurse u partijske svrhe. Pitanje je koliko ta priča može da bude važna ako se ne zaboravi da je SDP oko raskrinkavanja afere Snimak bio stoički uzdržan.

Brajović je uz kandidaturu predao i program, ali o tom dokumentu javnost dosad ništa nije saznala. Nije ni važno, nema toga ko u Crnoj Gori ne zna – razlika između kandidata za predsjednika SDP-a nema veze sa programima, već isključivo u bliskosti odnosno udaljenosti od Mila Đukanovića. Iz svega što godinama gledamo, zna se samo da je razlika u – milimetrima.

Krivokapić je na čelu SDP-a od 2001. godine. Na tom kongresu protivkandidat mu je bio Dušan Simonović, nakon toga je biran kao jedini kandidat. Već 12 godina Krivokapić je na čelu crnogorskog parlamenta. Ta se činjenica pomalo gubi iz vida kada se govori o istim ljudima koji dugo vladaju Crnom Gorom.

Na istom kongresu kad i Krivokapić za predsjednika Ivan Brajović je izabran za potpredsjednika partije. Prije uvođenja višestranačkog sistema bio je, pored ostalog, potpredsjednik Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore. Od 2003. do 2009. bio je poslanik, potom je postao ministar unutrašnjih poslova i javne uprave. Monitorovi izvori kažu da je bio nezadovoljan kad je, nakon izbora 2012. sa tog mjesta preseljen u Ministarstvo saobraćaja.

Krivokapić je svoju kandidaturu predao bez pompe, što se ne bi moglo reći za njegovog kolegu. Vujica Lazović, potpredsjednik SDP-a i Vlade, Mićo Orlandić, poslanik, Mladen Lompar, bivši ministar, Đorđe Suhih, dugogodišnji visoki funkcioner u podgoričkom SDP-u, Radoš Šućur, direktor Uprave za šume, Osman Subašić, predsjednik SO Bar i razni drugi, i fizički su stali iza Brajovića na početku njegovog pohoda na čelnu poziciju u SDP-u. Brajović je naglasio da ga u ovoj ozbiljnoj političkoj utakmici na dodatni stepen odgovornosti obavezuje činjenica da su iza njegove kandidature za predsjednika SDP-a gotovo nepodijeljeno, između ostalog, stali najveći opštinski odbori SDP-a u Baru i Podgorici.

Da ta slika nije baš čista govori podatak da 35 od 120 delegata Opštinske konvencije SDP-a Podgorice nijesu prisustvovali sjednici posvećenoj unutarstranačkim izborima. Upadljivo su nedostajali neki od osnivača partije, funkcionera, predsjednika mjesnih odbora i aktivista. Delegate je, kažu upućeni u zbivanja u SDP-u, Vujica Lazović birao svojeručno.

I kad je najavio kandidaturu Brajović je kazao kako je kolege iz partije ,,upoznao sa namjerom” da kampanju vodi unutar partijske organizacije i na partijskim tijelima, a ne dominantno u medijima.

Kampanjom u medijima bave se oni koji su za to plaćeni. Pink, državni i ostali mediji pod kontrolom Vlade, okapaše; manje diveći se Ivanu Brajoviću, više ocrnjujući Ranka Krivokapića.

Važeći predsjednik SDP-a požalio se gostujući u Radiju Crne Gore da je SDP ,,u centru medijske kampanje pojedinih stranih medija u Crnoj Gori”. Podsjećajući da je Socijaldemokratska partija jedina na političkoj sceni Crne Gore koja se nikad nije podijelila, kazao i da se to neće desiti ni nakon Kongresa 3. juna. Samo će se, kako je rekao, znati koja će politika imati podršku u SDP-u. ,,Politika nezavisnog SDP-a, politika kontinuiteta, strateška saradnja sa DPS-om. Mi imamo zajednički cilj, ali programske razlike moramo braniti i u parlamentu i u Vladi”, tako Krivokapić vidi svoj put. Nek mu je srećan, moglo bi se reći.

Kongres će imati i svečani karakter – održava se pod sloganom: Četvrt vijeka na pravoj strani istorije. Krivokapić je primijetio da ,,nekome” odgovara da uništi baš takav SDP. ,,Ovo nije bitka za predsjednika partije, nego za moralnu vertikalu u Crnoj Gori”, poručio je Krivokapić.

Uf, o tome bi se baš dalo diskutovati. Kao prvo, bio bi red da Krivokapić izgovori ko je taj neko. Samo, ne može jer u istom dahu kaže kako mu je, taj neko ko hoće da uništi SDP istovremeno strateški partner. Kao i obično – nije lako Ranku.

Osobito u predjelima bitke za moralnu vertikalu. Četrnaest godina na čelu partije, dvanaest na mjestu predsjednika Skupštine. Devet godina i jedno i drugo u nezavisnoj Crnoj Gori. Stalno u koaliciji sa DPS-om, redovno sa dovoljnom podrškom vladama Mila Đukanovića. Ministri ministruju, direktori direktoruju, funkcioneri finkcionišu. Ni malo loše ne bijaše biti kadar SDP-a.

„Mi jesmo bili u Vladi, ali njene razne odluke nijesmo podržavali”, da je pravde, bio bi refren himne SDP-a. Kad god je izgledalo da će ta partija omogućiti Crnoj Gori da iz ere Mila Đukanovića korakne ka demokratskom društvu SDP je podizao tenzije koliko god je mogao i na kraju ostajao u skutima vlasti. Jednoga ljeta bilo je – hoće li podržati rebalans budžeta. Onda su otišli na godišnje odmore i vratili se kao da ništa nije bilo. Rebalansa nije ni bilo, ko još u Crnoj Gori izistine mari o završnim računima kad i brojke i slova zavise samo od volje primusa. Bili su i podgorički izbori i čudesna koalicija sa Pozitivnom i klasična prodaja glasova, opet nakon ustalasanog ljeta. Demokratski kapacitet odglumio je Krivokapić i kad je opozicija predložila prelaznu vladu. Te i slične situacije vodile su ka pitanju ko će još glasati za SDP, osim onih koji od toga imaju direktnu korist.

Pomalo je tu sliku Krivokapić peglao, na kašičicu dijeleći vijesti o tome kako nam Vlada guli kožu, poput one o osamsto miliona za KAP. Iako su njegove informacije za javnost bile važne, zanimljivo je da nikad nijesu potkrijepljene bilo kakvim dokumentom, nijednim parčetom papira. Samo priča.

,,Ne možemo da se poubijamo ako su izbori za predsjednika” kaže za Monitor Džavid Šabović, poslanik SDP-a. Uz napomenu da mu je teško da to prihvati, objašnjava da se iz iskustva drugih partija vidi da suprotstavljene strane nijesu mogle da nastave da zajedno rade: ,,Mislim da se to može desiti i kod nas”.

Šabović koji je ranije kazao da podržava Krivokapića za partijskog predsjednika kaže: ,,Rekao sam za koga sam i zašto sam za njega. Ali, dan poslije kongresa spreman sam da od Krivokapića tražim da koaliciju sa DPS-om raskine posve, odmah i definitivno. Ivan to ne bi nikad uradio”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo