Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kredit za strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Parlament raspravlja o državnim dugovima. Opozicija optužuje Vladu zbog, najblaže rečeno, nedomaćinskog poslovanja. Vladajuća koalicija je, kažu njeni glasnogovornici, zadovoljna. Imaju čime: od sticanja nezavisnosti državni dug je udvostručen na nekih 1,6 – 1,7 milijardi eura. I raste. Od miliona i milijardi koje su protutnjale Crnom Gorom nije ostalo skoro ništa. Prethodni premijer Milo Đukanović se, prije strateškog povlačenja na rezervni položaj, uoči posljednjih parlamentarnih izbora, hvalio kako ,,pare nijesu problem, pošto Vlada obrće 10 miliona eura dnevno”. Potom nasljednik Igor Lukšić, kao neku vrstu državnog ispita, demonstrira kako se jedan milion može 11 puta obrnuti u roku od pola sata. Već tada je bilo jasno da će pare, uskoro, biti problem. I to veliki.

Lukšić sada obrće državne dugove.

Na Google-u se još mogu naći predviđanja, potkrijepljena grafikonima, kojima nas premijer i njegovi saradnici obavještavaju kako će ,,poslije neophodnog uvećanja” državnog duga u 2011. godini već ove početi njegov pad u odnosu na ostvareni društveni proizvod. Prije nešto više od godinu vlast je tvrdila kako udio državnog duga u BDP-u neće preći 45 odsto. Danas, u pola glasa, govore kako je dug pod kontrolom, na prihvatljivih 50 (i nešto malo preko) odsto godišnjeg društvenog proizvoda. Šapuće se da će najkasnije za godinu dug preći kritičnih 60 odsto BDP-a. Pod uslovom da pronađemo još nekoga ko će nam dati pare.

Od početka ove godine država se u inostranstvu zadužila više od 210 miliona eura. Ne računajući kredit od 100 miliona za koji ministar finansija Milorad Katnić kaže ,,da će uskoro biti ozvaničen”.

Još nam se Katnić, bezmalo, pohvali: ,,Ne treba zaboraviti da ove godine moramo otplatiti 240 miliona duga”! Kako bismo to zaboravili? Nije šala – svaki stanovnik, svakoga mjeseca ove godine, mora platiti 30 eura da bi vlada DPSDP koalicije vratila pozajmljeno. I potrošeno ko zna gdje: za vraćanje tuđih dugova, plaćanje tuđih advokata, kupovinu njihovog luksuza i ugleda. Da ne pominjemo bokserice i čarape koje su našle svoje mjesto u državnom troškovniku.

Zainteresovani su se, koliko ove nedjelje, mogli uvjeriti u postojanje makar dva globalna ,,dužnička koncepta”. Jedan je naš: “Aranžman sa Kredit Svis Bankom je povoljan”, ocijenio je u Skupštini ministar finansija govoreći o kreditu od 150 miliona eura za koji je proljetos obznanio da ga vraćamo pet godina, uz kamatu ,,od oko osam procenata godišnje”.

Sad bi mogli da predočimo kako će nam ta kamata za pet godina odnijeti 60 miliona, pa da izvedemo računicu – svaki stanovnik Crne Gore svakog mjeseca ima da spremi euro i po za kamatu tog ,,povoljnog aranžmana” i konačno napravimo paralelu: novouvedena taksa za telefonske kartice mobilne telefonije, dio Lukšićevog harač-paketa ,,sve po euro”, donosiće u državni budžet taman onoliko koliko će kamata ovog kredita nositi. Za plaćanje glavnice moraćemo da pronađemo drugi izvor sredstava… Pa tako u nedogled, koliko ko izdrži.

Da se samo za trenutak preselimo na Pirinejsko poluostrvo i vidimo kako se neki ljudi tamo plaše dodatnog zaduživanja. Posebno ako je ono uslovljeno krajnje nepovoljnim kreditnim uslovima. ,,Kamate koje Španija plaća na tržištu kapitala toliko su visoke da Španija, na duži rok, neće moći da ih finansira”. Ovo je, uoči ovonedjeljnog samita EU, izjavio španski premijer Marijano Rahoj objašnjavajući kako četvrta najveća ekonomija eurozone ne može da istrpi kamate od 6,8 odsto na državne obveznice sa rokom dospijeća od deset godina: ,,Ne možemo da se zadužujemo po kamatnim stopama koje u ovom trenutku plaćamo”.

Podsjećanje. Kada se Crna Gora na međunarodnom tržištu državnih obveznica zadužila nekih 180 miliona eura uz kamatu od 7,25 odsto, zvaničnici Ministarstva finansija su saopštili: ,,Ovo je dokaz kredibiliteta države, a istovremeno i dokaz da investitori pozitivno ocjenjuju našu ukupnu finansijsku, fiskalnu i monetarnu politiku, ali i perspektive i izglede razvoja naše privrede u narednom periodu”.

Od tada, strane investitore gledamo samo na televiziji. Jedne kako obećavaju da će, čim se vrate sa neodložnog puta i prikupe svu potrebnu dokumentaciju, započeti investicije iz kojih će poteći med i mlijeko. Drugi na ekranu ćute. Uz njihovu fotografiju, slušamo spikera koji čita izvode iz domaće ili međunarodne krivične prijave, optužnice ili presude. Prevara, utaja, pranje novca…

,,Naša ekonomija je narkoman koji je ušao u zonu zavisnosti od stranih investicija”, cijeni predsjednik PZP Nebojša Medojević. A potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kaže: ,,U utorak je iz Luksemburga međunarodnoj zajednici poslat signal da je Crna Gora poželjna i atraktivna investiciona destinacija, što mnogo znači”. Ko o čemu, a Vlada o poštenju. I investitorima.

Tek, Lazovićevi signali iz Luksemburga bili su, izgleda, kratkog dometa. Pa su ih primili samo oni koji su to žarko željeli. Ostali su osuđeni na domaće frekvencije.

To su oni radio talasi na kojima Vujica Lazović, uporan da sakrije detalje afere Ulcinj i Valdanos vs Kjubuks luks, kaže: ,,Svi su se okomili na mene kao da sam nagazio na đavolji kamen”. A nije. Samo taji kompromitujuće podatke o nesuđenim partnerima. Oni što ih traže, ti razgone strane investitore.

Svjedoči o istom i premijer Lukšić. I njemu je zasmetalo to što se javnost, početkom prošle godine, zainatila da sazna ko su i odakle su ti ,,crnogorski Englezi” iz Kjubuks luksa. ,,Opšta situacija vodi u pravcu da nama ne odgovara niko od investitora, ni iz Rusije, ni iz EU”, rekao je Lukšić. Istovremeno je pokazao kako je – dobro informisan: ,,Imam saznanja da vlasnici Željezare, kompanija Montenegro spešlti stils, pokušavaju da u strateškom partnerstvu sa firmama koje se bave proizvodnjom željeza dođu do novca kako bi se, uz dodatni program restrukturiranja, Željezara dovela do održivosti”. Baš.

Proljetos je i Milo Đukanović odlučio da prozbori koju o ovima što razgone strane investitore. „Sve što radi naša politička konkurencija jeste pokušaj da istjeraju svakog investitora iz Crne Gore”, rekao je predsjednik DPS-a na partijskoj promociji u Herceg Novom, uoči lokalnih izbora koje je njegova partija – izgubila.

Vlada nema dileme: opozicija, nevladine organizacije i nezavisni mediji rastjeruju investitore iz Crne Gore. No, postoje i druga mišljenja o tome zbog čega renomirani investitori zaobilaze Crnu Guru.

,,Strani investitori dolaze tamo gdje se ostvaruje profit i gdje je sigurnost kapitala osigurana kako zakonima tako i vladavinom prava”, kaže ekonomski analitičar Siniša Lekić. ,,Investitori traže sigurnost, finansijsku stabilnost, jasna pravila igre i ekonomske slobode”, nadopunjuje definiciju i Petar Ivanović, direktor vladine Agencije za promociju stranih investicija.

U stvarnom životu to izgleda ovako. ,,Ne razumijem politiku Vlade Crne Gore”, požalio se Danu ambasador Rusije u Crnoj Gori Andrej Nestarenko nakon što je Skupština Crne Gore zadužila Vladu da raskine ugovor sa CEAC-om Olega Deripaske i povrati KAP pod državno okrilje. Crnogorci su ranije molili Ruse da uzmu KAP pozivajući se na istoriju, a sada hoće da otjeraju ruske investitore, čudio se Nestarenko.

Nekih mjesec dana kasnije, u martu ove godine, preliminarni zaključci misije MMF-a takođe su se bavili temom – ko odbija potencijalne investitore iz Crne Gore. ,,Žalbe na regulatorne nedostatke i pravne postupke od nekih većih stranih investitora iz metalskog i energetskog sektora mogu nositi sa sobom negativne posljedice po reputaciju Crne Gore kao destinacije za investiranje. Pored toga, vrijeme koje je potrebno da bi se dobila građevinska dozvola i završio postupak registracije, posebno na opštinskom nivou, nastavlja da ometa nove investicije…”, stoji u dokumentu objavljenom na sajtu CBCG. Za čudo, NVO i opozicija se ne pominju kao prepreke.

Zvanično objašnjenje ovdašnjih vlasti ne prihvataju ni zvaničnici mađarske OTP banke. I oni su, sredinom maja, najavili mogućnost da tuže Crnu Goru zato što ovdašnje pravosuđe skoro godinu izbjegava da riješi njihov zahtjev o uvođenju stečaja u kompanije Dragana Brkovića (razne Vektre) koje Mađarima duguju nekih 100 miliona eura. Bez vidljive namjere da ih vrate. Moguća međunarodna arbitraža vodila bi se, objavile su Vijesti, na osnovu međudržavnog sporazuma o zaštiti investitora između Crne Gore i Mađarske. Nemojte da vas začudi ako i Vektrini dugovi u skoroj budućnosti padnu na teret crnogorskih poreskih obveznika.

Ni na zapadu ništa novo. Konzorcijum kompanija iza kojih stoji američki investicioni fond NCH, podnio je nedavno tužbu Upravnom sudu protiv odluke Vladinog Savjeta za privatizaciju zbog odluke da izgradnju hotelsko-stambenog kompleksa u Kumboru dodijeli državnoj Naftnoj kompaniji Azerbejdžana (SOCAR). Amerikanci tvrde da su im ,,pojedini visoki državni zvaničnici” dali lažne informacije o raspisanom tenderu i očekivanjima vezanim za budući izgled tog dijela obale.

Taj je događaj podsjetio na ocjene koje je o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori, prije godinu, iznijela američka ambasadorka Sju Braun: ,,Korupcija, netransparentnost i nedostatak vladavine prava – to su sve problemi sa kojima se susreću američke kompanije kada žele da investiraju u Crnoj Gori”.

Podaci kažu da su investicije američkih kompanije u Crnoj Gori u 2010. bile dva puta manje nego godinu ranije i četiri puta manje od rekordnih 19,3 miliona iz 2007.

Na sve ovo je, prije mjesec u Pobjedi odgovorio Petar Ivanović: ,,Rast interesovanja američkih kompanija rezultat je upornog zalaganja Agencije Crne Gore za promociju stranih investicija i niza prezentacija i investicionih konferencija organizovanih posljednjih godina u Njujorku, Vašingtonu i Baltimoru”. Stvarnost neka se prilagodi. I – da nijeste čuli za kakve povoljne kreditore. O državi je riječ.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo