Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bezvrijedne diplome

Objavljeno prije

na

Ove nedjelje počeo je upis studenata na Univerzitet Crne Gore. Mjesta ima za 1.885 budžetskih i 3.112 samofinansirajućih studenta. Kao i svake godine najveća gužva na Ekonomskom, Pravnom i Filozofskom fakultetu. Da li su budući brucoši neobaviješteni ili je ljubav prema studijama baš na pomenutim fakultetima jača od činjenice da će većina nakon mnogo uloženog truda i novca po okončanju studija završiti na birou rada? Za buduće studente može biti korisna informacija da na birou rada najviše ima visokoškolaca iz oblasti ekonomske struke (više od 1200), zanimanja sa Filozofskog fakulteta (više od 1100), sa diplomom Pravnog fakulteta (preko 620), iz oblasti turističke djelatnosti (oko 300). Slijede zanimanja iz oblasti elektro, računarske tehnike i informacionih sistema, zatim pomorske i poljoprivredne.

Broj nezaposlenih visokoškolaca dobra je ilustracija dometa reforme visokog obrazovanja koja je zagazila u desetu godinu. Od 2003. godine i početka primjene Bolonjske deklaracije broj upisanih studenata na univerzitetima u Crnoj Gori povećao se dva i po puta. Žudnja za znanjem je postala tolika da od 2007. postoji trend da se gotovo svi svršeni srednjoškolci upisuju na fakultete. Podaci Monstata govore da je 2010. srednje škole završilo 7475 učenika, a upisano je 7790 studenata.

Reforma je donijela i veći izbor. Pored Univerziteta Crne Gore, postoje i dva privatna univerziteta – Univerzitet Mediteran i Univerzitet Donja Gorica i sedam samostalnih privatnih fakulteta. Tako u Crnoj Gori u prosjeku ima oko 25 000 studenata, od čega se oko 20. 000 studenata obrazuje na Univerzitetu Crne Gore, a oko 5000 na privatnim ustanovama visokog obrazovanja.

Pružanje visokog obrazovanja je svojevrstan biznis. Školarina u privatnim ustanovama varira od 1.350 eura do 2.500 eura, dok je na većini fakulteta Univerziteta Crne Gore školarina 500 eura, a na manjem broju fakulteta je 1.000 eura (Arhitektura, fakulteti umjetnosti i programi koji se organizuju isključivo kao samofinansirajući). Na UCG 60 odsto sudenata plaća školarinu. Procjena je da državni univerzitet preko privatnih studija ostvaruje između 11-12 miliona godišnje, a privatni univerziteti oko 5,5-6 miliona. Iz budžeta se izdvaja za državni univerzitet manje od 14 miliona, dok se iz privatnih izvora izdvaja blizu 20 miliona eura.

Kao dodatno olakšanje za upis ukinuti su prijemni ispiti. Za skupe novce studentima su omogućene trogodišnje studije i sticanje bačelor diplome. Bačelor diplome ima vrlo malu upotrebnu vrijednost na tržištu rada, tako da bi praktično svi studenti trebali da nastave studije najmanje još jednu godinu do sticanja diplome specijaliste u svom zanimanju.

U strukturi nezaposlenih 2000. godine bilo je 5,5% visokoškolaca, reforma daje ,,rezultate” pa je u prošloj i ovoj godini taj procenat veći od 15 odsto. Prema ovonedjeljnim podacima, koje je Monitor dobio od Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG), nezaposlenih visokoškolaca ima 4.986 (od toga 3.025 žena ili 60,67%). Zabrinjava činjenica da je bez radnog staža čak 2.105 visokoškolaca ili 42,22%.

,,To je bomba u temeljima budućeg razvoja Crne Gore i njene stabilnosti”, kazao je elaborirajući ovaj problem u intervjuu za publikaciju ZZZCG osnivač privatnog Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić. On smatra da je,,nezaposlenost bazični problem iz kojeg izviru i svi ostali, uključujući i kriminal i terorizam… Nezaposlenost je prije svega lom duše i duha! A duša je sve. To je lom samopouzdanja i ambicije čovjeka. Uloga države kao institucije je da ne rješava ovaj problem, već da prvo sagleda kako ga je stvorila”.

A šta čini država sa čijim establišmentom je Vukotić u prisnim vezama? Prošle godine usvojena je Strategija razvoja i finansiranja visokog obrazovanja (2011-2020). Njom je predviđeno povezivanje visokog obrazovanja i tržišta rada. ,,U pravilnim vremenskim razmacima (npr. svake treće godine) reprezentativno udruženje poslodavaca, Privredna komora, Zavod za zapošljavanje i Zajednica univerziteta u saradnji sa Savjetom za kvalifikacije radi analizu potreba tržišta rada za visokoobrazovnim kadrovima u sljedećih pet godina”.

Po Strategiji poslodavci bi trebalo i da svake godine preciziraju svoje potrebe za kadrovima u narednih pet godina. U Uniji poslodavaca (UPCG) kažu za Monitor da su i do sada u više navrata saopštavali da postoje brojni problemi koji se prevashodno odnose na neusklađenost upisne politike i zahtjeva tržišta. ,,UPCG naglašava potrebu da se u narednom periodu mora pristupiti suštinskoj reformi sistema obrazovanja koja će prvenstveno obezbijediti da iz obrazovnih ustanova ‘izlaze’ kadrovi koji posjeduju kompetencije, znanja i vještine koje su potrebne privredi”.

Za početak, smatraju u UPCG, potrebno je analizirati obrazovni profil stranaca koja se zapošljavaju u Crnoj Gori. ,,Ovo se posebno odnosi na pojedine privredne grane kao što su turizam, građevinarstvo, poljoprivreda, za koje je primjetno značajno učešće stranih lica – posebno prilikom sezonskog zapošljavanja”. Prošle godine je izdato 17.000 radnih dozvola za strance.

Danka Ćetković iz ZZCG za Monitor kaže da je ,,jedan od ciljeva promovisanje i afirmacija rada upravo u privredi, nasuprot želji velike većine mladih i ne samo njih već i njihovih roditelja, za rad u javnim institucijama”.

A da smo skloni rukovodećim pozicijama govore i podaci o strukturi zapošljenih. Na zakonodavce, funkcionere i rukovodioce se odnosi 7,2 odsto ukupno aktivnog stanovništva, na stručnjake 14,3 odsto, a na stručne saradnike i tehničare 18,2 odsto, službenika ima 11,4 odsto. Mnogo je to rukovodećeg kadra za malu Crnu Goru.

Kvalifikovanih radnika u poljoprivredi i ribarstvu je tek 2,9 odsto, zanatlija 7,1 odsto, rukovaoca mašina i uređaja 7,3 odsto, zaposlenih u osnovnim, jednostavnim zanimanjima sedam odsto, a vojnika 0,3 odsto.

U ZZZCG kažu da su u stalnoj komunikaciji sa univerzitetima te da su na svim fakultetima dostupne informacije o stanju na tržištu rada.

Damir Hodžić, predsjednik Studentske unije, smatra da budući studenti nijesu dobro informisani o mogućnostima za zapošljenje nakon završenog fakulteta. ,,Niko na fakultetima ne obavještava studente kako poslije do posla”.

Obaviješteni ili ne, tek u ZZCG procjenjuju da će iduće godine biti oko 4500 visokoškolaca bez radnog iskustava na evidencijama nezaposlenih. U Zavodu i Rektoratu UCG se nadaju da će ovaj problem riješiti Vlada. Premijer Igor Lukšić je najavio da država planira da svim visokoškolcima koji su na evidenciji Zavoda sljedeće godine omogući da obave pripravnički staž, odnosno da dobiju stručno osposobljavanje u trajanju od devet mjeseci. Za tu namjenu Vlada je planirala za iduću godinu više od 10 miliona eura.

Predstavnik studenata Hodžić smatra da ništa nije ispunjeno od studentskih zahtjeva sa protesta koje su organizovali sa Studentskim parlamentom. ,,Smanjenja školarina nema, kao ni smanjenja broja upisa na smjerovima koji imaju višak na berzi rada, a povećanje upisa na deficitarnim smjerovima”.

On o najavljenom pripravničkom stažu za visokoškolce na birou kaže: ,,To je samo 50 odsto plate i naravno poslije završenog pripravničkog ne čeka ih posao”.

Zna se: posao čeka one koji imaju vezu, političku, rodbinsku, kumovsku, familijarnu. Ostalima ostaje da spakuju kofere i okušaju sreću i inostranstvu ili da se prekvalifikuju za taksiste, konobare, ribare, odžačare… Ili da sačekaju obećanje države koja će im omogućiti prekvalifikaciju u preduzetnike.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo