Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad oni progovore

Objavljeno prije

na

Naser Keljmendi je očigledno upleten u raznovrsne odnose u više balkanskih država. Sam kaže da Crnu Goru smatra drugom domovinom. Keljmendija je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama stavio na crnu listu u pismu koje je uputio Kongresu. Označen je kao prva osoba u Evropi po opasnosti za SAD.

Koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora u Crnoj Gori, Dejan Milovac u razgovoru za Radio Slobodna Evropa nije imao dilemu. „Desetine i desetine stranica u Tužilaštvu svjedoče o tome da je Naser Keljmendi kupio sebi slobodu”, navodi Milovac.

Pomenuta dokumentacija dokazuje da je Keljmendi preko Prve banke u vlasništvu porodice Đukanović, ali i u kešu, opštini Ulcinj, uplaćivao novac radi legalizacije spornog hotela u Donjem Štoju. To je jedini posao zbog kog je morao da plati kaznu – 10.000 eura kao donaciju dječijem vrtiću i Osnovnoj školi Maršal Tito u najjužnijem crnogorskom primorskom gradu.

Keljmendiju je to omogućilo crnogorsko državno tužilaštvu samo nekoliko dana prije nego će ga američki predsjednik označiti glavnim narkobosom na Balkanu. Ovaj potez našeg tužilaštva direktor uprave policije Federacije Bosne i Hercegovine Dragan Lukač ocijenio je u nedavnom intervjuu Televiziji Vijesti kao poziv kriminalcima da nastave da rade prljave poslove, za koje se kasnije mogu lako iskupiti humanitarnim uplatama. On je potvrdio i da je Naser Keljmendi direktno bio na vezi sa nekim službenicima crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost, što je razljutilo bivšeg direktora ove službe, sadašnjeg ministra pravde Duška Markovića. Marković je zatražio dokaze za takvu tvrdnju „a ne baratanje operativnim podacima”.

Monitor je u više navrata pisao o Keljmendijevim vezama u Crnoj Gori i prvi objavio šemu njegovog klana. Taj klan prema policijskim procjenama broji od pet do osam hiljada članova, a od preko pedeset njegovih najbližih saradnika i mnogi drugi su na različite načine direktno ili indirektno povezani sa Crnom Gorom.

Keljmendi je tek posljednji problematični poslovni čovjek koji je imao dobre veze s Crnom Gorom u posljednjih dvadeset godina.

Andriano Benedeto je bio prvi član mafije koji je u italijanskom tužilaštvu svjedočio o vezama crnogorske vlade sa švercerskim klanovima iz Italije. On je tokom 1990-ih imao prebivalište u Crnoj Gori. Jedan od najpoznatijih i najtiražnijih italijanskih dnevnika La Stampa je 2002. Benedeta označila kao ,,velikog švercera cigareta”. Drugi su ga nazivali ,,kralj međunarodnog šverca cigareta” koji je kontrolisao trgovinu cigaretama u Crnoj Gori i Italiji duž starih pomorskih puteva.

Ratko Knežević, bivši bliski saradnik premijera Crne Gore Mila Đukanovića, optužio je Đukanovića i srpskog biznismena Stanka Subotića Caneta da su bili organizatori „duvanske mafije”, koja je od tog posla zaradila milijarde dolara! Knežević je u seriji intervjua posljednjih godina tvrdio da je Đukanovićev i Canetov „duvanski kartel” odgovoran i za mnogobrojna ubistva!

Subotić je 2011. osuđen u Specijalnom sudu u Beogradu na šest godina zatvora za organizovanje kriminalne grupe koja je švercom cigareta tokom 1995. i 1996. oštetila državu za više od 30 miliona eura.

Knežević tvrdi da je samo u 1999. i 2000. godini, preko računa dvije firme iz Lihtenštajna i sa Kipra, Milov duvanski kartel, kome je pripadao i Cane, oprao 2,3 milijarde njemačkih maraka, kao i da istražitelji iz Barija sumnjaju da su te dvije firme kontrolisali upravo Đukanović i Subotić.

Sud u Bariju bi presudu u slučaju protiv Subotića najvjerovatnije mogao da donese 11. jula, za kada je sudija Ana de Feliće zakazala novo ročište. Istog dana trebalo bi da bude održano ročište u slučaju crnogorskih državljana, bliskih prijatelja Mila Đukanovića osumnjičenih za učešće u švercu cigareta pod njegovim rukovodstvom. Tada bi trebalo da bude donijeta i odluka da li će protiv njih biti pokrenut sudski proces ili će sud odustati.

Na prethodnom ročištu, koje je bilo zatvoreno za javnost, sudski vještak je prezentovao izvještaj o kretanju novca u kompanijama Subotića koje tužilaštvo dovodi u direktnu vezu sa švercom cigareta preko Crne Gore u Italiju 1990-ih. Đukanović se nikada nije odrekao svog prijateljstva sa Subotićem.

Darko Šarić, vođa moćne balkanske kriminalne organizacije, milione prljavog novca koje je zaradio kao narko bos, preusmjerio je u legalne tokove, kupujući preduzeća u procesu privatizacije, poljoprivredna dobra, fabrike, lokale, stanove i vile širom Srbije i Crne Gore, luksuznu tehničku opremu i automobile.

Šarić je na neobjašnjiv način uspio da pobjegne iz Crne Gore prije nego što je na osnovu međunarodne potjernice trebalo da bude uhapšen. Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji podiglo je čak pet optužnica protiv Darka Šarića, što zbog droge što zbog pranja novca. Protiv Darka Šarića u Crnoj Gori nikada nije vođen postupak za organizovani kriminal. Njegov brat Duško je nepravosnažno osuđen na osam godina za pranje novca ali ne i za šverc narkotika. Monitor je u više navrata pisao da je Prva banka Crne Gore, u vlasništvu braće Đukanović, izdavala kredite braći Šarić, i nakon što joj je to odlukom Centralne banke bilo zabranjeno.

Ne postoji značajnija afera u regionu, a da neki njen krak ne vodi prema Crnoj Gori, njenoj najmoćnijoj familiji i njoj bliskim partnerima i prijateljima. Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) je 2010. u analizi naslovljenoj ,,Đukanovićeva Crna Gora kao porodični biznis” piše da je, bez obzira na porijeklo novca, Milo Đukanović danas veoma bogat čovjek. Ocijenjeno je da je Đukanovićevo bogatstvo teško objasniti uzme li se u obzir njegova nevelika premijerska plata proteklih godina.

Navodi o korupciji privlače pažnju i izvan Crne Gore.

Osim braće Đukanović u fokusu međunarodne javnosti našla se i njihova sestra Ana Kolarević. Finansijske vlasti SAD utvrdile su da je Dojče telekom, preko svoje podružnice Mađar telekoma, pri kupovini Telekoma Crne Gore podmitio više crnogorskih zvaničnika sa ukupno 7,35 miliona eura među kojima je ,,sestra jednog od najviših vladinih zvaničnika u Crnoj Gori, koja se bavi advokaturom”.

Ovih dana je MANS došao do dokumenata po kojima je Ana Kolarević ovlašćeni zastupnik za Crnu Goru kompanije Montenegro ril istejt investment osnovane 31. avgusta 2007. na Djevičanskim ostrvima, jednom od poreskih rajeva. Izvršni direktor Montenegro ril istejt investment je Muhamed Borhan Rašid, kompanija posluje na crnogorskom primorju sa ljudima bliskim prvom čovjeku vladajuće DPS Milu Đukanoviću.

Palestinski sud koji se bavi predmetima vezanim za korupciju osudio je Rašida, odbjeglog ,,finansijskog direktora” pokojnog palestinskog vođe Jasera Arafata za izvlačenje miliona dolara iz javnih fondova i osudio ga na kaznu zatvora od 15 godina.

Uprkos odluci o početku pregovora za prijem Crne Gore u EU, nije lako osporiti ocjene uglednog Forin afersa da je ovdje utemljen sistem u kojem vlast suštinski služi organizovanom kriminalu.

To što su ljudi iz crnogorskog vrha za koje se sumnja da imaju veze sa organizovanim kriminalom još politički partneri Zapada nije istorijski novitet. Igrate sa djevojkama koje su na podijumu-pragmatično je objasnio za frankfurtske Vesti sagovornik iz Evropskog parlamenta (EP), podsjećajući da je i Slobodan Milošević dugo bio nezaobilazni zapadni politički partner.

Za razotkrivanje svih ,,poslovnih tajni” ljudi bliskih crnogorskom vrhu prije svega je potrebna politička volja. Početak pregovora, može biti preloman u stvaranju ambijenta za teško suočavanje crnogorskog društva sa samim sobom. U ovakvim slučajevima pitanje je koga će, u odsudnom času, partneri i prijatelji iz sive zone povući sa sobom. To je najveća tajna naših dana.

Odomaćeni Maka?

Prema medijima u Srbiji, u Crnoj Gori se krije i Željko-Maka Maksimović, plaćeni ubica, odgovoran, tvrdi se, za niz nerasvijetljenih ubistava iz 1990-ih. Maka, sin pukovnika Kontraobaveštajne službe (KOS) nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), je navodno pobjegao u Crnu Goru poslije ubistva policijskog generala Boška Buhe 2002. godine na Novom Beogradu.

Makin prijatelj, slikar Dragan-Tapi Malešević je u intervjuu za list Oko avgusta 2002. (dva mjeseca pre smrti od srčanog udara u policijskoj stanici) tvrdio kako je u drugoj polovini 1990-ih bio izložen prijetnjama izvjesnih struktura Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, ali da je u Crnoj Gori imao sigurno utočište. ,,Otišao sam u Crnu Goru, tamo se sakrio, a tamo nesu mogli da me traže, jer su znali da kad sam dole, da sam mnogo jak, čak i opasan za njih”, kazao je Tapi. Prijetnje su obnovljene u januaru 2002, kada se Tapi opet ,,sklonio u Crnu Goru na 14 dana”.

Narkonegro

Francuski kriminolog Žan Fransoa Gajro, glavni inspektor francuske policije ocjenio je da je Crna Gora – gangsterizovana država.

,,Postoje danas na Balkanu četiri države veoma zaražene organizovanim kriminalom: Crna Gora, Kosovo, Albanija i Bugarska. To su sistemi u kojima postoji simbioza i poklapanje između kriminalnih entiteta i državnih struktura”, kazao je pukovnik Gejro u razgovoru za beogradski list Vesti.

Govoreći o crnoj Gori Gajro je ocijenio da se radi o skoro savršenoj laboratoriji devijantne države. „ Crna Gora je mala država sa 700 hiljada stanovnika, čiju polovinu ukupnog državnog proizvoda skoro zvanično čine prihodi od kriminalne trgovine: cigareta, droge, oružja, trgovine ljudima itd. U regionu Crna Gora – Montenegro ima simptomatičan nadimak: Narkonegro.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo