Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO SE GAZDUJE ZADUŽBINAMA U CRNOJ GORI – KUĆA ŠKOLA NA PRČANJU: Kad zajedničko postane ničije

Objavljeno prije

na

Nekada lijepa četvorospratnica površine preko 320 kvadratnih metara, sagrađena u području koje se danas kao dio svjetske kulturne i prirodne baštine nalazi pod zaštitom UNESCO, ruinirana je i pretvorena  u objekat za stanovanje (16 stanova). Na njoj se dograđivalo, zagrađivalo i razgrađivalo, sa vana i iznutra, onako kako je kome palo na pamet

 

Crna Gora nema, niti je ikada imala, zakon o zadužbinama, dobrotvornim društvima, fondacijama. Umjesto toga, praktikovalo se da takve ustanove i organizacije svoj rad usklađuju sa postojećim propisima.

Takav pristup vlasti potvrđen je i krajem prošle godine. Tada je na skupu Zadužbine i fondacije u Crnoj Gori ministarka javne uprave Suzana Pribilović  saopštila kako je Vlada, na osnovu Analize poreskih propisa od značaja za razvoj filantropije i Analize pravnog okvira za osnivanje i djelovanja zadužbina, došla do zaključka da u Crnoj Gori nije potrebno donošenje posebnog zakona ili izmjene postojećeg Zakona o NVO, kako bi se regulisao rad „zadužbina kao posebnog pravnog oblika nevladine organizacije“.

Stvarnost nam ukazuje na to da je potrebno iskazati mnogo više pažnje prema onome što su nam, kao javno dobro, ostavili preci koji su uz pristojan imetak imali i razvijenu svijest o potrebi da se tom imovinom pomogne zajednici.

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, uz malu pomoć našeg nedjeljnika, na konkretnim primjerima iz Bokokotorskog zaliva provjerava transparentnost i zakonitost rada javne uprave. Tako se u fokusu naše pažnje našla Kuća Verona, koja je mještanima Prčanja i Kotora poznata i kao Stara škola, odnosno Kuća škola.

Suprotno odomaćenom nazivu Kuća škola nekada lijepa četvorospratnica površine preko 320 kvadratnih metara, sagrađena u području koje se danas kao dio svjetske kulturne i prirodne baštine nalazi pod zaštitom UNESCO, ruinirana je i pretvorena  u objekat za stanovanje (16 stanova). Na njoj se dograđivalo, zagrađivalo i razgrađivalo, sa vana i iznutra, onako kako je kome palo na pamet. A da niko, zapravo, ne umije da objasni kako se to i zašto dogodilo. I šta će sa dalje događati sa Kućom Verona.

Početak priče mnogo je jasniji. Kuću su, oko 1800. godine, podigli članovi ugledne pomorske porodice Verona, zabilježio je don Niko Luković, hroničar događanja na Prčanju i Boki. Njihov nasljednik, kapetan Romelio Verona, prenio je Kuću Verona u vlasništvo tadašnje opštine Prčanj 1898. godine, prije nego se porodica preselila u Italiju.

Tokom prikupljanja podataka o Kući Verona, ANIMA nije došla do kopije tog ugovora (za sada su došli do podatka da bi on mogao biti zaveden u arhivu pod brojem Dn. 372 od 1898. godine). Tako postoji mala dilema da li je Kuća promijenila vlasnika kao klasičan dar (zadužbina) ili je možda riječ bila o prodaji po simboličnoj cijeni uz određene obaveze vezane za buduću namjenu objekta. Ipak, sa velikom sigurnošću može se reći da je kapetan Verona opštini Prčanj prenio u vlasništvo taj objekat sa namjerom da učini zadužbinu, a da objekat u vlasništvu njegove porodice postane mjesna škola. „Iako ne postoje zvanični dokumenti koji to potvrđuju, pored ovog zapisa, i u sjećanju stanovnika Prčanja i Kotora je ostalo da je ovaj objekat korišćen kao škola“, navode saradnici ANIMA koji su radili ovu Studiju.

Zoran RADULOVIĆ
foto: Martin KMET

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo