Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad oni progovore

Objavljeno prije

na

Naser Keljmendi je očigledno upleten u raznovrsne odnose u više balkanskih država. Sam kaže da Crnu Goru smatra drugom domovinom. Keljmendija je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama stavio na crnu listu u pismu koje je uputio Kongresu. Označen je kao prva osoba u Evropi po opasnosti za SAD.

Koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora u Crnoj Gori, Dejan Milovac u razgovoru za Radio Slobodna Evropa nije imao dilemu. „Desetine i desetine stranica u Tužilaštvu svjedoče o tome da je Naser Keljmendi kupio sebi slobodu”, navodi Milovac.

Pomenuta dokumentacija dokazuje da je Keljmendi preko Prve banke u vlasništvu porodice Đukanović, ali i u kešu, opštini Ulcinj, uplaćivao novac radi legalizacije spornog hotela u Donjem Štoju. To je jedini posao zbog kog je morao da plati kaznu – 10.000 eura kao donaciju dječijem vrtiću i Osnovnoj školi Maršal Tito u najjužnijem crnogorskom primorskom gradu.

Keljmendiju je to omogućilo crnogorsko državno tužilaštvu samo nekoliko dana prije nego će ga američki predsjednik označiti glavnim narkobosom na Balkanu. Ovaj potez našeg tužilaštva direktor uprave policije Federacije Bosne i Hercegovine Dragan Lukač ocijenio je u nedavnom intervjuu Televiziji Vijesti kao poziv kriminalcima da nastave da rade prljave poslove, za koje se kasnije mogu lako iskupiti humanitarnim uplatama. On je potvrdio i da je Naser Keljmendi direktno bio na vezi sa nekim službenicima crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost, što je razljutilo bivšeg direktora ove službe, sadašnjeg ministra pravde Duška Markovića. Marković je zatražio dokaze za takvu tvrdnju „a ne baratanje operativnim podacima”.

Monitor je u više navrata pisao o Keljmendijevim vezama u Crnoj Gori i prvi objavio šemu njegovog klana. Taj klan prema policijskim procjenama broji od pet do osam hiljada članova, a od preko pedeset njegovih najbližih saradnika i mnogi drugi su na različite načine direktno ili indirektno povezani sa Crnom Gorom.

Keljmendi je tek posljednji problematični poslovni čovjek koji je imao dobre veze s Crnom Gorom u posljednjih dvadeset godina.

Andriano Benedeto je bio prvi član mafije koji je u italijanskom tužilaštvu svjedočio o vezama crnogorske vlade sa švercerskim klanovima iz Italije. On je tokom 1990-ih imao prebivalište u Crnoj Gori. Jedan od najpoznatijih i najtiražnijih italijanskih dnevnika La Stampa je 2002. Benedeta označila kao ,,velikog švercera cigareta”. Drugi su ga nazivali ,,kralj međunarodnog šverca cigareta” koji je kontrolisao trgovinu cigaretama u Crnoj Gori i Italiji duž starih pomorskih puteva.

Ratko Knežević, bivši bliski saradnik premijera Crne Gore Mila Đukanovića, optužio je Đukanovića i srpskog biznismena Stanka Subotića Caneta da su bili organizatori „duvanske mafije”, koja je od tog posla zaradila milijarde dolara! Knežević je u seriji intervjua posljednjih godina tvrdio da je Đukanovićev i Canetov „duvanski kartel” odgovoran i za mnogobrojna ubistva!

Subotić je 2011. osuđen u Specijalnom sudu u Beogradu na šest godina zatvora za organizovanje kriminalne grupe koja je švercom cigareta tokom 1995. i 1996. oštetila državu za više od 30 miliona eura.

Knežević tvrdi da je samo u 1999. i 2000. godini, preko računa dvije firme iz Lihtenštajna i sa Kipra, Milov duvanski kartel, kome je pripadao i Cane, oprao 2,3 milijarde njemačkih maraka, kao i da istražitelji iz Barija sumnjaju da su te dvije firme kontrolisali upravo Đukanović i Subotić.

Sud u Bariju bi presudu u slučaju protiv Subotića najvjerovatnije mogao da donese 11. jula, za kada je sudija Ana de Feliće zakazala novo ročište. Istog dana trebalo bi da bude održano ročište u slučaju crnogorskih državljana, bliskih prijatelja Mila Đukanovića osumnjičenih za učešće u švercu cigareta pod njegovim rukovodstvom. Tada bi trebalo da bude donijeta i odluka da li će protiv njih biti pokrenut sudski proces ili će sud odustati.

Na prethodnom ročištu, koje je bilo zatvoreno za javnost, sudski vještak je prezentovao izvještaj o kretanju novca u kompanijama Subotića koje tužilaštvo dovodi u direktnu vezu sa švercom cigareta preko Crne Gore u Italiju 1990-ih. Đukanović se nikada nije odrekao svog prijateljstva sa Subotićem.

Darko Šarić, vođa moćne balkanske kriminalne organizacije, milione prljavog novca koje je zaradio kao narko bos, preusmjerio je u legalne tokove, kupujući preduzeća u procesu privatizacije, poljoprivredna dobra, fabrike, lokale, stanove i vile širom Srbije i Crne Gore, luksuznu tehničku opremu i automobile.

Šarić je na neobjašnjiv način uspio da pobjegne iz Crne Gore prije nego što je na osnovu međunarodne potjernice trebalo da bude uhapšen. Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji podiglo je čak pet optužnica protiv Darka Šarića, što zbog droge što zbog pranja novca. Protiv Darka Šarića u Crnoj Gori nikada nije vođen postupak za organizovani kriminal. Njegov brat Duško je nepravosnažno osuđen na osam godina za pranje novca ali ne i za šverc narkotika. Monitor je u više navrata pisao da je Prva banka Crne Gore, u vlasništvu braće Đukanović, izdavala kredite braći Šarić, i nakon što joj je to odlukom Centralne banke bilo zabranjeno.

Ne postoji značajnija afera u regionu, a da neki njen krak ne vodi prema Crnoj Gori, njenoj najmoćnijoj familiji i njoj bliskim partnerima i prijateljima. Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) je 2010. u analizi naslovljenoj ,,Đukanovićeva Crna Gora kao porodični biznis” piše da je, bez obzira na porijeklo novca, Milo Đukanović danas veoma bogat čovjek. Ocijenjeno je da je Đukanovićevo bogatstvo teško objasniti uzme li se u obzir njegova nevelika premijerska plata proteklih godina.

Navodi o korupciji privlače pažnju i izvan Crne Gore.

Osim braće Đukanović u fokusu međunarodne javnosti našla se i njihova sestra Ana Kolarević. Finansijske vlasti SAD utvrdile su da je Dojče telekom, preko svoje podružnice Mađar telekoma, pri kupovini Telekoma Crne Gore podmitio više crnogorskih zvaničnika sa ukupno 7,35 miliona eura među kojima je ,,sestra jednog od najviših vladinih zvaničnika u Crnoj Gori, koja se bavi advokaturom”.

Ovih dana je MANS došao do dokumenata po kojima je Ana Kolarević ovlašćeni zastupnik za Crnu Goru kompanije Montenegro ril istejt investment osnovane 31. avgusta 2007. na Djevičanskim ostrvima, jednom od poreskih rajeva. Izvršni direktor Montenegro ril istejt investment je Muhamed Borhan Rašid, kompanija posluje na crnogorskom primorju sa ljudima bliskim prvom čovjeku vladajuće DPS Milu Đukanoviću.

Palestinski sud koji se bavi predmetima vezanim za korupciju osudio je Rašida, odbjeglog ,,finansijskog direktora” pokojnog palestinskog vođe Jasera Arafata za izvlačenje miliona dolara iz javnih fondova i osudio ga na kaznu zatvora od 15 godina.

Uprkos odluci o početku pregovora za prijem Crne Gore u EU, nije lako osporiti ocjene uglednog Forin afersa da je ovdje utemljen sistem u kojem vlast suštinski služi organizovanom kriminalu.

To što su ljudi iz crnogorskog vrha za koje se sumnja da imaju veze sa organizovanim kriminalom još politički partneri Zapada nije istorijski novitet. Igrate sa djevojkama koje su na podijumu-pragmatično je objasnio za frankfurtske Vesti sagovornik iz Evropskog parlamenta (EP), podsjećajući da je i Slobodan Milošević dugo bio nezaobilazni zapadni politički partner.

Za razotkrivanje svih ,,poslovnih tajni” ljudi bliskih crnogorskom vrhu prije svega je potrebna politička volja. Početak pregovora, može biti preloman u stvaranju ambijenta za teško suočavanje crnogorskog društva sa samim sobom. U ovakvim slučajevima pitanje je koga će, u odsudnom času, partneri i prijatelji iz sive zone povući sa sobom. To je najveća tajna naših dana.

Odomaćeni Maka?

Prema medijima u Srbiji, u Crnoj Gori se krije i Željko-Maka Maksimović, plaćeni ubica, odgovoran, tvrdi se, za niz nerasvijetljenih ubistava iz 1990-ih. Maka, sin pukovnika Kontraobaveštajne službe (KOS) nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), je navodno pobjegao u Crnu Goru poslije ubistva policijskog generala Boška Buhe 2002. godine na Novom Beogradu.

Makin prijatelj, slikar Dragan-Tapi Malešević je u intervjuu za list Oko avgusta 2002. (dva mjeseca pre smrti od srčanog udara u policijskoj stanici) tvrdio kako je u drugoj polovini 1990-ih bio izložen prijetnjama izvjesnih struktura Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, ali da je u Crnoj Gori imao sigurno utočište. ,,Otišao sam u Crnu Goru, tamo se sakrio, a tamo nesu mogli da me traže, jer su znali da kad sam dole, da sam mnogo jak, čak i opasan za njih”, kazao je Tapi. Prijetnje su obnovljene u januaru 2002, kada se Tapi opet ,,sklonio u Crnu Goru na 14 dana”.

Narkonegro

Francuski kriminolog Žan Fransoa Gajro, glavni inspektor francuske policije ocjenio je da je Crna Gora – gangsterizovana država.

,,Postoje danas na Balkanu četiri države veoma zaražene organizovanim kriminalom: Crna Gora, Kosovo, Albanija i Bugarska. To su sistemi u kojima postoji simbioza i poklapanje između kriminalnih entiteta i državnih struktura”, kazao je pukovnik Gejro u razgovoru za beogradski list Vesti.

Govoreći o crnoj Gori Gajro je ocijenio da se radi o skoro savršenoj laboratoriji devijantne države. „ Crna Gora je mala država sa 700 hiljada stanovnika, čiju polovinu ukupnog državnog proizvoda skoro zvanično čine prihodi od kriminalne trgovine: cigareta, droge, oružja, trgovine ljudima itd. U regionu Crna Gora – Montenegro ima simptomatičan nadimak: Narkonegro.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo