Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI U SDP-u: Mjerenje milimetrima

Objavljeno prije

na

Čaršija kaže: za dvadesetak dana znaće se da li je predsjednik DPS-a Milo Đukanović uspio da smijeni Ranka Krivokapića, predsjednika Socijaldemokratske partije.

Kandidaturu za mjesto predsjednika stranke koji će biti izabran na VIII Kongresu SDP-a 3. juna predali su: Ranko Krivokapić, aktuelni predsjednik, Ivan Brajović, potpredsjednik i Merdin Markišić, član GO SDP iz Plava. Odluku će donijeti 356 delegata. Taj broj je zbir 275 delegata izabranih u opštinskim odborima, 73 člana aktuelnog Glavnog odbora, pet članova Statutarne komisije i tri člana Nadzornog odbora.

Najviše delegata iz opština dolazi iz Bara – 42, Podgorice – 34 i Petnjice – 31. Bijelo Polje i Rožaje imaju po 25 delegata, Plav 19, Cetinje 14, Tivat 13, Nikšić 12, Gusinje, Kolašin, Pljevlja i Danilovgrad po šest, Andrijevica i Herceg Novi po pet, Budva dva i Plužine, Šavnik, Žabljak i Berane po jednog. Predsjednik SDP-a biće onaj koji osvoji natpolovičnu većinu glasova delegata na Kongresu.

Prema procjenama Monitorovih izvora iz SDP-a, kako trenutno stoje stvari, Krivokapić može da računa na oko 210, Brajović na oko 140 glasova na Kongresu. Markišić, čija je kandidatura prema objašnjenjima naših sagovornika plod ličnih nerealnih ambicija, glasaće sam za sebe.

Glavna priča u krugovima oko SDP-a ovih dana je da li će Krivokapić uspjeti da održi prednost. ,,Treba čuvati taj odnos, ne samo da bi se nanijelo što manje štete partiji već i zato što nije lako prihvatiti da je DPS toliko jak u našoj partiji”, objašnjava jedan od Monitorovih sagovornika iz vrha SDP-a. Na terenu se vodi teška bitka. Nekome fali doktorat, nekome posao za člana familije, sve se može obezbijediti uz podršku ispravnom kandidatu. Nije lako odoljeti.

Po obećanjima, prepadanjima i kupovini, svjedoče naši sagovornici, sve liči na izbore u malom. Esdepeovci su imali kad da nauče od koalicionih partnera, kako se to radi.

U dio iznošenja prljavog veša koje je počelo ubraja se i fakat da je Dan objavio je dokumenta podgoričkog odbora SDP-a iz kojih se može zaključiti da su uoči parlamentarnih izbora 2012. godine, zloupotrebljavali državne resurse u partijske svrhe. Pitanje je koliko ta priča može da bude važna ako se ne zaboravi da je SDP oko raskrinkavanja afere Snimak bio stoički uzdržan.

Brajović je uz kandidaturu predao i program, ali o tom dokumentu javnost dosad ništa nije saznala. Nije ni važno, nema toga ko u Crnoj Gori ne zna – razlika između kandidata za predsjednika SDP-a nema veze sa programima, već isključivo u bliskosti odnosno udaljenosti od Mila Đukanovića. Iz svega što godinama gledamo, zna se samo da je razlika u – milimetrima.

Krivokapić je na čelu SDP-a od 2001. godine. Na tom kongresu protivkandidat mu je bio Dušan Simonović, nakon toga je biran kao jedini kandidat. Već 12 godina Krivokapić je na čelu crnogorskog parlamenta. Ta se činjenica pomalo gubi iz vida kada se govori o istim ljudima koji dugo vladaju Crnom Gorom.

Na istom kongresu kad i Krivokapić za predsjednika Ivan Brajović je izabran za potpredsjednika partije. Prije uvođenja višestranačkog sistema bio je, pored ostalog, potpredsjednik Skupštine Socijalističke Republike Crne Gore. Od 2003. do 2009. bio je poslanik, potom je postao ministar unutrašnjih poslova i javne uprave. Monitorovi izvori kažu da je bio nezadovoljan kad je, nakon izbora 2012. sa tog mjesta preseljen u Ministarstvo saobraćaja.

Krivokapić je svoju kandidaturu predao bez pompe, što se ne bi moglo reći za njegovog kolegu. Vujica Lazović, potpredsjednik SDP-a i Vlade, Mićo Orlandić, poslanik, Mladen Lompar, bivši ministar, Đorđe Suhih, dugogodišnji visoki funkcioner u podgoričkom SDP-u, Radoš Šućur, direktor Uprave za šume, Osman Subašić, predsjednik SO Bar i razni drugi, i fizički su stali iza Brajovića na početku njegovog pohoda na čelnu poziciju u SDP-u. Brajović je naglasio da ga u ovoj ozbiljnoj političkoj utakmici na dodatni stepen odgovornosti obavezuje činjenica da su iza njegove kandidature za predsjednika SDP-a gotovo nepodijeljeno, između ostalog, stali najveći opštinski odbori SDP-a u Baru i Podgorici.

Da ta slika nije baš čista govori podatak da 35 od 120 delegata Opštinske konvencije SDP-a Podgorice nijesu prisustvovali sjednici posvećenoj unutarstranačkim izborima. Upadljivo su nedostajali neki od osnivača partije, funkcionera, predsjednika mjesnih odbora i aktivista. Delegate je, kažu upućeni u zbivanja u SDP-u, Vujica Lazović birao svojeručno.

I kad je najavio kandidaturu Brajović je kazao kako je kolege iz partije ,,upoznao sa namjerom” da kampanju vodi unutar partijske organizacije i na partijskim tijelima, a ne dominantno u medijima.

Kampanjom u medijima bave se oni koji su za to plaćeni. Pink, državni i ostali mediji pod kontrolom Vlade, okapaše; manje diveći se Ivanu Brajoviću, više ocrnjujući Ranka Krivokapića.

Važeći predsjednik SDP-a požalio se gostujući u Radiju Crne Gore da je SDP ,,u centru medijske kampanje pojedinih stranih medija u Crnoj Gori”. Podsjećajući da je Socijaldemokratska partija jedina na političkoj sceni Crne Gore koja se nikad nije podijelila, kazao i da se to neće desiti ni nakon Kongresa 3. juna. Samo će se, kako je rekao, znati koja će politika imati podršku u SDP-u. ,,Politika nezavisnog SDP-a, politika kontinuiteta, strateška saradnja sa DPS-om. Mi imamo zajednički cilj, ali programske razlike moramo braniti i u parlamentu i u Vladi”, tako Krivokapić vidi svoj put. Nek mu je srećan, moglo bi se reći.

Kongres će imati i svečani karakter – održava se pod sloganom: Četvrt vijeka na pravoj strani istorije. Krivokapić je primijetio da ,,nekome” odgovara da uništi baš takav SDP. ,,Ovo nije bitka za predsjednika partije, nego za moralnu vertikalu u Crnoj Gori”, poručio je Krivokapić.

Uf, o tome bi se baš dalo diskutovati. Kao prvo, bio bi red da Krivokapić izgovori ko je taj neko. Samo, ne može jer u istom dahu kaže kako mu je, taj neko ko hoće da uništi SDP istovremeno strateški partner. Kao i obično – nije lako Ranku.

Osobito u predjelima bitke za moralnu vertikalu. Četrnaest godina na čelu partije, dvanaest na mjestu predsjednika Skupštine. Devet godina i jedno i drugo u nezavisnoj Crnoj Gori. Stalno u koaliciji sa DPS-om, redovno sa dovoljnom podrškom vladama Mila Đukanovića. Ministri ministruju, direktori direktoruju, funkcioneri finkcionišu. Ni malo loše ne bijaše biti kadar SDP-a.

„Mi jesmo bili u Vladi, ali njene razne odluke nijesmo podržavali”, da je pravde, bio bi refren himne SDP-a. Kad god je izgledalo da će ta partija omogućiti Crnoj Gori da iz ere Mila Đukanovića korakne ka demokratskom društvu SDP je podizao tenzije koliko god je mogao i na kraju ostajao u skutima vlasti. Jednoga ljeta bilo je – hoće li podržati rebalans budžeta. Onda su otišli na godišnje odmore i vratili se kao da ništa nije bilo. Rebalansa nije ni bilo, ko još u Crnoj Gori izistine mari o završnim računima kad i brojke i slova zavise samo od volje primusa. Bili su i podgorički izbori i čudesna koalicija sa Pozitivnom i klasična prodaja glasova, opet nakon ustalasanog ljeta. Demokratski kapacitet odglumio je Krivokapić i kad je opozicija predložila prelaznu vladu. Te i slične situacije vodile su ka pitanju ko će još glasati za SDP, osim onih koji od toga imaju direktnu korist.

Pomalo je tu sliku Krivokapić peglao, na kašičicu dijeleći vijesti o tome kako nam Vlada guli kožu, poput one o osamsto miliona za KAP. Iako su njegove informacije za javnost bile važne, zanimljivo je da nikad nijesu potkrijepljene bilo kakvim dokumentom, nijednim parčetom papira. Samo priča.

,,Ne možemo da se poubijamo ako su izbori za predsjednika” kaže za Monitor Džavid Šabović, poslanik SDP-a. Uz napomenu da mu je teško da to prihvati, objašnjava da se iz iskustva drugih partija vidi da suprotstavljene strane nijesu mogle da nastave da zajedno rade: ,,Mislim da se to može desiti i kod nas”.

Šabović koji je ranije kazao da podržava Krivokapića za partijskog predsjednika kaže: ,,Rekao sam za koga sam i zašto sam za njega. Ali, dan poslije kongresa spreman sam da od Krivokapića tražim da koaliciju sa DPS-om raskine posve, odmah i definitivno. Ivan to ne bi nikad uradio”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Zahtjev za uvođenje privremene mjere odnosi se na status javne staze koja vodi pored Kraljičine plaže u Miločeru, sa koje su mještani u martu ove godine uklonili gvozdene kapije i time, navodno, izazvali krizu u funkcionisanju zakupa i rada elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Drugi dio zahtjeva odnosi se na predmet u kome su odbornici u SO Budva u decembru 2020. donijeli odluku o utvrđivanju javnog interesa i izuzimanju parcele površine 2.400 kvadrata koja je dio Miločerskog parka, na kojoj je važećim planskim dokumentom predviđena gradnja javnog parkinga.

Oba spora vode se pred Privrednim sudom, pa bi bilo zanimljivo saznati ko je sudija kome je premijer Krivokapić prijetio krivičnim prijavama.

Tužbu po istom predmetu, za zaštitu cjelovitosti miločerskog imanja od odluka budvanske Skupštine, pred Upravnim sudom Crne Gore, podnijela je i Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, u mandatu ranijeg saziva upravnih organa ove firme.

Nije pojašnjeno da li je premijer Krivokapić  navodno prijetio sudiji Upravnog ili Privrednog suda. U svakom slučaju nije riječ o lokalnim sudovima i sudijama.

Motiv da  strani i to of-šor investitor u Crnoj Gori, na uvredljiv način u javnosti govori o njenom premijeru, vjerovatno je mnogo dublji od zluradosti zakupca svetostefanskih hotela. U pitanju je teška optužba za miješanje u rad pravosuđa sa najvišeg nivoa izvršne vlasti, povodom koje se nije oglasio ni kabinet premijera Krivokapića. Ili će to učiniti nakon povratka iz Japana.

Saopštenje  Adriatic propertiesa i Amana  je nastavak lament kampanje nad propašću ,,ugovora stoljeća”, kako je bivša vlast ocijenila zakup bisera crnogorske obale. Ono pokazuje da zakupci ne žele dogovor sa novom crnogorskom Vladom, koja im ne može pružiti sve one privilegije koje su uživali 14 prethodnih godina. Ali im daje garancije za nesmetan rad.

„U tom pravcu su na adresu Adriatic propertiesa dostavljene pisane garancije, prvo Ministarstva ekonomskog razvoja a zatim i predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, da će obaveze Vlade koje proizilaze iz Ugovora o zakupu biti u cjelosti ispoštovane. Garancije podrazumijevaju mirno i neometano uživanje i držanje imovine bez prekida i ometanja od strane zakupodavca ili bilo kojeg trećeg lica, shodno obavezama iz Ugovora ali i važećem zakonodavstvu Crne Gore”, navedeno je u ranijem pismu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića upućenom zakupcu.

Postupci Petrosa Statisa,  njegove nekorektne  izjave, jasno pokazuju da je negativna kampanja oko hotela Aman Sveti Stefan, koordinirana sa predstavnicima bivše vlasti. Sračunata da pokaže nesposobnost nove vlasti. On se upušta u ocjenu demokratskog potencijala  Vlade i stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, što je neumjesno. Brine o reputaciji Crne Gore na turističkom i investicionom planu više od njene Vlade čiji ,,oportunizam ugrožava radna mjesta, investicije, ugled ovog regiona i naše zemlje”. I često iskazuje žaljenje zbog toga, ne zbog njega samog, ,,već zbog države i naroda Crne Gore”.

Nikako zbog devastacije Miločera i Svetog Stefana ili zbog preispitivanja monstruoznog projekta izgradnje stanova za tržište u stoljetnom Miločerskom parku. Ne žali zato što je ovdašnjim građanima oduzeo više od kilometar najljepših pješčanih plaža na rivijeri. Ne samo one tri koje prirodno pripadaju rizortu, hotelske plaže na Svetom Stefanu, duge miločerske i male Kraljičine plaže. Nego i plaža koje je na namještenim tenderima oteo mještanima na istočnom dijelu obale Svetog Stefana.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo