Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bezvrijedne diplome

Objavljeno prije

na

Ove nedjelje počeo je upis studenata na Univerzitet Crne Gore. Mjesta ima za 1.885 budžetskih i 3.112 samofinansirajućih studenta. Kao i svake godine najveća gužva na Ekonomskom, Pravnom i Filozofskom fakultetu. Da li su budući brucoši neobaviješteni ili je ljubav prema studijama baš na pomenutim fakultetima jača od činjenice da će većina nakon mnogo uloženog truda i novca po okončanju studija završiti na birou rada? Za buduće studente može biti korisna informacija da na birou rada najviše ima visokoškolaca iz oblasti ekonomske struke (više od 1200), zanimanja sa Filozofskog fakulteta (više od 1100), sa diplomom Pravnog fakulteta (preko 620), iz oblasti turističke djelatnosti (oko 300). Slijede zanimanja iz oblasti elektro, računarske tehnike i informacionih sistema, zatim pomorske i poljoprivredne.

Broj nezaposlenih visokoškolaca dobra je ilustracija dometa reforme visokog obrazovanja koja je zagazila u desetu godinu. Od 2003. godine i početka primjene Bolonjske deklaracije broj upisanih studenata na univerzitetima u Crnoj Gori povećao se dva i po puta. Žudnja za znanjem je postala tolika da od 2007. postoji trend da se gotovo svi svršeni srednjoškolci upisuju na fakultete. Podaci Monstata govore da je 2010. srednje škole završilo 7475 učenika, a upisano je 7790 studenata.

Reforma je donijela i veći izbor. Pored Univerziteta Crne Gore, postoje i dva privatna univerziteta – Univerzitet Mediteran i Univerzitet Donja Gorica i sedam samostalnih privatnih fakulteta. Tako u Crnoj Gori u prosjeku ima oko 25 000 studenata, od čega se oko 20. 000 studenata obrazuje na Univerzitetu Crne Gore, a oko 5000 na privatnim ustanovama visokog obrazovanja.

Pružanje visokog obrazovanja je svojevrstan biznis. Školarina u privatnim ustanovama varira od 1.350 eura do 2.500 eura, dok je na većini fakulteta Univerziteta Crne Gore školarina 500 eura, a na manjem broju fakulteta je 1.000 eura (Arhitektura, fakulteti umjetnosti i programi koji se organizuju isključivo kao samofinansirajući). Na UCG 60 odsto sudenata plaća školarinu. Procjena je da državni univerzitet preko privatnih studija ostvaruje između 11-12 miliona godišnje, a privatni univerziteti oko 5,5-6 miliona. Iz budžeta se izdvaja za državni univerzitet manje od 14 miliona, dok se iz privatnih izvora izdvaja blizu 20 miliona eura.

Kao dodatno olakšanje za upis ukinuti su prijemni ispiti. Za skupe novce studentima su omogućene trogodišnje studije i sticanje bačelor diplome. Bačelor diplome ima vrlo malu upotrebnu vrijednost na tržištu rada, tako da bi praktično svi studenti trebali da nastave studije najmanje još jednu godinu do sticanja diplome specijaliste u svom zanimanju.

U strukturi nezaposlenih 2000. godine bilo je 5,5% visokoškolaca, reforma daje ,,rezultate” pa je u prošloj i ovoj godini taj procenat veći od 15 odsto. Prema ovonedjeljnim podacima, koje je Monitor dobio od Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG), nezaposlenih visokoškolaca ima 4.986 (od toga 3.025 žena ili 60,67%). Zabrinjava činjenica da je bez radnog staža čak 2.105 visokoškolaca ili 42,22%.

,,To je bomba u temeljima budućeg razvoja Crne Gore i njene stabilnosti”, kazao je elaborirajući ovaj problem u intervjuu za publikaciju ZZZCG osnivač privatnog Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić. On smatra da je,,nezaposlenost bazični problem iz kojeg izviru i svi ostali, uključujući i kriminal i terorizam… Nezaposlenost je prije svega lom duše i duha! A duša je sve. To je lom samopouzdanja i ambicije čovjeka. Uloga države kao institucije je da ne rješava ovaj problem, već da prvo sagleda kako ga je stvorila”.

A šta čini država sa čijim establišmentom je Vukotić u prisnim vezama? Prošle godine usvojena je Strategija razvoja i finansiranja visokog obrazovanja (2011-2020). Njom je predviđeno povezivanje visokog obrazovanja i tržišta rada. ,,U pravilnim vremenskim razmacima (npr. svake treće godine) reprezentativno udruženje poslodavaca, Privredna komora, Zavod za zapošljavanje i Zajednica univerziteta u saradnji sa Savjetom za kvalifikacije radi analizu potreba tržišta rada za visokoobrazovnim kadrovima u sljedećih pet godina”.

Po Strategiji poslodavci bi trebalo i da svake godine preciziraju svoje potrebe za kadrovima u narednih pet godina. U Uniji poslodavaca (UPCG) kažu za Monitor da su i do sada u više navrata saopštavali da postoje brojni problemi koji se prevashodno odnose na neusklađenost upisne politike i zahtjeva tržišta. ,,UPCG naglašava potrebu da se u narednom periodu mora pristupiti suštinskoj reformi sistema obrazovanja koja će prvenstveno obezbijediti da iz obrazovnih ustanova ‘izlaze’ kadrovi koji posjeduju kompetencije, znanja i vještine koje su potrebne privredi”.

Za početak, smatraju u UPCG, potrebno je analizirati obrazovni profil stranaca koja se zapošljavaju u Crnoj Gori. ,,Ovo se posebno odnosi na pojedine privredne grane kao što su turizam, građevinarstvo, poljoprivreda, za koje je primjetno značajno učešće stranih lica – posebno prilikom sezonskog zapošljavanja”. Prošle godine je izdato 17.000 radnih dozvola za strance.

Danka Ćetković iz ZZCG za Monitor kaže da je ,,jedan od ciljeva promovisanje i afirmacija rada upravo u privredi, nasuprot želji velike većine mladih i ne samo njih već i njihovih roditelja, za rad u javnim institucijama”.

A da smo skloni rukovodećim pozicijama govore i podaci o strukturi zapošljenih. Na zakonodavce, funkcionere i rukovodioce se odnosi 7,2 odsto ukupno aktivnog stanovništva, na stručnjake 14,3 odsto, a na stručne saradnike i tehničare 18,2 odsto, službenika ima 11,4 odsto. Mnogo je to rukovodećeg kadra za malu Crnu Goru.

Kvalifikovanih radnika u poljoprivredi i ribarstvu je tek 2,9 odsto, zanatlija 7,1 odsto, rukovaoca mašina i uređaja 7,3 odsto, zaposlenih u osnovnim, jednostavnim zanimanjima sedam odsto, a vojnika 0,3 odsto.

U ZZZCG kažu da su u stalnoj komunikaciji sa univerzitetima te da su na svim fakultetima dostupne informacije o stanju na tržištu rada.

Damir Hodžić, predsjednik Studentske unije, smatra da budući studenti nijesu dobro informisani o mogućnostima za zapošljenje nakon završenog fakulteta. ,,Niko na fakultetima ne obavještava studente kako poslije do posla”.

Obaviješteni ili ne, tek u ZZCG procjenjuju da će iduće godine biti oko 4500 visokoškolaca bez radnog iskustava na evidencijama nezaposlenih. U Zavodu i Rektoratu UCG se nadaju da će ovaj problem riješiti Vlada. Premijer Igor Lukšić je najavio da država planira da svim visokoškolcima koji su na evidenciji Zavoda sljedeće godine omogući da obave pripravnički staž, odnosno da dobiju stručno osposobljavanje u trajanju od devet mjeseci. Za tu namjenu Vlada je planirala za iduću godinu više od 10 miliona eura.

Predstavnik studenata Hodžić smatra da ništa nije ispunjeno od studentskih zahtjeva sa protesta koje su organizovali sa Studentskim parlamentom. ,,Smanjenja školarina nema, kao ni smanjenja broja upisa na smjerovima koji imaju višak na berzi rada, a povećanje upisa na deficitarnim smjerovima”.

On o najavljenom pripravničkom stažu za visokoškolce na birou kaže: ,,To je samo 50 odsto plate i naravno poslije završenog pripravničkog ne čeka ih posao”.

Zna se: posao čeka one koji imaju vezu, političku, rodbinsku, kumovsku, familijarnu. Ostalima ostaje da spakuju kofere i okušaju sreću i inostranstvu ili da se prekvalifikuju za taksiste, konobare, ribare, odžačare… Ili da sačekaju obećanje države koja će im omogućiti prekvalifikaciju u preduzetnike.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo