Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SJEČA BOROVA U MILOČERU: Vlada nemoćna da zaustavi gradnju

Objavljeno prije

na

Svi dosadašnji protesti i okupljanja mještana u Miločeru sa zahtjevima upućenim bivšoj ali i sadašnjoj Vladi da se zaustavi gradnja i devastacija vrijednog prostora, nisu urodili nikakvom akcijom iz Podgorice

 

Nemilosrdna sječa stoljetnih borova u miločerskom parku, najljepšem i najautentičnijem prostoru Opštine Budva, ne jenjava. Novih nekoliko stabala posječeno je tokom prošle sedmice, kako bi se obezbijedio prostor za postavljanje temelja trećoj zgradi ogromnog hotelsko-stambenog kompleksa, koji u Miločeru gradi zakupac elitnog crnogorskog ljetovališta, kompanija Aidwey Investment Limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima. U ime ove kompanije, čija vlasnička struktura nije poznata, radove na izgradnji objekata ukupne površine 22.000 kvadrata – novog hotela Kraljičina plaža i depadansa sa 66 stanova, izvodi ćerka firma, budvanska kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis sa saradnicima.

Prizor masakriranog Miločera, sa palim starim borovima i ružnim višespratnicama u pozadini, jasno pokazuje šta su u stanju napraviti halapljivi investitori i korumpirani političari.

Kompanija Adriatic properties rukovodi i zakupom elitnog crnogorskog ljetovališta Miločer-Sveti Stefan. Najnovija sječa borova koji su smetali zgradi sa luksuznim stanovima namijenjenim domaćoj i svjetskoj bogatoj klijenteli, uznemirila je mještane Pržna i naselja Sveti Stefan, koji se od ranije protive ideji da se u Miločeru grade stanovi za tržište. Potreba izgradnje novog hotela na mjestu stare Kraljičine plaže, zloupotrijebljena je od strane zakupca. Izgradnja mješovitog kompleksa sa stanovima koji će se prodavati po basnoslovnim cijenama i donijeti profit anonimnim investitorima, bila je uslov za zaključivanje „ugovora stoljeća“ o zakupu luksuznih hotela Sveti Stefan i Miločer, prije 14 godina.

Ugovorom o zakupu koji je uz slavopojke predstavljen u javnosti, bilo je govora isključivo o gradnji novog hotela na mjestu starog i to u postojećim gabaritima. Umjesto toga, nikla je građevina od 8 spratova kojom je trajno uništen jedinstveni prirodni ambijent Miločera. Svi dosadašnji protesti i okupljanja mještana u Miločeru sa zahtjevima upućenim bivšoj ali i sadašnjoj Vladi, da se zaustavi gradnja i devastacija vrijednog prostora, nisu urodili nikakvom akcijom iz Podgorice.

„Sječa borova u Miločerskom parku se nastavlja. Očekujemo da što hitnije nadležni ministar preduzme sve aktivnosti kako bi se devastacija zaustavila. Mi nismo odustali od svojih zahtjeva, ponavljamo, od zaustavljanja dalje sječe borova u Miločerskom parku, zaustavljanje investitora i zakupca, HTP Miločer i firme Adriatic properties doo Budva, od dalje betonizacije i izgradnje stanova za tržište, oslobađanje komunikacije i plaža“, kazao je medijima član Savjeta MZ Sveti Stefan, Blažo Rađenović.

Rađenović je funkcioner GP URA u Budvi, odbornik je ove stranke i nedavno je imenovan na funkciju predsjednika Upravnog odbora Javnog preduzeća Morsko dobro. Sa čelne funkcije u JP Morsko dobro u prilici je da realizuje bar dio sopstvenih i zahtjeva Mjesne zajednice. Onaj koji se odnosi na oslobađanje pristupa šetalištima i plažama u Miločeru i Svetom Stefanu, jer je to u njegovoj nadležnosti. Dovoljno je insistiranje na poštovanju ugovora o zakupu morskog dobra zaključenog 2017. godine između JP Morsko dobro i preduzeća Adriatic properties, u kojem nikakve prepreke i zabrane kretanja posjetilaca u zoni morskog dobra nisu predviđene.

U MZ Sveti Stefan ističu da je za mještane prihvatljiva isključivo izgradnja hotela visoke kategorije na mjestu starog hotela Kraljičina plaža. Rađenović je takođe kazao da očekuje hitnu posjetu ministra ekologije, planiranja prostora i urbanizma, Ratka Mitrovića, koji bi se na licu mjesta uvjerio o razmjerama uništavanja prostora Miločera.

Ministar Mitrović najavio je u decembru formiranje specijalne komisije sa zadatkom da sačini sveobuhvatnu analizu dokumentacije koja je pratila ugovor o zakupu iz 2007. godine i da preispita  planiranu igradnju novih kapaciteta ne samo u Miločeru nego i na ostalim dijelovima prostora u zahvatu zakupljenog ljetovališta.

Formiranje komisije uslijedilo je nakon što se u protestne akcije i šetnje miločerskim parkom, zbog gradnje u Miločeru, uključio i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević. On je na jednoj od sjednica budvanskog parlamenta kazao, kako je dobio obećanje ministra Mitrovića da će biti izdat nalog o obustavi radova na gradilištu, što se nije dogodilo. Carević je potom u više navrata pozivao ministra da naloži nadležnim inspekcijskim službama zatvaranje gradilišta, što očigledno nije bila moguća opcija, jer investitor posjeduje odobrenja za gradnju.

Odbornici SO Budva ranije su jednoglasno usvojili Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i oštro osudili gradnju stanova na toj lokaciji.

Zvaničan stav Vlade o investicijama u Miločeru očekuje se krajem marta. Detaljan izvještaj komisije daće odgovor na pitanje da li Vlada ima pravni osnov za stopiranje izgradnje trećeg objekta na parceli miločerskog parka. Ako ne bude kasno, jer se na ogromnom gradilištu uz kapije Miločera, ubrzano gradi.

Vladina komisija provjeravaće plansku, projektnu i drugu dokumentaciju i procedure na osnovu kojih se na ovom dijelu budvanske rivijere planira gradnja većeg broja novih objekata. Na inicijativu Ministarstva održivog razvoja i turizma, u vrijeme ministarskog mandata Branimira Gvozdenovića, prethodna Vlada donijela je kontroverzni planski dokument, Urbanistički projekat – Hotelski rizort Miločer.

Da bi se ispoštovale potrebe investitora, promijenjen je i tadašnji Zakon o planiranju prostora, kako bi ovaj planski dokument ugledao svjetlost dana. Njime je omogućena izgradnja novih kapaciteta, hotela, velikog broja rezidencijalnih vila, stanova, apartmana, restorana, heliodroma… ukupne bruto izgrađene površine od 41.000 kvadrata.

Da li će nova vlast dozvoliti betoniranje proslavljenog turističkog ljetovališta pitaju se građani Budve. Da li će odgajeni parkovi i šume mediternskog i egzotičnog drveća Miločera postati građevinsko zemljište na kojem će nepoznati tajkuni, bliski bivšoj vlasti, zarađivati milione, odlučiće nova Vlada i njena komisija. I da li će, poslije svega, Miločer i Sveti Stefan moći da zadrže status turističkog bisera Crnogorskog primorja.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo