Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZVOR IZ KOJEG SE SNABDIJEVA PRIMORJE UGROŽEN VAĐENJEM ŠLJUNKA IZ MORAČE: Bolje sestre na izdisaju

Objavljeno prije

na

Pad izdašnosti vodoizvorišta od 80 odsto mogao bi da se direktno odrazi na turizam. Regionalni vodovod koji je koštao 107 miliona eura, pored klimatskih promjena, u opasnosti je zbog vađenja ogromne količine šljunka i produbljivanja korita rijeke, tvrde stručnjaci

 

Izdašnost izvorišta Bolje sestre iz kojeg se snabdijevaju vodom šest primorskih opština za deceniju i po smanjena je za više od 80 odsto, sa 2.660 litara u sekundi 2005. na istorijski minimum od svega 334 litra početkom septembra prošle godine. To je znatno ispod projektovanog kapaciteta vodovoda od 1.100 litara i predstavlja ozbiljnu opasnost da bi u turističkoj sezoni primorje moglo biti bez dovoljno vode.

Zbog drastičnog pada izdašnosti direktor Uprave za vode (UzV) Damir Gutić obustavio je radove na regulaciji rijeke Morače, dok se utvrde uzroci zbog kojih bi slavine na Crnogorskom primorju mogle ostati suve.

Odluka je donijeta poslije višegodišnjih upozorenja državne kompanije Regionalni vodovod (RV), zasnovanih na analizama stručnjaka, o tome da je izvorište ugroženo vađenjem ogromne količine pijeska i šljunka iz korita rijeke i obalnog područja.

Iz korita donjeg toka Morače u Skadarsko jezero, prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), kroz koncesione radove regulacije toka izvađeno je više od sto hiljada kubika šljunka. Koncesije je imala kompanija Bemaks, na koju se odnosi decembarska odluka o obustavi radova, a ranije i Cijevna komerc i Beton gradnja.

Ogromne količine materijala iz korita rijeke i sa poljoprivrednog zemljišta na obali izvadili su i nelegalni eksploatatori kojima inspekcije uglavnom ne uspijevaju da uđu u trag.

Korito rijeke produbljeno je znatno ispod 10,5 metara nadmorske visine, koje se smatra najnižom dozvoljenom kotom, ispod koje, kako tvrde u RV, uticaj na kretanje vode ostavlja posljedice i na izvorišta.

Regionalni vodovod u koji je uloženo oko 107 miliona eura pušten je u rad 2010. godine, kada su na njega priključeni Budva, Kotor i Tivat. Godinu kasnije je priključen Bar, a 2012. godine Ulcinj. Od 2013. godine kroz tivatski vodovodni sistem 40-50 litara u sekundi dobijao je Herceg Novi za dio opštine, a prošle godine su počeli radovi na potpunom povezivanju na regionalni vodovod.

Regionalnim vodovodom riješen je dugogodišnji problem, kada su pojedini gradovi u sezoni, poput Budve, bili bez dovoljno vode, dok se Herceg Novi, uz višesatne restrikcije, dijelom snabdijevao iz Hrvatske.

U periodu turističkih rekorda na primorju je iz ovog vodovoda zabilježena višednevna potrošnja od 750 litara u sekundi.

Goran Jevrič, foto: regionalnivodovod.me

“Kada bi se desila situacija sa godinom koja je u smislu izdašnosti izvorišta Bolje sestre u desetogodišnjem minimumu (što je bio slučaj 2020. godine) i godina sa rekordnom isporukom vode (na nivou 2019. godine), izazov urednog snabdijevanja potrošača na Crnogorskom primorju bi bio realan”, kazao je za CIN-CG direktor RV Goran Jevrić.

Crna Gora je, prema   zvaničnim podacima, 2019. godine zabilježila najbolju turističku sezonu u istoriji, sa više od 2,6 miliona turista, više od 14,5 miliona noćenja i 1,1 milijardu eura prihoda. Primorskim opštinama je te godine isporučeno više od devet miliona metara kubnih vode – oko 5,7 miliona kubika samo od juna do septembra.

Jevrić, ipak, odbija pomisao na najgori scenario, da na kraju ostane samo mogućnost isporučivanja tehničke vode gradovima na primorju. Sa lokalnim vodovodnim kompanijama RV ima ugovore o minimalnoj količini koju mora da isporuči, a oni se, kaže, dodatno snabdijevaju i sa lokalnih izvorišta.

Izmjerena izdašnost, kako objašnjavaju u RV, predstavlja vrijednosti protoka na prelivu, a moguće je zahvatiti i veće količine.

„U periodu kada je, recimo, protok na prelivu bio svega 334 l/s (05.09.2020. godine), vršena je kontinualna isporuka vode opštinama na crnogorskom primorju od 680 l/s (spuštanjem nivoa vode u vodozahvatu je moguće zahvatiti i veću količinu vode od navedenih 680 l/s),“ navode iz RV.

Predstavnik Zavoda za hidro-meteorologiju i seizmologiju Golub Ćulafić, koji je za potrebe RV još 2016. i 2018. godine analizirao ovaj problem, upozorio je prije nekoliko godina na negativne trendove pada izdašnosti, da je potrebno preduzeti mjere na zaštiti izvorišta ali i da je neophodno “ući u pronalaženje eventualnog dodatnog izvorišta kao alternativu za ljetnje mjesece, kada je potrošnja najveća, a prihranjivanje u slivu minimalno“.

Ćulafić je ukazao i na posljedice klimatskih promjena, navodeći da prihranjivanje karstnih  (krečnjačkih) izvorišta kakvo je Bolje sestre direktno zavisi od količine padavina, te da projekcije govore da će temperature rasti, a padavina biti sve manje. On je konstatovao i posljedice nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka na ovo vodoizvorište, koje se od 2017. godine nalazi na UNESCO-ovoj mapi 150 najznačajnijih izvora karsta.

„Posebno se treba obratiti pažnja na institucionalnu zabranu eksploatacije pijeska i šljunka iz pomenute zone, kao i dati smjernice za uređivanje postojećih eksploatacionih majdana, kako bi se spriječilo vještačko mjenjanje pravca toka Morače u ovom dijelu, kao i eventualno otvaranje novih ponorskih voda u krečnjacima“, zaključio je tada Ćulafić.

Opomene iz RV o ugrožavanju izvorišta, prema dokumentima koje ima CIN-CG, prethodne Vlade su dobijale u izvještajima o radu i planovima kompanije, koji su uredno usvajani.

„Imajući u vidu drastičan pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre od cca 30 odsto samo u 2020. godini, ne može se sa sigurnošću garantovati redovnost isporuke vode tokom turističke sezone 2021. “, upozorio je predsjednik Odbora direktora RV Budimir Šaranović u septembru prošle godine tadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Milutina Simovića.

I direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović je na sjednici Odbora direktora 29. septembra prošle godine konstatovao da nelegalna eksploatacija oko izvorišta najvećim dijelom utiče na pad izdašnosti, te da je, dodatno, i pomjeranje korita Morače još jedan od uzroka ovakvog stanja.

Desetine prijava koje je RV posljednjih godina uputio Inspekciji za vode Uprave za inspekcijske poslove (UIP) zbog eksploatacije šljunka uglavnom su bile bez većih rezultata, a zaposleni koji su ih prijavljivali suočavali su se i sa prijetnjama prilikom snimanja situacije na terenu, kažu u ovoj kompaniji.

CIN-CG imao je uvid u više od 20 zahtjeva RV za inspekcijski nadzor, upućenih UIP-u od 2016. do kraja prošle godine.

U zahtjevu od 25. jula 2017. godine, na primjer, Jevrić navodi da “nelegalna eksploatacija izgleda, bez obzira na moratorijum, ponovo ‘uzima maha’.”

“Prethodnih dana na lokalitetu Mahale je primijećena građevinska mehanizacija. Stoga Vam prosljeđujemo uz zahtjev za vršenje inspekcijske kontrole fotografije sa lica mjesta…”.

Odbor direktora RV jula 2019. godine je konstatovao da, o kakvoj organizovanoj aktivnosti je riječ najbolje govori činjenica da se do dolaska nadležnih organa na lice mjesta uklanja sva mehanizacija, a u kasnim popodnevnim i večernjim časovima nastavlja sa eksploatacijom, kao i tokom kišnih dana i praznika, kada se ne očekuju aktivnosti inspekcijskih organa.

“Ove aktivnosti direktno utiču na korito rijeke Morače i zakonom definisane kote koje ne bi trebalo da budu niže od 10,5 metara nadmorske visine, dok podaci sa terena ukazuju da su stvarne kote značajno niže, što ukazuje na visok stepen ugroženosti vodoizvorišta Bolje sestre,” navodi se u zapisniku sa sjednice Odbora direktora 31. jula 2019. godine. U drugim dokumentima se navodi da su kote dna rijeke niže od dva do četiri metra.

Iz Uprave za vode za CIN-CG su kazali da se može reći da je nelegalna eksploatacija iz korita Morače znatno smanjena i svedena na najnižu mjeru, ali da ostaje problem vađenja materijala sa poljoprivrednog i nepoljoprivrednog zemljišta van rječnog toka, a negdje i na kilometar od rijeke.

Od 2016. godine, prema tvrdnjama UIP, Inspekcija za vode izdala je veći broj prekršajnih naloga i podnijela više prekršajnih prijava protiv počinilaca prekršaja. Podnijeta je, ističu, i jedna krivična prijava protiv NN lica.

U jednom od dopisa, koje je inspektor za vode 5. oktobra 2018. godine dostavio RV, ističe se da  je tokom nadzora u mjestu Botun zatečen utovarivač (rovokopač) žuto-plave boje, oznake “Gisslens” bez registarskih oznaka i teretno motorno vozilo žuto-plave boje marke FAP bez registarskih oznaka i montiranim sitom. U trenutku pregleda prosijavan je pijesak iz korita Morače.

“Na licu mjesta zatečeno je lice S.A. po čijoj izjavi isti je vlasnik mehanizacije. Tokom nadzora na licu mjesta utvrđeno je da se radi o nelegalnoj eksploataciji šljunka i pijeska”, navodi se u obavještenju. Protiv S.A. podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a mehanizacija je uklonjena uz prisustvo inspektora.

Iz UIP-a, međutim, ističu da se veliki broj inicijativa RV-a odnosio na mehanizaciju izvođača radova koji su imali potpisane ugovore sa Upravom za vode o radovima na regulaciji Morače, koje izvodi „Bemaks“.

Tehnički direktor RV Ivan Špadijer, na zajedničkom sastanku sa predstavnicima UzV o zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre prije godinu i po, kazao je da nije samo riječ o klimatskim promjenama “a u prilog tome govori činjenica da je ova problematika nezabilježena na ostalim izvorištima u Crnoj Gori”. Špadijer je rekao i da su oni od 2014. godine negodovali i zbog radova na regulaciji rijeke Morače, jer su i tada smatrali da mogu imati negativan uticaj.

Više članova Odbora direktora RV, na nekoliko sjednica 2017. godine, u čije zapisnike je CIN-CG imao uvid, izrazilo je sumnju u ispravnost projekta regulacije rijeke i istaklo da se prilikom ranijeg sprovođenja regulacije nivo podzemnih voda spustio oko dva metra.

O vodoizvorištu je u januaru 2019. godine održan okrugli sto, kojem su prisustvovali direktori RV i UzV. Jedan od zaključaka stručnjaka bio je da se radovi na regulaciji Morače moraju zaustaviti sve do momenta dok se konačno utvrdi da li eksploatacija materijala iz korita – legalna ili nelegalna – utiče na izdašnost izvorišta.

Direktor UzV je na sastanku sa predstavnicima RV u septembru iste godine kazao da ukoliko „glavni problem funkcionisanja RV i izdašnosti izvorišta Bolje sestre zavisi od projekta regulacije, onda je problem lako rješiv“.

Odluku o privremenom obustavljanju radova na regulaciji donio je, međutim, godinu i tri mjeseca kasnije, čemu su prethodile razmjene optužbi sa predstavnicima RV o odgovornosti za stanje.

Na nezadovoljstvo saradnjom sa UzV, o kojem su u oktobru prošle godine Jevrić i Šaranović obavijestili Milutina Simovića, uzvratio je Gutić ocjenama da se RV nije bavio uzrocima, već samo posljedicama smanjenja izdašnosti. On je ocijenio neozbiljnim “pokušaj (RV) skretanja pažnje sa svojih obaveza na druge institucije”.

Nataša Kovačević, foto: Greenhome.me

Izvršna direktorica nevladine organizacije Green Home Nataša Kovačević kazala je za CIN-CG da UzV nije uradila istraživanja kapaciteta i kvaliteta vode izvorišta Bolje sestre i utvrdila konkretan uticaj regulacije Morače, ili nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz korita, kao i iz poljoprivrednog zemljišta.

Ona je istakla da se slika devastiranog donjeg toka Morače u drugoj i trećoj zaštitnoj zoni vodoizvorišta teško može podvesti u većem dijelu pod klimatski uticaj.

„Ali je razumljivo da onima koji zarađuju na račun eksploatacije šljunka i sa druge strane eksploatacije voda, ovakvo opravdanje može da odgovara… Propise krše, kako koncesionari tako i nadležne institucije, naočigled laičke i stručne javnosti, ostvarujući prihode, a zanemarujući aspekte bezbjednosti kvaliteta i zaštite voda, kao i životne sredine,” kazala je Kovačević.

Gutićevom odlukom zaustavljeni su radovi na projektu regulacije Morače na dionici tri, od ušća rijeke Sitnice po Ponara, koje je izvodio Bemaks, a nadzirao podgorički Sistem-MNE.

“Razlog privremene obustave regulacije jeste upravo moguće ugrožavanje snabdijevanja vodom crnogorskog primorja, iako nedoređivanjem treće zone sanitarne zaštite nije dokazan uticaj vodotoka i regulacionih radova na izdašnost vodoizvorišta,” kazao je on za CIN-CG.

Damir Gutić, foto: uprava za vode

Gutić je rekao da dodatno otežava situaciju na Morači eksploatacija materijala sa zemljišta koje se tretira kao poljoprivredno.

“Dešavanja koja nijesu u potpunosti pod kontrolom dovode do toga da se izvođenje projekta ne dešava onom dinamikom kojim bi željeli, ali odstupanja od projektnog rješenja nije bilo”, kazao je on.

Iz Bemaks-a su rekli za  CIN-CG da su od 2015. do 2019. godine Upravi za vode uplatili 156.780 eura, a da su za kubni metar izvađenog materijala plaćali od 2,5 do tri eura. To znači da su iz korita rijeke izvadili najmanje 52 hiljade kubika. Na pitanje, o tome da li su imali prijava i upozorenja zbog produbljivanja korita, kazali su da nije bilo „nikakvih primjedbi na rad”.

UzV je prethodno imala ugovore i o regulaciji drugih dionica rijeke i sa Cijevnom Komerc i Beton Montenegro. Visina naknade za otkup viška materijala, kako su iz Uprave ranije rekli za CIN-CG bila je za Cijevnu 2,75 eura po kubiku, za Beton Montenegro – 2,76 eura.

Kompanija Cijevna Komerc je potpisala ugovor o regulaciji korita rijeke Morače na dionici od 3.267 metara, nizvodno od Vukovačkog mosta. Završeno je 70 odsto radova.

“Zaustavljeni su 2018. godine zbog neusaglašenosti nove projektne dokumentacije sa stvarnim stanjem na terenu, a drugim dijelom osporeno je izvođenje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa,” kazali su iz kompanije Cijevna Komerc za CIN-CG. Oni su, tvrde, kroz regulaciju vadili sirovinu za dalju obradu i platili 187.606 eura.

“Shodno navedenom količina izvađenog materijala iznosi cca 68.000 metara kubnih”, navedeno je u odgovoru na pitanje CIN-CG-a.

Iz kompanije Beton Montenegro nisu odgovorili na pitanja CIN-CG-a.

Da klimatske promjene ne mogu biti uzrok velikog pada izvorišta saglasan je i direktor Direktorata za vodoprivredu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Momčilo Blagojević, ali je poručio da “konkretni uticaji moraju biti stručno dokazani”.

“…što je moralo biti urađeno do sada od strane upravljača izvorištem, uzimajući u obzir linearni pad izdašnosti izvorišta od 2005. godine do danas, a što je mjereno i validovano od strane Zavoda“, tvrdi Blagojević. Navodi u Viziji razvoja RV, o tome da je uticaj promjene temperature doveo do smanjenja izdašnosti izvorišta, kako ocjenjuje Blagojević, nijesu relevantni, jer „…trend padavina na godišnjem nivou je ostao skoro nepromijenjen“.

Početkom ove godine počela su i dva projekta, od kojih će se jednim, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj nastojati da se na naučnoj osnovi utvrde uzroci, ali i predlože mjere za zaštitu izvorišta i povećanje kapaciteta. Nalaz se očekuje do početka juna.

 

Ćulafić: I mještani produbljuju bunare

„Pretpostavljamo da je jedan od uticaja na smanjenje režima izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i antropogeni tj. čovjek svojim činjenjem. Prvenstveno se misli u ovom slučaju na vađenje šljunka i pijeska (‘regulacija’) iz Morače u zoni Grbavaca, koje je možda dovelo do ubrzavanja kretanja vode (opadanja nivoa i/ili širine toka) i smanjenog prihranjivanja obalne aluvijalne izdani, sa kojom je izvorište vjerovatno dijelom povezano“ kazao je Golub Ćulafić za CIN-CG, pozivajući se i na rezultate najnovije analize, koju je nedavno završio međunarodni tim stručnjaka, čiji je on bio član.

U toj analizi se konstatuje da je neophodno preduzeti mjere i aktivnosti prilagođavanja na savremene klimatske procese, ali i na uticaj ljudskih aktivnosti.

„Ako je produbljivanjem korita Morače skinut glinoviti sloj, koji je predstavljao povratnu barijeru za vode karstne izdani, teorijski je moglo doći do presijecanja podzemnih tokova i omogućavanja isticanja karstnih voda duž korita Morače, a dalje i do smanjenja izdašnosti izvorišta. Najmanja dubina do karstne izdani je na područjima gdje se Morača primiče krečnjačkom obodu ravnice, a takav je slučaj na tri mjesta: nizvodno od Lekića, nizvodno od Grbavaca (padine brda Jež) i uzvodno od Gornjih Vukovića (padine brda Orlovina). Na sve tri lokacije je vršena regulacija toka, ili eksploatacija šljunka“, rekao je Ćulafić.

Da je došlo do opadanja nivoa podzemnih voda na ovom prostoru svjedoče, kako je rekao, i mještani sela Grbavaca, koji su morali da produbljuju bunare na svojim imanjima.

U moguće uzroke kolebanja i pada izdašnosti, posebno u ljetnjim mjesecima, Ćulafić je ubrojio i korišćenje podzemne vode iz zetske ravnice, ukazujući da su najveći korisnici Plantaže za navodnjavanja svojih poljoprivrednih površina, dio Podgorice se snabdijeva vodom iz Ćemovskog polja, a raste i broj seoskih domaćinstava koja koriste podzemne vode za navodnjavanje.

Iz Plantaža, koje iz 24 crpne bušotine, sa dubine od 50 do 90 metara za navodnjavanje 2.300 hektara pod vinogradima i voćnjacima utroše dva miliona kubika vode, i povodom ranijih sličnih tvrdnji iz RV, rekli su za CIN-CG da ne proizvode posljedice, jer se svaki izvučeni litar vrati u zemlju.

Ukazujući i da su objašnjenja iz nove analize opterećena brojnim pretpostavkama, Ćulafić ocjenjuje da su neophodna hidrogeološka i hidrološka istraživanja, koja će u narednom periodu biti sprovedena u užoj i široj zoni vodoizvorišta.

 

U planu i fabrika

U planovima Regionalnog vodovoda je i izgradnja fabrike za vode, a direktor Goran Jevrić tvrdi da pad izdašnosti neće ugroziti taj projekat.

“Proizvodni kapacitet planirane fabrike flaširane vode na izvorištu Bolje sestre je 1-5 litara u sekundi, pa taj projekat ne može biti ugrožen padom izdašnosti izvorišta,” kazao je on za CIN-CG.

O projektu izgradnje fabrike za flaširanje vode i proizvodnju piva i hladnih čajeva, u dokumentu RV Vizija razvoja 2030 se navodi da su preduslovi za njegovu realizaciju “realni, dok je neophodno da se okonča procedura u Skupštini Crne Gore, koja treba da usvoji planske pretpostavke za područje Skadarskog jezera, kako bi RV bio u prilici da dobije urbanističko tehničke  uslove za početak izgradnje fabrike vode”.

Regionalni vodovod je izradio idejni projekat, kao i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, čime su eventualnom investitoru, kako tvrde u RV, stvoreni preduslovi da počne investiciju od više miliona eura.

Miloš RUDOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo