Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad oni progovore

Objavljeno prije

na

Naser Keljmendi je očigledno upleten u raznovrsne odnose u više balkanskih država. Sam kaže da Crnu Goru smatra drugom domovinom. Keljmendija je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama stavio na crnu listu u pismu koje je uputio Kongresu. Označen je kao prva osoba u Evropi po opasnosti za SAD.

Koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora u Crnoj Gori, Dejan Milovac u razgovoru za Radio Slobodna Evropa nije imao dilemu. „Desetine i desetine stranica u Tužilaštvu svjedoče o tome da je Naser Keljmendi kupio sebi slobodu”, navodi Milovac.

Pomenuta dokumentacija dokazuje da je Keljmendi preko Prve banke u vlasništvu porodice Đukanović, ali i u kešu, opštini Ulcinj, uplaćivao novac radi legalizacije spornog hotela u Donjem Štoju. To je jedini posao zbog kog je morao da plati kaznu – 10.000 eura kao donaciju dječijem vrtiću i Osnovnoj školi Maršal Tito u najjužnijem crnogorskom primorskom gradu.

Keljmendiju je to omogućilo crnogorsko državno tužilaštvu samo nekoliko dana prije nego će ga američki predsjednik označiti glavnim narkobosom na Balkanu. Ovaj potez našeg tužilaštva direktor uprave policije Federacije Bosne i Hercegovine Dragan Lukač ocijenio je u nedavnom intervjuu Televiziji Vijesti kao poziv kriminalcima da nastave da rade prljave poslove, za koje se kasnije mogu lako iskupiti humanitarnim uplatama. On je potvrdio i da je Naser Keljmendi direktno bio na vezi sa nekim službenicima crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost, što je razljutilo bivšeg direktora ove službe, sadašnjeg ministra pravde Duška Markovića. Marković je zatražio dokaze za takvu tvrdnju „a ne baratanje operativnim podacima”.

Monitor je u više navrata pisao o Keljmendijevim vezama u Crnoj Gori i prvi objavio šemu njegovog klana. Taj klan prema policijskim procjenama broji od pet do osam hiljada članova, a od preko pedeset njegovih najbližih saradnika i mnogi drugi su na različite načine direktno ili indirektno povezani sa Crnom Gorom.

Keljmendi je tek posljednji problematični poslovni čovjek koji je imao dobre veze s Crnom Gorom u posljednjih dvadeset godina.

Andriano Benedeto je bio prvi član mafije koji je u italijanskom tužilaštvu svjedočio o vezama crnogorske vlade sa švercerskim klanovima iz Italije. On je tokom 1990-ih imao prebivalište u Crnoj Gori. Jedan od najpoznatijih i najtiražnijih italijanskih dnevnika La Stampa je 2002. Benedeta označila kao ,,velikog švercera cigareta”. Drugi su ga nazivali ,,kralj međunarodnog šverca cigareta” koji je kontrolisao trgovinu cigaretama u Crnoj Gori i Italiji duž starih pomorskih puteva.

Ratko Knežević, bivši bliski saradnik premijera Crne Gore Mila Đukanovića, optužio je Đukanovića i srpskog biznismena Stanka Subotića Caneta da su bili organizatori „duvanske mafije”, koja je od tog posla zaradila milijarde dolara! Knežević je u seriji intervjua posljednjih godina tvrdio da je Đukanovićev i Canetov „duvanski kartel” odgovoran i za mnogobrojna ubistva!

Subotić je 2011. osuđen u Specijalnom sudu u Beogradu na šest godina zatvora za organizovanje kriminalne grupe koja je švercom cigareta tokom 1995. i 1996. oštetila državu za više od 30 miliona eura.

Knežević tvrdi da je samo u 1999. i 2000. godini, preko računa dvije firme iz Lihtenštajna i sa Kipra, Milov duvanski kartel, kome je pripadao i Cane, oprao 2,3 milijarde njemačkih maraka, kao i da istražitelji iz Barija sumnjaju da su te dvije firme kontrolisali upravo Đukanović i Subotić.

Sud u Bariju bi presudu u slučaju protiv Subotića najvjerovatnije mogao da donese 11. jula, za kada je sudija Ana de Feliće zakazala novo ročište. Istog dana trebalo bi da bude održano ročište u slučaju crnogorskih državljana, bliskih prijatelja Mila Đukanovića osumnjičenih za učešće u švercu cigareta pod njegovim rukovodstvom. Tada bi trebalo da bude donijeta i odluka da li će protiv njih biti pokrenut sudski proces ili će sud odustati.

Na prethodnom ročištu, koje je bilo zatvoreno za javnost, sudski vještak je prezentovao izvještaj o kretanju novca u kompanijama Subotića koje tužilaštvo dovodi u direktnu vezu sa švercom cigareta preko Crne Gore u Italiju 1990-ih. Đukanović se nikada nije odrekao svog prijateljstva sa Subotićem.

Darko Šarić, vođa moćne balkanske kriminalne organizacije, milione prljavog novca koje je zaradio kao narko bos, preusmjerio je u legalne tokove, kupujući preduzeća u procesu privatizacije, poljoprivredna dobra, fabrike, lokale, stanove i vile širom Srbije i Crne Gore, luksuznu tehničku opremu i automobile.

Šarić je na neobjašnjiv način uspio da pobjegne iz Crne Gore prije nego što je na osnovu međunarodne potjernice trebalo da bude uhapšen. Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji podiglo je čak pet optužnica protiv Darka Šarića, što zbog droge što zbog pranja novca. Protiv Darka Šarića u Crnoj Gori nikada nije vođen postupak za organizovani kriminal. Njegov brat Duško je nepravosnažno osuđen na osam godina za pranje novca ali ne i za šverc narkotika. Monitor je u više navrata pisao da je Prva banka Crne Gore, u vlasništvu braće Đukanović, izdavala kredite braći Šarić, i nakon što joj je to odlukom Centralne banke bilo zabranjeno.

Ne postoji značajnija afera u regionu, a da neki njen krak ne vodi prema Crnoj Gori, njenoj najmoćnijoj familiji i njoj bliskim partnerima i prijateljima. Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) je 2010. u analizi naslovljenoj ,,Đukanovićeva Crna Gora kao porodični biznis” piše da je, bez obzira na porijeklo novca, Milo Đukanović danas veoma bogat čovjek. Ocijenjeno je da je Đukanovićevo bogatstvo teško objasniti uzme li se u obzir njegova nevelika premijerska plata proteklih godina.

Navodi o korupciji privlače pažnju i izvan Crne Gore.

Osim braće Đukanović u fokusu međunarodne javnosti našla se i njihova sestra Ana Kolarević. Finansijske vlasti SAD utvrdile su da je Dojče telekom, preko svoje podružnice Mađar telekoma, pri kupovini Telekoma Crne Gore podmitio više crnogorskih zvaničnika sa ukupno 7,35 miliona eura među kojima je ,,sestra jednog od najviših vladinih zvaničnika u Crnoj Gori, koja se bavi advokaturom”.

Ovih dana je MANS došao do dokumenata po kojima je Ana Kolarević ovlašćeni zastupnik za Crnu Goru kompanije Montenegro ril istejt investment osnovane 31. avgusta 2007. na Djevičanskim ostrvima, jednom od poreskih rajeva. Izvršni direktor Montenegro ril istejt investment je Muhamed Borhan Rašid, kompanija posluje na crnogorskom primorju sa ljudima bliskim prvom čovjeku vladajuće DPS Milu Đukanoviću.

Palestinski sud koji se bavi predmetima vezanim za korupciju osudio je Rašida, odbjeglog ,,finansijskog direktora” pokojnog palestinskog vođe Jasera Arafata za izvlačenje miliona dolara iz javnih fondova i osudio ga na kaznu zatvora od 15 godina.

Uprkos odluci o početku pregovora za prijem Crne Gore u EU, nije lako osporiti ocjene uglednog Forin afersa da je ovdje utemljen sistem u kojem vlast suštinski služi organizovanom kriminalu.

To što su ljudi iz crnogorskog vrha za koje se sumnja da imaju veze sa organizovanim kriminalom još politički partneri Zapada nije istorijski novitet. Igrate sa djevojkama koje su na podijumu-pragmatično je objasnio za frankfurtske Vesti sagovornik iz Evropskog parlamenta (EP), podsjećajući da je i Slobodan Milošević dugo bio nezaobilazni zapadni politički partner.

Za razotkrivanje svih ,,poslovnih tajni” ljudi bliskih crnogorskom vrhu prije svega je potrebna politička volja. Početak pregovora, može biti preloman u stvaranju ambijenta za teško suočavanje crnogorskog društva sa samim sobom. U ovakvim slučajevima pitanje je koga će, u odsudnom času, partneri i prijatelji iz sive zone povući sa sobom. To je najveća tajna naših dana.

Odomaćeni Maka?

Prema medijima u Srbiji, u Crnoj Gori se krije i Željko-Maka Maksimović, plaćeni ubica, odgovoran, tvrdi se, za niz nerasvijetljenih ubistava iz 1990-ih. Maka, sin pukovnika Kontraobaveštajne službe (KOS) nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), je navodno pobjegao u Crnu Goru poslije ubistva policijskog generala Boška Buhe 2002. godine na Novom Beogradu.

Makin prijatelj, slikar Dragan-Tapi Malešević je u intervjuu za list Oko avgusta 2002. (dva mjeseca pre smrti od srčanog udara u policijskoj stanici) tvrdio kako je u drugoj polovini 1990-ih bio izložen prijetnjama izvjesnih struktura Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, ali da je u Crnoj Gori imao sigurno utočište. ,,Otišao sam u Crnu Goru, tamo se sakrio, a tamo nesu mogli da me traže, jer su znali da kad sam dole, da sam mnogo jak, čak i opasan za njih”, kazao je Tapi. Prijetnje su obnovljene u januaru 2002, kada se Tapi opet ,,sklonio u Crnu Goru na 14 dana”.

Narkonegro

Francuski kriminolog Žan Fransoa Gajro, glavni inspektor francuske policije ocjenio je da je Crna Gora – gangsterizovana država.

,,Postoje danas na Balkanu četiri države veoma zaražene organizovanim kriminalom: Crna Gora, Kosovo, Albanija i Bugarska. To su sistemi u kojima postoji simbioza i poklapanje između kriminalnih entiteta i državnih struktura”, kazao je pukovnik Gejro u razgovoru za beogradski list Vesti.

Govoreći o crnoj Gori Gajro je ocijenio da se radi o skoro savršenoj laboratoriji devijantne države. „ Crna Gora je mala država sa 700 hiljada stanovnika, čiju polovinu ukupnog državnog proizvoda skoro zvanično čine prihodi od kriminalne trgovine: cigareta, droge, oružja, trgovine ljudima itd. U regionu Crna Gora – Montenegro ima simptomatičan nadimak: Narkonegro.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo