Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Naš Detroit

Objavljeno prije

na

Već deset godina međunarodni tim stručnjaka raznih profila proučava globalni fenomen nestajanja urbanih cjelina. Projekat koji istražuje ovu pojavu nazvan je Shrinking cities (gradovi koji se smanjuju) i fokusirao se na četiri cjeline: Detroit, Mančester-Liverpul, saksonski dvojac Hale-Lajpcig i rusko Ivanovo. Nekada moćni industrijski i trgovački centri prepušteni su propadanju, kako u studiji napominju, zbog brojnih faktora poput razvoja megalopolisa, propadanja industrije, ekonomskog kraha… Na njihovoj dobro potkrijepljenoj listi nalazi se 59 američkih, 27 britanskih, 26 njemačkih i 23 italijanska grada. Takođe su zabilježili da je od 90-ih ovaj trend primjetan u zemljama bivšeg Varšavskog pakta. Rusija i Kazahstan bilježe po 13 smanjenih gradova, Ukrajina 22 i tako redom.

Glavno obilježje svih njih su ogromni kompleksi napuštenih i razrušenih fabričkih hala nerijetko i stambenih četvrti. Djelić svega ovoga može se naći i na sajtu abandon-places.com koji godinama sakuplja fotografije i dokumente o razrušenim građevinama širom svijeta.

Iako nije zaveden na ovim listama, i mi imamo adekvatnog predstavnika. Nikšić – nekada jedan od najvećih industrijskih centara bivše zemlje, vidno se „smanjuje” posljednjih decenija.

Dom revolucije – jedan od prvih glasnika ovog posrnuća ove godine slavi svojevrstan jubilej. Na dan oslobođenja grada, proslaviće 35. rođendan. Osamnaestog septembra 1977. godine postavljen je kamen temeljac ove gigantske multifunkcionalne građevine koja je pojela oko 22.000 kvadrata u centru grada. Smatra se da cifra ukupnih uloženih sredstava kada se prevede u eure doseže cifru od preko 50 miliona.

Prilikom akcije čišćenja Doma koju je inicirala lokalna NVO Alfa centar uklonjeno je dvadeset tona smeća, rastinja, korova, komunalnog, građevinskog i medicinskog otpada. Najzabrinjavajuća je ipak cifra da je ova građevina u strogom centru grada odnijela petnaest života, a cifra povrijeđenih je deset puta veća. Iako su se u priču uključili pojedinci i nekoliko privatnih preduzeća, vojska, policija i vatrogasna jedinica, sve je tokom akcije začudilo neučešće komunalnog preduzeća.

Svoj četrdeseti rođendan Dom revolucije bi trebalo da dočeka okružen skelama. Makar je tako najavljeno iz Ministarstva kulture. Teško da postoji neko u gradu pod Trebjesom ko vjeruje u ovu priču.

Samo omanji park sa fontanom i par klupa dijeli ovu grdosiju od još jedne sramote u centru grada. Svi oni koji su mislil da zgrada starog nikšićkog pozorišta, kasnije popularni kino Kultura ili kako su je lokalci zvali mala sala, ne može doživjeti veću bruku od one kada je dogradnjom u centralnom prostoru ove zgrade nikla diskoteka. Za stakla koja su krasila ovaj apendiks, gradom su kružile priče da su porijeklom sa susjedne „plave grobnice”.

Četiri i po godine su prošle od kada je od Pozorišta ostao samo krater, koji danas okružuje propala ograda. Da apsurd bude veći rušenje ove zgrade je počelo u februaru 2008. godine u vrijeme trajanja Trećeg međunarodnog festival glumca. Mnogo bliži komšija lokaciji starog pozorišta od Doma revolucije je zgrada Opštine Nikšić. Dijeli ih samo ulica.

Spisak lokacija koje najbolje pokazuju posrnuće grada pod Trebjesom ne završava se ovdje. Naprotiv, tek počinje.

Jedan od simbola Nikšića tik pored čuvenog korzoa bila je i zelena pijaca. Čudnim odlukama, kaldrmisana tržnica koja je spajala glavni trg sa dijelom grada u kojem su hotel Onogošt, KUD Zahumlje, robna kuća, sud i Filozofski fakultet, pregrađena je. Pijaca je ostala u zapećku, a na južnoj strani, bližoj trgu već više od pet godina zjapi rupa od nekoliko metara. Gradonačelnik je nedavno uvjeravao javnost da su mu investitori obećali nastavak radova. Mašine se još ne čuju.

Samo par mjeseci nakon rušenja pozorišta, tokom Septembarskih dana kulture najavljen je još jedan projekat. U Domu vojske trebalo je da se otvori moderni bioskop od 200 mjesta. Niz obećanja je počeo nešto oko godinu dana ranije, kada se lokalna uprava obavezala da će odmah nakon što joj Vlada Crne Gore preda na upravljanje ovu građevinu pristupiti izradi projektne dokumentacije, a zatim i rekonstrukciji Doma vojske koji će služiti potrebama institucija kulture. Gradonačelnik Nebojša Radojičić krajem prošle godine je poručio: „Potrebno je od 2,5 do tri miliona eura da bi taj objekat bio doveden namjeni. Bojim se da to nećemo moći da završimo.” Napredak. Više nema ni obećanja.

Prvi susjed Doma vojske je nekadašnja zgrada u kojoj su decenijama radili organi reda. Od oktobra 2007. godine i preseljenja pripadnika područne jedinice crnogorskog MUP-a u zgradu nekadašnjeg Građevinskog preduzeća, ostala je pusta. Iako napuštena i jezivog izgleda, ona makar ne predstavlja opasnost po građane.

Najnovija rugoba u najužem gradskom jezgru je nastala pod teretom ovogodišnjeg snijega. Prizemni objekat iza Doma penzionera, koji je služio kao kancelarijski, pa kasnije i magacinski prostor, ćuti razvaljenog krova i dotrajalih zidova, okolnim objektima sakriven od pogleda sa ulice. U odnosu na prethodne primjere, minornom kvadraturom i zaklonjen stambenim zgradama i Domom, gotovo da ne bode oči Nikšićanima.

Ipak, čak i ova najmanje gabaritna i od zgrade Opštine najdalja građevina vidljiva je sa najviših spratova zgrade gradske administracije. Sve ostale pomenute ne samo da su vidljive, već su u najbližem pojasu koji okružuje višespratnicu u centru iz koje s vremena na vrijeme lokalna vlast ponešto obeća.

U šali lokalno stanovništvo je pričalo o stavljanju natpisa „Nikšić – ne radi” na tunelu Budoš kroz koji se iz pravca Podgorice stiže u grad. Sve se rjeđe pominje ova anegdota. Možda i iz straha da se ne obistini.

Dragan LUČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo