Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kredit za strateškog investitora

Objavljeno prije

na

katnic

Parlament raspravlja o državnim dugovima. Opozicija optužuje Vladu zbog, najblaže rečeno, nedomaćinskog poslovanja. Vladajuća koalicija je, kažu njeni glasnogovornici, zadovoljna. Imaju čime: od sticanja nezavisnosti državni dug je udvostručen na nekih 1,6 – 1,7 milijardi eura. I raste. Od miliona i milijardi koje su protutnjale Crnom Gorom nije ostalo skoro ništa. Prethodni premijer Milo Đukanović se, prije strateškog povlačenja na rezervni položaj, uoči posljednjih parlamentarnih izbora, hvalio kako ,,pare nijesu problem, pošto Vlada obrće 10 miliona eura dnevno”. Potom nasljednik Igor Lukšić, kao neku vrstu državnog ispita, demonstrira kako se jedan milion može 11 puta obrnuti u roku od pola sata. Već tada je bilo jasno da će pare, uskoro, biti problem. I to veliki.

Lukšić sada obrće državne dugove.

Na Google-u se još mogu naći predviđanja, potkrijepljena grafikonima, kojima nas premijer i njegovi saradnici obavještavaju kako će ,,poslije neophodnog uvećanja” državnog duga u 2011. godini već ove početi njegov pad u odnosu na ostvareni društveni proizvod. Prije nešto više od godinu vlast je tvrdila kako udio državnog duga u BDP-u neće preći 45 odsto. Danas, u pola glasa, govore kako je dug pod kontrolom, na prihvatljivih 50 (i nešto malo preko) odsto godišnjeg društvenog proizvoda. Šapuće se da će najkasnije za godinu dug preći kritičnih 60 odsto BDP-a. Pod uslovom da pronađemo još nekoga ko će nam dati pare.

Od početka ove godine država se u inostranstvu zadužila više od 210 miliona eura. Ne računajući kredit od 100 miliona za koji ministar finansija Milorad Katnić kaže ,,da će uskoro biti ozvaničen”.

Još nam se Katnić, bezmalo, pohvali: ,,Ne treba zaboraviti da ove godine moramo otplatiti 240 miliona duga”! Kako bismo to zaboravili? Nije šala – svaki stanovnik, svakoga mjeseca ove godine, mora platiti 30 eura da bi vlada DPSDP koalicije vratila pozajmljeno. I potrošeno ko zna gdje: za vraćanje tuđih dugova, plaćanje tuđih advokata, kupovinu njihovog luksuza i ugleda. Da ne pominjemo bokserice i čarape koje su našle svoje mjesto u državnom troškovniku.

Zainteresovani su se, koliko ove nedjelje, mogli uvjeriti u postojanje makar dva globalna ,,dužnička koncepta”. Jedan je naš: “Aranžman sa Kredit Svis Bankom je povoljan”, ocijenio je u Skupštini ministar finansija govoreći o kreditu od 150 miliona eura za koji je proljetos obznanio da ga vraćamo pet godina, uz kamatu ,,od oko osam procenata godišnje”.

Sad bi mogli da predočimo kako će nam ta kamata za pet godina odnijeti 60 miliona, pa da izvedemo računicu – svaki stanovnik Crne Gore svakog mjeseca ima da spremi euro i po za kamatu tog ,,povoljnog aranžmana” i konačno napravimo paralelu: novouvedena taksa za telefonske kartice mobilne telefonije, dio Lukšićevog harač-paketa ,,sve po euro”, donosiće u državni budžet taman onoliko koliko će kamata ovog kredita nositi. Za plaćanje glavnice moraćemo da pronađemo drugi izvor sredstava… Pa tako u nedogled, koliko ko izdrži.

Da se samo za trenutak preselimo na Pirinejsko poluostrvo i vidimo kako se neki ljudi tamo plaše dodatnog zaduživanja. Posebno ako je ono uslovljeno krajnje nepovoljnim kreditnim uslovima. ,,Kamate koje Španija plaća na tržištu kapitala toliko su visoke da Španija, na duži rok, neće moći da ih finansira”. Ovo je, uoči ovonedjeljnog samita EU, izjavio španski premijer Marijano Rahoj objašnjavajući kako četvrta najveća ekonomija eurozone ne može da istrpi kamate od 6,8 odsto na državne obveznice sa rokom dospijeća od deset godina: ,,Ne možemo da se zadužujemo po kamatnim stopama koje u ovom trenutku plaćamo”.

Podsjećanje. Kada se Crna Gora na međunarodnom tržištu državnih obveznica zadužila nekih 180 miliona eura uz kamatu od 7,25 odsto, zvaničnici Ministarstva finansija su saopštili: ,,Ovo je dokaz kredibiliteta države, a istovremeno i dokaz da investitori pozitivno ocjenjuju našu ukupnu finansijsku, fiskalnu i monetarnu politiku, ali i perspektive i izglede razvoja naše privrede u narednom periodu”.

Od tada, strane investitore gledamo samo na televiziji. Jedne kako obećavaju da će, čim se vrate sa neodložnog puta i prikupe svu potrebnu dokumentaciju, započeti investicije iz kojih će poteći med i mlijeko. Drugi na ekranu ćute. Uz njihovu fotografiju, slušamo spikera koji čita izvode iz domaće ili međunarodne krivične prijave, optužnice ili presude. Prevara, utaja, pranje novca…

,,Naša ekonomija je narkoman koji je ušao u zonu zavisnosti od stranih investicija”, cijeni predsjednik PZP Nebojša Medojević. A potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kaže: ,,U utorak je iz Luksemburga međunarodnoj zajednici poslat signal da je Crna Gora poželjna i atraktivna investiciona destinacija, što mnogo znači”. Ko o čemu, a Vlada o poštenju. I investitorima.

Tek, Lazovićevi signali iz Luksemburga bili su, izgleda, kratkog dometa. Pa su ih primili samo oni koji su to žarko željeli. Ostali su osuđeni na domaće frekvencije.

To su oni radio talasi na kojima Vujica Lazović, uporan da sakrije detalje afere Ulcinj i Valdanos vs Kjubuks luks, kaže: ,,Svi su se okomili na mene kao da sam nagazio na đavolji kamen”. A nije. Samo taji kompromitujuće podatke o nesuđenim partnerima. Oni što ih traže, ti razgone strane investitore.

Svjedoči o istom i premijer Lukšić. I njemu je zasmetalo to što se javnost, početkom prošle godine, zainatila da sazna ko su i odakle su ti ,,crnogorski Englezi” iz Kjubuks luksa. ,,Opšta situacija vodi u pravcu da nama ne odgovara niko od investitora, ni iz Rusije, ni iz EU”, rekao je Lukšić. Istovremeno je pokazao kako je – dobro informisan: ,,Imam saznanja da vlasnici Željezare, kompanija Montenegro spešlti stils, pokušavaju da u strateškom partnerstvu sa firmama koje se bave proizvodnjom željeza dođu do novca kako bi se, uz dodatni program restrukturiranja, Željezara dovela do održivosti”. Baš.

Proljetos je i Milo Đukanović odlučio da prozbori koju o ovima što razgone strane investitore. „Sve što radi naša politička konkurencija jeste pokušaj da istjeraju svakog investitora iz Crne Gore”, rekao je predsjednik DPS-a na partijskoj promociji u Herceg Novom, uoči lokalnih izbora koje je njegova partija – izgubila.

Vlada nema dileme: opozicija, nevladine organizacije i nezavisni mediji rastjeruju investitore iz Crne Gore. No, postoje i druga mišljenja o tome zbog čega renomirani investitori zaobilaze Crnu Guru.

,,Strani investitori dolaze tamo gdje se ostvaruje profit i gdje je sigurnost kapitala osigurana kako zakonima tako i vladavinom prava”, kaže ekonomski analitičar Siniša Lekić. ,,Investitori traže sigurnost, finansijsku stabilnost, jasna pravila igre i ekonomske slobode”, nadopunjuje definiciju i Petar Ivanović, direktor vladine Agencije za promociju stranih investicija.

U stvarnom životu to izgleda ovako. ,,Ne razumijem politiku Vlade Crne Gore”, požalio se Danu ambasador Rusije u Crnoj Gori Andrej Nestarenko nakon što je Skupština Crne Gore zadužila Vladu da raskine ugovor sa CEAC-om Olega Deripaske i povrati KAP pod državno okrilje. Crnogorci su ranije molili Ruse da uzmu KAP pozivajući se na istoriju, a sada hoće da otjeraju ruske investitore, čudio se Nestarenko.

Nekih mjesec dana kasnije, u martu ove godine, preliminarni zaključci misije MMF-a takođe su se bavili temom – ko odbija potencijalne investitore iz Crne Gore. ,,Žalbe na regulatorne nedostatke i pravne postupke od nekih većih stranih investitora iz metalskog i energetskog sektora mogu nositi sa sobom negativne posljedice po reputaciju Crne Gore kao destinacije za investiranje. Pored toga, vrijeme koje je potrebno da bi se dobila građevinska dozvola i završio postupak registracije, posebno na opštinskom nivou, nastavlja da ometa nove investicije…”, stoji u dokumentu objavljenom na sajtu CBCG. Za čudo, NVO i opozicija se ne pominju kao prepreke.

Zvanično objašnjenje ovdašnjih vlasti ne prihvataju ni zvaničnici mađarske OTP banke. I oni su, sredinom maja, najavili mogućnost da tuže Crnu Goru zato što ovdašnje pravosuđe skoro godinu izbjegava da riješi njihov zahtjev o uvođenju stečaja u kompanije Dragana Brkovića (razne Vektre) koje Mađarima duguju nekih 100 miliona eura. Bez vidljive namjere da ih vrate. Moguća međunarodna arbitraža vodila bi se, objavile su Vijesti, na osnovu međudržavnog sporazuma o zaštiti investitora između Crne Gore i Mađarske. Nemojte da vas začudi ako i Vektrini dugovi u skoroj budućnosti padnu na teret crnogorskih poreskih obveznika.

Ni na zapadu ništa novo. Konzorcijum kompanija iza kojih stoji američki investicioni fond NCH, podnio je nedavno tužbu Upravnom sudu protiv odluke Vladinog Savjeta za privatizaciju zbog odluke da izgradnju hotelsko-stambenog kompleksa u Kumboru dodijeli državnoj Naftnoj kompaniji Azerbejdžana (SOCAR). Amerikanci tvrde da su im ,,pojedini visoki državni zvaničnici” dali lažne informacije o raspisanom tenderu i očekivanjima vezanim za budući izgled tog dijela obale.

Taj je događaj podsjetio na ocjene koje je o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori, prije godinu, iznijela američka ambasadorka Sju Braun: ,,Korupcija, netransparentnost i nedostatak vladavine prava – to su sve problemi sa kojima se susreću američke kompanije kada žele da investiraju u Crnoj Gori”.

Podaci kažu da su investicije američkih kompanije u Crnoj Gori u 2010. bile dva puta manje nego godinu ranije i četiri puta manje od rekordnih 19,3 miliona iz 2007.

Na sve ovo je, prije mjesec u Pobjedi odgovorio Petar Ivanović: ,,Rast interesovanja američkih kompanija rezultat je upornog zalaganja Agencije Crne Gore za promociju stranih investicija i niza prezentacija i investicionih konferencija organizovanih posljednjih godina u Njujorku, Vašingtonu i Baltimoru”. Stvarnost neka se prilagodi. I – da nijeste čuli za kakve povoljne kreditore. O državi je riječ.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo