Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kratak ispust, dug problem

Objavljeno prije

na

Sredinom juna vijenci pjene koji su se pojavili u moru od Budve do Svetog Stefana uznemirili su mještane i turiste. Dok su kupači tvrdili da je u pitanju još jedna havarija kanalizacionog sistema i izlivanje fekalija u more – kakvo su već ranije viđali – u budvanskom Vodovodu su objašnjavali da, ipak, ovoga puta nije riječ o tome već o ,,uobičajenoj pojavi vraćanja prljavštine ka obali kada je južina”.

Ipak, ovakvi i slični incidenti nisu neuobičajeni tokom ljetnje turističke sezone na Crnogorskom primorju. Nešto slično se dešavalo i prošlog, ali i prethodnih ljeta. Dva su osnovna razloga za to. Stari i oštećeni kanalizacioni sistem odvoda fekalija u morske dubine, i pretjerana, često i nelegalna, gradnja na samoj obali mora zgrada i kuća koje nisu uvezane u kanalizacioni sistem pa se otpadne vode izlivaju – pravo u more.

Mještani tvrde da su svetostefanske plaže najbolji primjer za to. Fekalije iz višespratnica koje su nikle posljednjih deset godina uz samu obalu izlivaju se u vodu i time ovaj, nekada najelitniji dio Crnogorskog primorja pretvaraju u crnu ekološku tačku na rivijeri. U NVO Za ljepši Sveti Stefan objašnjavaju da vlasnici zgrada iznad lijeve Svetostefanske plaže noću ispumpavaju fekalije iz septičkih jama direktno u more. Kada oni na to upozore nadležne, slijedi snalažljivost. ,,Kada dođe inspekcija, vlasnici apartmana stave preko tih jama daske i pijesak, kako se ništa ne bi vidjelo”, navode u toj NVO.

Problem će biti riješen tek kada se, konačno, izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, kao i kolektorska mreža. No, to nikako da se desi. Silvana Đurašević, ekonomska analitičarka u turizmu, upozorava na ponašanje lokalne samouprave: ,,U programima infrastrukture, pozicije izgradnje kanalizacionog kolektora na lijevoj Svetostefanskoj plaži i šetališta Lungo mare, iz godine u godinu samo se prenose”.

Nije samo Sveti Stefan u pitanju. Iste muke su svuda po primorju.

Mr Pavle Đurašković, rukovodilac Laboratorije Hidrometeorološkog zavoda, objašnjava da prema analizi u zvaničnim dokumentima Nacionalna dijagnostička analiza i Nacionalni akcioni plan ispuštanje komunalnih otpadnih voda u obalni morski ekosistem je identifikovano kao najveći uticaj na zagađenje vode, u pogledu potencijalnih posljedica na morski ekosistem i zdravlje ljudi-kupača, i prioritet za rješavanje.

Jedan od osnovih dokumenata za ovakvu ocjenu je i Master plan za odvođenje komunalnih otpadnih voda na Crnogorskom primorju i opštini Cetinje. ,,Prema podacima iz ovog i ostalih dokumenata, osnovni problemi u ovom sektoru su to što se voda bez tretmana ispušta u more; mnogi centralni ispusti su oštećeni fizički, pa se voda izliva na mjestima oštećenja, na kraćoj distanci od obale i manjoj dubini; oprema na ispustima ili ne radi ili nije ugrađena”, objašnjava Đurašković.

On kaže da su veliki problem, kada je zagađenje u pitanju, mnogobrojni i neidentifikovani, nelegalni, kratki ispusti, iz pojedinih objekata, ili grupe objekata. Iz njih se voda izliva na neadekvatnoj dubini i distanci od obale. ,,Zagađenje se ne razblažuje u dovoljnoj mjeri i svojim dejstvom obuhvata neposrednu obalnu vodu. Najveću štetu od ovog oblika zagađenja imaju plaže, čiji kvalitet vode za kupanje može znatno da degradira. Poseban štetni uticaj kratkih ispusta ogleda se u difuznosti njihovog dejstva, zbog njihove dužine i broja, za razliku od glavnih gradskih ispusta, koji imaju karakter tačkastog izvora”, smatra Đurašković.

Nevolja je u tome što su to stare, dotrajale i često oštećene cijevi za kanalizaciju koje su postavljene na morsko dno prije više od pola vijeka i veliko je pitanje koliko je u njihovu popravku ulagano, posebno posljednje dvije decenije.

,,U opštinama Crnogorskog primorja postoji 11 dugih ispusta koji su izgrađeni planski u sklopu izgradnje lokalnih kanalizacionih mreža tokom 60-ih godina prošlog vijeka. Pored ovih postoji i veći broj tzv. ‘kratkih’ ispusta od kojih je u Master planu odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda Crnogorskog primorja evidentirano ukupno 81”, kaže pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Siniša Stanković.

Najčešći uzroci oštećenja ispusta su jake morske struje, odnosno nevremena, sidrenje većih plovnih objekata, ali i nelegalni način ribolova, objašnjavaju u Ministarstvu.

Da je tako – potvrđuje i događaj s kraja prošle turističke sezone kada se u Petrovcu, ispod hotela Palas, na plaži punoj kupača, izlila kanalizacija iz cijevi koju je neko oštetio. Nezvanično objašnjenje je bilo – nespretno rukovanje sidrom koje se umjesto u morsko dno, zabilo – u kanalizacionu cijev.

Đurašković tvrdi da komunalne otpadne vode imaju najveći efekat na Bokokotoski zaliv zbog zatvorenosti obale, slabe izmjene vode sa otvorenim morem i priliva slatke vode. ,,Tokom turističke sezone količina komunalne otpadne vode se višestruko povećava, pa time u istoj srazmjeri i efekti njenog ispuštanja. Na realan sadržaj zagađenja vode, osim veličine i vrste emisije otpadnih voda, presudno utiču i prirodni faktori ‘in situ’, u ovom slučaju prije svega morske struje (talasi) i pravac i brzina vjetra. Generalno, sjeverni vjetar ‘smanjuje’ zagađenje uz obalu, a južni ga ‘povećava’, što posebno važi za otvorenu obalu”. Đurašković pojašnjava i da je značajan uticaj „kratkih” ispusta, o čijim dužini i broju nema podataka, a koji su ilegalni.

Pomoćnik ministra Stanković tvrdi da je održavanje i rekonstrukcija podmorskih ispusta u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno njihovih vodovodnih i kanalizacionih preduzeća. „Ispusti treba da budu redovno pregledani, i to najmanje jednom u dvije godine”, tvrdi Stanković.

A da li je to, zaista, tako?

On pojašnjava da pregled stanja podmorskih ispusta podrazumijeva i angažovanje ekipe za podvodno snimanje, što je skup proces. „Javna vodovodna i kanalizaciona preduzeća, nažalost, često nijesu u mogućnosti da obezbijede potrebna finansijska sredstva za ove namjene”, kaže Stanković

On napominje: „I inetrevencije na saniranju oštećenja i djelimične rekonstrukcije se odvijaju pod vodom i zahtijevaju značajna finansijska sredstva. Lokalna javna vodovodna i kanalizaciona preduzeća bez pomoći jedinica lokalne samoupave i/ili Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ne mogu snositi troškove realizacije ovih aktivnosti”, objašnjava Stanković.

Dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora kaže kako izlivanje kanalizacije u more često prolazi nekažnjeno i da je pokretanje priče u javnosti o tom problemu izuzetno važno. „Brojni su problematični ispusti kao što je onaj kod Port Milene, ispust kod Petrovca, kod Budve, Trašte, ispod Škvera i puno malih po zalivu…”, objašnjava Mačić. Ona kaže da pojedina istraživanja morskog dna pokazuju specifične promjene koje su, najvjerovatnije, izazvane onečišćenjima.

Nakon više od pola vijeka zanemarivanja – vrijeme je da se Crna Gora pozabavi čistoćom morske vode i uvede savremene kanalizacione sisteme. Nakon toga bismo mogli početi da pričamo i o ozbiljnom turizmu.

Problematičan kvalitet vode

TXT: JP Morsko dobro i Hidrometeorološki zavod rade stalnu kontrolu sanitarnog kvaliteta vode na javnim kupalištima. Od 1996. broj kupališta je povećavan, do prošlogodišnjih 100. Voda se uzorkuje od maja do oktobra, petnaestodnevno. Ukoliko se utvrdi da neko kupalište nema vodu propisanog kvaliteta, monitoring se nastavlja, sve dok se voda ponovo ne vrati u propisano stanje, a u međuvremenu se identifikuju i otklanjaju uzroci pogoršanja kvaliteta.

,,Prošlogodišnje iskustvo sa kontrolom kvaliteta vode u blizini 15 objekata, sa potencijalnim uticajem (potoci, rijeke, ispusti) ukazuju da i ove povremene pritoke imaju štetan uticaj na susjedna kupališta, jer se njihovi tokovi i korita koriste za nelegalno ispuštanje otpadnih voda”, objašnjava mr Pavle Đurašković iz HMZ.

On upozorava da dugogodišnje iskustvo u realizaciji monitoringa sanitarnog kvaliteta vode na kupalištima, ukazuje na mnoge (ne)opravdane nedoumice javnosti. ,,Analize se rade svakih petnaest dana, a ne svakodnevno, neki uzorci se uzimaju u prijepodnevnim satima, kada je drugačija situacija od popodnevne, u periodu od uzimanja uzoraka do objavljivanja rezultata mjerenja prođe najmanje dva do četiri dana – kada se mogu desiti značajne promjene u kvalitetu vode (trenutno zagađenje, promjena pravca vjetra i drugih meteo faktora …). ” Đurašković kaže da je izvjesno da je u vrijeme uzorkovanja, kvalitet vode odgovarao izmjerenom i objavljenom.

Ovakvim, standardnim načinom rada ipak su identifikovane plaže, koje su često van propisanog kvaliteta vode, uglavnom kao posljedica ispuštanja netretiranih otpadnih voda. Đurašković navodi da su to kupališta blizu Port Milene na Velikoj plaži i plaže u Igalu RVI, Vila Galeb i Blatna plaža. ,,Plaže kotorskog i risanskog zaliva su često problematičnog kvaliteta vode (prije svega kod Kotora i Risna). Osjetljiv je kvalitet vode uopšte u Boki, zatim u zoni Budve ‘od Avale do Zavale’, Bara- gradska zona i Ulcinja- gradska zona. Odličan kvalitet vode su pokazale plaže od Luštice do Budve, Od Kamenova do Sutomora, Od Bara do Ulcinja i na središnjem dijelu Velike plaže”, navodi on.

Marijana BOJANIĆ

(Tekst je realizovan u saradnji sa danskom organizacijom za podršku projektima istraživačkog novinarstva u Jugoistočnoj Evropi – SCOOP)

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo