Povežite se sa nama

MONITORING

Kad ufati ne pušta

Objavljeno prije

na

milomugi

Pojedini crnogorski funkcioneri toliko dugo praktikuju vlast na istom radnom mjestu da medijske internet arhive ne pamte kad su prvi put zaposjeli funkciju. Neki će na tim mjestima, kako stvari stoje, ostati i doživotno. Najčuveniji ovdašnji rekorder vlasti je naravno dvodecenijski vođa Milo Đukanović. On je gotovo 15 godina bio premijer Crne Gore. Četiri mandata je bio predsjednik Vlade – od 1991 do 2010, sa pauzom od 1998. do 2003. godine, kada je izabran za predsjednika države. Politiku je na kratko napustio 2006. Često se ističe da je Đukanović jedini biviši jugoslovenski lider koji je na vlasti od 1990. do današnjih dana.

,,Svjestan sam dužine svog političkog trajanja. Politika je moja djelatnost”, objašnjavao je nakon što je 2010. godine napustio državničke funkcije o ostao tek šef DPS-a. Ne nedostaje znakova koji pokazuju da Đukanović i dalje vlada Crnom Gorom. ,,Nije moj manir da povlačim konce iza kulisa, a da javnu odgovornost prevaljujem na druge”, govorio je Đukanović 2007, kad je bio van svoje djelatnosti.

Što je Đukanović na nacionalnom, Miomir Mugoša je na lokalnom nivou. Gradonačelnik Podgorice postao je u julu 2000. godine, a prošlog ljeta opet je izabran za gradonačelnika glavnog grada. Tada je na jednom portalu organizovana anketa – da li Mugošu proglasiti za doživotnog gradonačenika. Anonimni glasač porkomentarisao je: „Podržavam ga za doživotnog predsjednika pod novim imenom =MITO (Mi omir+Ti to)”.

No, Mugoša nije dugo praktikovao samo mjesto gradonačelnika. U stilu kad ufati, ne pušta, gradonačelnik Podgorice imao je i podugačak staž ministra u Vladi Crne Gore. I funkciju ministra zdravlja zaposjeo je bio čitavu deceniju – od 1990. do novembra 2000. godine, sa pauzom od tri mjeseca koje je proveo naravno kao – ministar, ali rada i socijalnog staranja.

Da ponovo bude izabran za gradonačelnika, Mugošu prošlog ljeta nijesu spriječile ni prijetnje koalicione SDP da će napustiti savezništvo ako opet bude izabran. Mugoša je, bez obzira, izabran zahvaljujući glasu poslanika Nove Bojana Vujačića, nakon čega su se odbornici međusobno optuživali za trgovinu i prodaju glasova.

„Demokratija i matematika imaju sličnosti, a ne možete nekog ko je većina proglasiti manjinom”, prokomentarisao je Mugoša nakon što je izabran. Mugošina matematika jasna je. No, nesmjenjivost kažu i nema veze baš sa demokratijom.

Mugoša nije jedini crnogorski gradonačelnik rekorder. Nusret Kalač, gradonačelnik Rožaja odolijeva smjeni evo 18 godina. Prvi put je za gradonačelnika tog gradića na sjeveru izabran daleke 1993. godine, kao tridesetjednogodišnjak. Od vladanja napravio je kratki predah – od 1997. do 1998. godine radio je u AD Gornji Ibar.

„Nema formule za politički uspjeh. Potrebna je jaka partija da vas podržava”, objašnjavao je svojevremeno Kalač svoju gotovo dvodecenijsku karijeru na mjestu predsjednika opštine. Provjerio čovjek: počeo je gradonačelničku karijeru kao član SDP –a onda se samounprijedio u DPS kadar. Kada se za gradonačelnika kandidovao prošle godine, peti put, objasnio je da „mora da završi neke nedovršene poslove”. A posla ne fali.

Na istom radnom mjestu naradio se i potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder. On je na toj funkciji od daleke 1998. Ranko Krivokapić je Rastoderu četvrti šef. Prethodno je sa mjesta predsjednika Skupštine ispratio Svetozara Marovića, Vesnu Perović i Filipa Vujanovića. I Krivokapić će ubrzo ući u rekordere vlasti, koji su na istoj funkciji prebacili deceniju. Za predsjednika parlamenta izabran je 2003. godine. Iste godine za predsjednika države izabran je Filip Vujanović. I on je još tamo.

Među rekorderima u zadržavanju funkcije sigurno je i Zoran Đurišić, direktor Montenegro erlajnsa. Đurišić je prvi i jedini direktor nacionalne aviokompanije osnovane oktobra daleke 1994. godine. Nakon što je posljednji put izabran, mediji su podsjetili da je u periodu otkako je Đurišić na čelu Montenegro erlajnsa, JAT promijenio čak devet direktora! U Montenegro erlajnsu su se mijenjale samo stjuardese.

Nije to jedini slučaj. Đoko Jočić je prvi i jedini predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, koja je osnovana u julu 1994. godine. Za 18 godina koliko je na čelu Ljekarske komore, Jočić je uspio da ne stane na stranu niti jednog pacijenta, niti da kazni bilo kog ljekara u Crnoj Gori zbog propusta. Pronašao formulu.

U vrhu liste je i dugogodišnji predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSSCG) Danilo Popović. Popović je na čelu Sindikata bio od 1990. do 2008. godine, nakon čega je do nedavno bio predsjednik Skupštine Sindikata. Posao u Sindikatu donio mu je još čitav niz uticajnih i profitabilnih funkcija – od Savjeta za privatizaciju, preko niza upravnih odbora manjih i većih preduzeća, do aktuelnog zvanja predsjednika Upravnog odbora Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju.

Popović je ove sedmice kazao da ,,da nije u Savezu bio zbog nadoknade, već da bi pomogao SSCG da postane jaka i stabilna institucija”. Radio je kaže iz entuzijazma i ,,dijelio sudbinu ostalih radnika kojima duguju zarade”. Greota od Boga.

Među ministrima rekorderima je definitivno Milutin Simović koji je mjesto ministra poljoprivrede napustio 2010. godine, nakon 12 godina ministrovanja. Prvi put je izabran 1998. godine. Njegov tadašnji pomoćnik Milosav Anđić još je tamo. I poljoprivredni razvoj je đe je bio.

Isto toliko vremena, 12 godina, na mjestu šefa Agencije za nacionalnu bezbijednost bio je Duško Marković, što je rijedak primjer tako dugog trajanja na tako osjetljivom i zahtjevnom mjestu. Marković je otuda „šampion tajni”.

Među rekorderima je i Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti. Na tu funkciju je izabran 2002. godine, a član Komisije postao je dvije godine ranije. Tu je i Ana Mišurović, direktorica Centra za ekotoksikološka istraživanja koja je na tom mjestu takođe prebacila deceniju.

Moguće da ima onih koji su izostavljeni sa naše liste dugovjekih u vlasti. A moguće da će neke od pobrojanih i naša djeca pamtiti po funkcijama koje kao da su se zalijepile za njih.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo