Povežite se sa nama

MONITORING

Kad ufati ne pušta

Objavljeno prije

na

Pojedini crnogorski funkcioneri toliko dugo praktikuju vlast na istom radnom mjestu da medijske internet arhive ne pamte kad su prvi put zaposjeli funkciju. Neki će na tim mjestima, kako stvari stoje, ostati i doživotno. Najčuveniji ovdašnji rekorder vlasti je naravno dvodecenijski vođa Milo Đukanović. On je gotovo 15 godina bio premijer Crne Gore. Četiri mandata je bio predsjednik Vlade – od 1991 do 2010, sa pauzom od 1998. do 2003. godine, kada je izabran za predsjednika države. Politiku je na kratko napustio 2006. Često se ističe da je Đukanović jedini biviši jugoslovenski lider koji je na vlasti od 1990. do današnjih dana.

,,Svjestan sam dužine svog političkog trajanja. Politika je moja djelatnost”, objašnjavao je nakon što je 2010. godine napustio državničke funkcije o ostao tek šef DPS-a. Ne nedostaje znakova koji pokazuju da Đukanović i dalje vlada Crnom Gorom. ,,Nije moj manir da povlačim konce iza kulisa, a da javnu odgovornost prevaljujem na druge”, govorio je Đukanović 2007, kad je bio van svoje djelatnosti.

Što je Đukanović na nacionalnom, Miomir Mugoša je na lokalnom nivou. Gradonačelnik Podgorice postao je u julu 2000. godine, a prošlog ljeta opet je izabran za gradonačelnika glavnog grada. Tada je na jednom portalu organizovana anketa – da li Mugošu proglasiti za doživotnog gradonačenika. Anonimni glasač porkomentarisao je: „Podržavam ga za doživotnog predsjednika pod novim imenom =MITO (Mi omir+Ti to)”.

No, Mugoša nije dugo praktikovao samo mjesto gradonačelnika. U stilu kad ufati, ne pušta, gradonačelnik Podgorice imao je i podugačak staž ministra u Vladi Crne Gore. I funkciju ministra zdravlja zaposjeo je bio čitavu deceniju – od 1990. do novembra 2000. godine, sa pauzom od tri mjeseca koje je proveo naravno kao – ministar, ali rada i socijalnog staranja.

Da ponovo bude izabran za gradonačelnika, Mugošu prošlog ljeta nijesu spriječile ni prijetnje koalicione SDP da će napustiti savezništvo ako opet bude izabran. Mugoša je, bez obzira, izabran zahvaljujući glasu poslanika Nove Bojana Vujačića, nakon čega su se odbornici međusobno optuživali za trgovinu i prodaju glasova.

„Demokratija i matematika imaju sličnosti, a ne možete nekog ko je većina proglasiti manjinom”, prokomentarisao je Mugoša nakon što je izabran. Mugošina matematika jasna je. No, nesmjenjivost kažu i nema veze baš sa demokratijom.

Mugoša nije jedini crnogorski gradonačelnik rekorder. Nusret Kalač, gradonačelnik Rožaja odolijeva smjeni evo 18 godina. Prvi put je za gradonačelnika tog gradića na sjeveru izabran daleke 1993. godine, kao tridesetjednogodišnjak. Od vladanja napravio je kratki predah – od 1997. do 1998. godine radio je u AD Gornji Ibar.

„Nema formule za politički uspjeh. Potrebna je jaka partija da vas podržava”, objašnjavao je svojevremeno Kalač svoju gotovo dvodecenijsku karijeru na mjestu predsjednika opštine. Provjerio čovjek: počeo je gradonačelničku karijeru kao član SDP –a onda se samounprijedio u DPS kadar. Kada se za gradonačelnika kandidovao prošle godine, peti put, objasnio je da „mora da završi neke nedovršene poslove”. A posla ne fali.

Na istom radnom mjestu naradio se i potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder. On je na toj funkciji od daleke 1998. Ranko Krivokapić je Rastoderu četvrti šef. Prethodno je sa mjesta predsjednika Skupštine ispratio Svetozara Marovića, Vesnu Perović i Filipa Vujanovića. I Krivokapić će ubrzo ući u rekordere vlasti, koji su na istoj funkciji prebacili deceniju. Za predsjednika parlamenta izabran je 2003. godine. Iste godine za predsjednika države izabran je Filip Vujanović. I on je još tamo.

Među rekorderima u zadržavanju funkcije sigurno je i Zoran Đurišić, direktor Montenegro erlajnsa. Đurišić je prvi i jedini direktor nacionalne aviokompanije osnovane oktobra daleke 1994. godine. Nakon što je posljednji put izabran, mediji su podsjetili da je u periodu otkako je Đurišić na čelu Montenegro erlajnsa, JAT promijenio čak devet direktora! U Montenegro erlajnsu su se mijenjale samo stjuardese.

Nije to jedini slučaj. Đoko Jočić je prvi i jedini predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, koja je osnovana u julu 1994. godine. Za 18 godina koliko je na čelu Ljekarske komore, Jočić je uspio da ne stane na stranu niti jednog pacijenta, niti da kazni bilo kog ljekara u Crnoj Gori zbog propusta. Pronašao formulu.

U vrhu liste je i dugogodišnji predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSSCG) Danilo Popović. Popović je na čelu Sindikata bio od 1990. do 2008. godine, nakon čega je do nedavno bio predsjednik Skupštine Sindikata. Posao u Sindikatu donio mu je još čitav niz uticajnih i profitabilnih funkcija – od Savjeta za privatizaciju, preko niza upravnih odbora manjih i većih preduzeća, do aktuelnog zvanja predsjednika Upravnog odbora Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju.

Popović je ove sedmice kazao da ,,da nije u Savezu bio zbog nadoknade, već da bi pomogao SSCG da postane jaka i stabilna institucija”. Radio je kaže iz entuzijazma i ,,dijelio sudbinu ostalih radnika kojima duguju zarade”. Greota od Boga.

Među ministrima rekorderima je definitivno Milutin Simović koji je mjesto ministra poljoprivrede napustio 2010. godine, nakon 12 godina ministrovanja. Prvi put je izabran 1998. godine. Njegov tadašnji pomoćnik Milosav Anđić još je tamo. I poljoprivredni razvoj je đe je bio.

Isto toliko vremena, 12 godina, na mjestu šefa Agencije za nacionalnu bezbijednost bio je Duško Marković, što je rijedak primjer tako dugog trajanja na tako osjetljivom i zahtjevnom mjestu. Marković je otuda „šampion tajni”.

Među rekorderima je i Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti. Na tu funkciju je izabran 2002. godine, a član Komisije postao je dvije godine ranije. Tu je i Ana Mišurović, direktorica Centra za ekotoksikološka istraživanja koja je na tom mjestu takođe prebacila deceniju.

Moguće da ima onih koji su izostavljeni sa naše liste dugovjekih u vlasti. A moguće da će neke od pobrojanih i naša djeca pamtiti po funkcijama koje kao da su se zalijepile za njih.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo