Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI U SDP-u: Mjerenje milimetrima

Objavljeno prije

na

Čaršija kaže: za dvadesetak dana znaće se da li je predsjednik DPS-a Milo Đukanović uspio da smijeni Ranka Krivokapića, predsjednika Socijaldemokratske partije.

Kandidaturu za mjesto predsjednika stranke koji će biti izabran na VIII Kongresu SDP-a 3. juna predali su: Ranko Krivokapić, aktuelni predsjednik, Ivan Brajović, potpredsjednik i Merdin Markišić, član GO SDP iz Plava. Odluku će donijeti 356 delegata. Taj broj je zbir 275 delegata izabranih u opštinskim odborima, 73 člana aktuelnog Glavnog odbora, pet članova Statutarne komisije i tri člana Nadzornog odbora.

Najviše delegata iz opština dolazi iz Bara – 42, Podgorice – 34 i Petnjice – 31. Bijelo Polje i Rožaje imaju po 25 delegata, Plav 19, Cetinje 14, Tivat 13, Nikšić 12, Gusinje, Kolašin, Pljevlja i Danilovgrad po šest, Andrijevica i Herceg Novi po pet, Budva dva i Plužine, Šavnik, Žabljak i Berane po jednog. Predsjednik SDP-a biće onaj koji osvoji natpolovičnu većinu glasova delegata na Kongresu.

Prema procjenama Monitorovih izvora iz SDP-a, kako trenutno stoje stvari, Krivokapić može da računa na oko 210, Brajović na oko 140 glasova na Kongresu. Markišić, čija je kandidatura prema objašnjenjima naših sagovornika plod ličnih nerealnih ambicija, glasaće sam za sebe.

Glavna priča u krugovima oko SDP-a ovih dana je da li će Krivokapić uspjeti da održi prednost. ,,Treba čuvati taj odnos, ne samo da bi se nanijelo što manje štete partiji već i zato što nije lako prihvatiti da je DPS toliko jak u našoj partiji”, objašnjava jedan od Monitorovih sagovornika iz vrha SDP-a. Na terenu se vodi teška bitka. Nekome fali doktorat, nekome posao za člana familije, sve se može obezbijediti uz podršku ispravnom kandidatu. Nije lako odoljeti.

Po obećanjima, prepadanjima i kupovini, svjedoče naši sagovornici, sve liči na izbore u malom. Esdepeovci su imali kad da nauče od koalicionih partnera, kako se to radi.

U dio iznošenja prljavog veša koje je počelo ubraja se i fakat da je Dan objavio je dokumenta podgoričkog odbora SDP-a iz kojih se može zaključiti da su uoči parlamentarnih izbora 2012. godine, zloupotrebljavali državne resurse u partijske svrhe. Pitanje je koliko ta priča može da bude važna ako se ne zaboravi da je SDP oko raskrinkavanja afere Snimak bio stoički uzdržan.

Brajović je uz kandidaturu predao i program, ali o tom dokumentu javnost dosad ništa nije saznala. Nije ni važno, nema toga ko u Crnoj Gori ne zna – razlika između kandidata za predsjednika SDP-a nema veze sa programima, već isključivo u bliskosti odnosno udaljenosti od Mila Đukanovića. Iz svega što godinama gledamo, zna se samo da je razlika u – milimetrima.

Krivokapić je na čelu SDP-a od 2001. godine. Na tom kongresu protivkandidat mu je bio Dušan Simonović, nakon toga je biran kao jedini kandidat. Već 12 godina Krivokapić je na čelu crnogorskog parlamenta. Ta se činjenica pomalo gubi iz vida kada se govori o istim ljudima koji dugo vladaju Crnom Gorom.

Na istom kongresu kad i Krivokapić za predsjednika Ivan Brajović je izabran za potpredsjednika partije. Prije uvođenja višestranačkog sistema bio je, pored ostalog, potpredsjednik Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore. Od 2003. do 2009. bio je poslanik, potom je postao ministar unutrašnjih poslova i javne uprave. Monitorovi izvori kažu da je bio nezadovoljan kad je, nakon izbora 2012. sa tog mjesta preseljen u Ministarstvo saobraćaja.

Krivokapić je svoju kandidaturu predao bez pompe, što se ne bi moglo reći za njegovog kolegu. Vujica Lazović, potpredsjednik SDP-a i Vlade, Mićo Orlandić, poslanik, Mladen Lompar, bivši ministar, Đorđe Suhih, dugogodišnji visoki funkcioner u podgoričkom SDP-u, Radoš Šućur, direktor Uprave za šume, Osman Subašić, predsjednik SO Bar i razni drugi, i fizički su stali iza Brajovića na početku njegovog pohoda na čelnu poziciju u SDP-u. Brajović je naglasio da ga u ovoj ozbiljnoj političkoj utakmici na dodatni stepen odgovornosti obavezuje činjenica da su iza njegove kandidature za predsjednika SDP-a gotovo nepodijeljeno, između ostalog, stali najveći opštinski odbori SDP-a u Baru i Podgorici.

Da ta slika nije baš čista govori podatak da 35 od 120 delegata Opštinske konvencije SDP-a Podgorice nijesu prisustvovali sjednici posvećenoj unutarstranačkim izborima. Upadljivo su nedostajali neki od osnivača partije, funkcionera, predsjednika mjesnih odbora i aktivista. Delegate je, kažu upućeni u zbivanja u SDP-u, Vujica Lazović birao svojeručno.

I kad je najavio kandidaturu Brajović je kazao kako je kolege iz partije ,,upoznao sa namjerom” da kampanju vodi unutar partijske organizacije i na partijskim tijelima, a ne dominantno u medijima.

Kampanjom u medijima bave se oni koji su za to plaćeni. Pink, državni i ostali mediji pod kontrolom Vlade, okapaše; manje diveći se Ivanu Brajoviću, više ocrnjujući Ranka Krivokapića.

Važeći predsjednik SDP-a požalio se gostujući u Radiju Crne Gore da je SDP ,,u centru medijske kampanje pojedinih stranih medija u Crnoj Gori”. Podsjećajući da je Socijaldemokratska partija jedina na političkoj sceni Crne Gore koja se nikad nije podijelila, kazao i da se to neće desiti ni nakon Kongresa 3. juna. Samo će se, kako je rekao, znati koja će politika imati podršku u SDP-u. ,,Politika nezavisnog SDP-a, politika kontinuiteta, strateška saradnja sa DPS-om. Mi imamo zajednički cilj, ali programske razlike moramo braniti i u parlamentu i u Vladi”, tako Krivokapić vidi svoj put. Nek mu je srećan, moglo bi se reći.

Kongres će imati i svečani karakter – održava se pod sloganom: Četvrt vijeka na pravoj strani istorije. Krivokapić je primijetio da ,,nekome” odgovara da uništi baš takav SDP. ,,Ovo nije bitka za predsjednika partije, nego za moralnu vertikalu u Crnoj Gori”, poručio je Krivokapić.

Uf, o tome bi se baš dalo diskutovati. Kao prvo, bio bi red da Krivokapić izgovori ko je taj neko. Samo, ne može jer u istom dahu kaže kako mu je, taj neko ko hoće da uništi SDP istovremeno strateški partner. Kao i obično – nije lako Ranku.

Osobito u predjelima bitke za moralnu vertikalu. Četrnaest godina na čelu partije, dvanaest na mjestu predsjednika Skupštine. Devet godina i jedno i drugo u nezavisnoj Crnoj Gori. Stalno u koaliciji sa DPS-om, redovno sa dovoljnom podrškom vladama Mila Đukanovića. Ministri ministruju, direktori direktoruju, funkcioneri finkcionišu. Ni malo loše ne bijaše biti kadar SDP-a.

„Mi jesmo bili u Vladi, ali njene razne odluke nijesmo podržavali”, da je pravde, bio bi refren himne SDP-a. Kad god je izgledalo da će ta partija omogućiti Crnoj Gori da iz ere Mila Đukanovića korakne ka demokratskom društvu SDP je podizao tenzije koliko god je mogao i na kraju ostajao u skutima vlasti. Jednoga ljeta bilo je – hoće li podržati rebalans budžeta. Onda su otišli na godišnje odmore i vratili se kao da ništa nije bilo. Rebalansa nije ni bilo, ko još u Crnoj Gori izistine mari o završnim računima kad i brojke i slova zavise samo od volje primusa. Bili su i podgorički izbori i čudesna koalicija sa Pozitivnom i klasična prodaja glasova, opet nakon ustalasanog ljeta. Demokratski kapacitet odglumio je Krivokapić i kad je opozicija predložila prelaznu vladu. Te i slične situacije vodile su ka pitanju ko će još glasati za SDP, osim onih koji od toga imaju direktnu korist.

Pomalo je tu sliku Krivokapić peglao, na kašičicu dijeleći vijesti o tome kako nam Vlada guli kožu, poput one o osamsto miliona za KAP. Iako su njegove informacije za javnost bile važne, zanimljivo je da nikad nijesu potkrijepljene bilo kakvim dokumentom, nijednim parčetom papira. Samo priča.

,,Ne možemo da se poubijamo ako su izbori za predsjednika” kaže za Monitor Džavid Šabović, poslanik SDP-a. Uz napomenu da mu je teško da to prihvati, objašnjava da se iz iskustva drugih partija vidi da suprotstavljene strane nijesu mogle da nastave da zajedno rade: ,,Mislim da se to može desiti i kod nas”.

Šabović koji je ranije kazao da podržava Krivokapića za partijskog predsjednika kaže: ,,Rekao sam za koga sam i zašto sam za njega. Ali, dan poslije kongresa spreman sam da od Krivokapića tražim da koaliciju sa DPS-om raskine posve, odmah i definitivno. Ivan to ne bi nikad uradio”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo