Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREKINUT JOŠ JEDAN LANAC KRIJUMČARENJA CIGARETA: Lisice za kriminalce ili drznike

Objavljeno prije

na

Dok matematičari računaju vrijednost zaplijenjenog tovara, drugi se pitaju gdje će cigarete završiti. Upućeni u tehnike krijumčarenja ističu da je zaplijenjeno tek djelić onog što prođe kroz Crnu Goru i da, po nepisanom pravilu, ceh plate oni koji se drznu zaraditi mimo glavnih organizatora

 

Arka. Nije riječ o kovčegu u kome se starozavetni Noje spasao od potopa, već policijski naziv za nedavni potop kriminalne grupe koja je, prema sumnjama istražitelja, krijumčarila cigarete bez akciznih markica.Tako je osmog dana avgusta, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, prekinut još jedan lanac ovog unosnog posla kojim su se decenijama mnogi obogatili, a sudeći i po ovoj akciji policije i tužilaštva mnogi se bogate i sada.

Akcija Arka je izvedena u Podgorici. Službenici policije su zaplijenili kamion sa  prikolicom bjelopoljskih registarskih oznaka u kome se nalazilo 1.243 paketa inostranih cigareta bez akciznih markica. Cigarete su, tvrde istražitelji, bile namijenjene sivom tržištu Crne Gore, kao i daljem krijumčarenju u zapadnoevropske zemlje. Procijenjena vrijednost zaplijenjenog tereta iznosi milion eura.

Dvije osobe su uhapšene, saopšteno je, dok se za jednim licem  koje je označeno kao organizator kriminalne grupe i dalje intezivno traga. Nadležni organi poručuju ,,nastaviće se aktivnosti u narednom periodu sa ciljem identifikovanja i procesuiranja svih lica – članova organizacije koja se bavi krijumčarenjem cigareta”.

O odlučnosti policije i tužilaštva da iskorijene kriminal kojim je država, javna je tajna, godinama punila svoje crne fondove (i privatne džepove), nedavno je govorio i direktor Uprave policije Veselin Veljović. On je, na godišnjoj konferenciji održanoj krajem jula, okružen svojim pomoćnicima, saopštio da se borba protiv krijumčarenja i nedozvoljene trgovine cigaretama sprovodila u prethodnih godinu dana kroz dva kriminalistička istraživanja i jedan obavještajni projekat u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom i osnovnim tužilaštvima. ,,Policija je u ovom periodu zaplijenila oko milion i po paklica cigareta“, pohvalio se Veljović.

Milion i po paklica. U zemlji koja troši i do 200 hiljada paklica dnevno. I koju je  tranzit (i) duvanskih proizvoda učinio svjetski poznatom. Malo bolji matematičari će izračunati da   poslednja zapljena od 1.243 paketa, procijenjena na milion eura, teži više od polovine svega onoga što je policija zapijenila tokom prošle godine.

Dok matematičari računaju količine i vrijednost (jedan paket – 50 šteka, jedna šteka – 10 paklica…), drugi se pitaju gdje su cigarete završile, a oni koji koji su malo više upućeni u sam proces krijumčarenja ističu da je to samo djelić onog što prođe kroz Crnu Goru. I da, prema nepisanom pravilu, ceh uglavnom plate oni koji se drznu zarađivati mimo glavnih organizatora i njihovih zaštitnika.

Ko su ti glavni, to možda crnogorska javnost nikada neće saznati, ali ono što za sada zna jeste da su zbog švercovanja cigareta hapšeni uglavnom anonimusi. Bez kamiona i aviona. Među njima se našla i 80-godišnja Beranka, kao formalna vlasnica jednog u nizu preduzeća preko kojeg su članovi kriminalne organizacije obavljali nezakonit posao.

Predrag Veljić se tereti da je sredinom marta prošle godine na teritoriji opština Bar i Rožaje, u cilju rasturanja neocarinjenih cigareta, uzeo 2.120 paketa cigareta marke marbl koje je prethodno preko firme svoje majke kupio od firme Unter klaren himel iz američke savezne države Delaver, obznanili su istražitelji svoj uspijeh.

S druge strane, da ni ova vrsta kriminala ne može biti uspješno realizovana ako nema pomoć državnih službenika, najbolje govori primjer iz 2018. godine kada je šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić novinarima saopštio da je policija u saradnji  sa Upravom carina i jednom inostranom partnerskom službom realizovala akciju kliker u kojoj su procesuirana dva pravna i 28 fizičkih lica, među kojima je bilo čak osam carinskih službenika osumnjičenih za primanje mita.

On je tada objasnio da su članovi kriminalne grupe od početka do avgusta te godine, po prethodno utvrđenom kriminalnom planu, krijumčarili cigarete iz Slobodne carinske zone Bar, s ciljem stavljanja u promet cigareta inostranog porijekla, bez akciznih markica na nelegalnom tržištu Crne Gore.Ta grupa je prokrijumčarila oko 40.000 paketa, pri čemu je pričinjena šteta za državni Budžet u vidu neplaćenih akciza i carina u visini od nekoliko desetina miliona eura.

Nekoliko mjeseci prije ove akcije, tačnije u martu 2018. godine, Baranin Isat Boljević priznao je pred predsjednikom podgoričkog Višeg suda Borisom Savićem da je kao predsjednik borda direktora Novog duvanskog kombinata (NDK), „bez ovlašćenja i znanja vlasnika“ iz magacina fabrike duvana iznio cigarete vrijedne najmanje četiri miliona eura a potom ih prebacio u iznamljeni magacin na Karabuškom polju, nadomak Podgorice. Boljević je prihvatio da odleži devet  mjeseci zatvora, plati 40 hiljada novčane kazne i uplati na račun Kliničkog centra 10 hiljada eura. Nama je ostala briga za toliko neupućene i naivne vlasnike NDK-a. Šta li će biti s njima?

Inače, kome je Boljević namjeravao da  da cigarete, istragom nije utvrđeno. Duvanski kombinat u Podgorici godinama je bio označen kao mjesto odakle se  cigarete tajnim kanalima izvoze u inostranstvo. Pod raznim (najzvučnijim) imenima i bez obaveznih akciznih markica.  A Boljević je davno priznao kako je dugogodišnji prijatelj sa Srećkom Kestnerom. Jednim od, kažu, utemeljivača ove privredne djelatnosti u modernoj Crnoj Gori. Kestner je, uostalom, u inostranstvu osuđivan upravo zbog šverca cigareta.

Dobro obaviješteni sagovornici za Monitor objašnjavaju da se šverc cigaretama u svim ovim slučajevima sprovodi po već uhodanom načinu. I utabanim stazama.

,,Cigarete su kontejnerima stizale u u Luku Bar, odakle su se istovarale i skladištile. Preduzeća prave neistinitu dokumentaciju kojom prikazuju da su cigarete izvezene. Tako izbjegavaju plaćanje poreza, akciza i carina na uvezene cigarete. Bez plaćanja dažbina Crnoj Gori cigarete veoma brzo idu na crno tržište, čak i van crnogorskih granica. U međuvremenu se prave fiktivni papiri a kontejneri se pune nekom drugom robom i šalju dalje do krajnje destinacije – fiktivne firme u Jordanu. Za pranje jednog kontejnera sa cigaretama, uzima se i do 150 hilljada eura“, objašnjava naš sagovornik.

Nameće se pitanje da li su istražitelji zaista dali sve od sebe da budu identifikovane osobe koje se bave pranjem papira i nezakonito zarađenog novca. I da protiv njih prikupi dovoljno čvrstih dokaza kako se ne bi desilo da, kao u nekim ranijim slučejevima, dokazi emigriraju iz tužilaštva.

To je bio slučaj sa dokazima o švercu cigareta o kojima je govorio nekadašnji šef policijskog odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala Predrag Šuković. On je svojevremeno optužio aktuelnog premijera Duška Markovića i direktora policije Veselina Veljovića da imaju veze sa švercom cigareta i nelegalnim poslovanjem mojkovačke fabrike cigareta, što su obojica kategorično negirali i pozivali tužilaštvo da reaguje i ispita te tvrdnje.

I Monitor je pisao o tome da navodno postoje brojna dokumenta i transkripti razgovora osoba povezanih sa mojkovačkom fabrikom duvana, među kojima su neki od najvažnijih ljudi u državi. Međutim, ti papiri nikad nijesu objavljeni a, prema tvrdnjama našeg verziranog sagovornika, ni ovdašnji istražitelji ne posjeduju ta dokumenta, odnosno, snimke.

Naš sagovornik navodi kako je u predmetu ,,mojkovačke cigarete” vidljivo da su neki službenici ANB -a sa Šukovićem obrađivali slučaj šverca  i povezanost najviših državnih funkcionera sa tim poslom. Vjeruje se da je ta strogo čuvana dokumentacija razlog prvog pokušaja kriminalizacije istražitelja koji im nije uspio. Tada su kriminalne grupe unutar sistema pokušavale Šukovića, koji ne pripada nijednom od ,,državnih” klanova, da povežu sa kriminalom kako bi ga ućutkali. Mjesecima su kopali po njegovoj biografiji a kako ništa kompromitujuće nijesu pronašli odlučili su se da ga ućutkaju na drugi način. Hicima (upozorenja?).

U tu istragu je, navodno, bila uključena i Uprava za sprječavanje pranja novca na čijem čelu je tada bio Predrag Mitrović na koga je takođe pucano ispred porodične kuće u Podgorici. Mitrović je ranjen, na sličan način kao kasnije Šuković, hicem u nogu. Slučaj ni do danas nije rasvijetljen.

Tadašnja specijalna tužiteljka Đurđina – Nina Ivanović, po čijem nalogu je i radio Šuković, kod koga su se slivale sve informacije iz ANB-a i Uprave agencije za sprječavanje pranja novca bila je upoznata sa svim prikupljenim dokazima o poslovanju fabrike cigareta u Mojkovcu i tokovima pranja novca.

No i pored toga istraga nije okončana hapšenjem osumnjičenih već smjenama na raznim nivoima. Tako je bez funkcije ostao premijer Igor Lukšić koji je naložio istragu, direktor policije Božidar Vuksanović, šef organizovanog kriminala Predrag Šuković, specijalna tužiteljka Đurđina – Nina Ivanović i direktor Agencije za sprječavanje pranja novca Predrag Mitrović. Takođe, svi oni iz ANB- a koji su sa Šukovićem obrađivali ovaj slučaj su smijenjeni ili penzionisani, dok je naša koleginica Olja Lakić, nakon što se približila visokopozicioniranim akterima unosnog posla, prvo fizički napadnuta, a kasnije i ranjena u nogu hicima iz pištolja. I ta istraga traje.

U javnosti se nakon toga sve češće pričalo o švercu cigareta i navodnim akterima. Sadašnji premijer Duško Marković tada je pozvao Specijalno tužilaštvo da reaguje, ali reakcije nije ni moglo biti, jer kako je to javno saopštio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić dokazi u ovom slučaju su ,,emigrirali” iz tužilaštva. Nikada nije objelodanjeno koji su to dokazi nestali. I da li ih neko traži.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KORONA I MI: Čekanje na rezultate i do sedam dana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na rezultate testova na korona virus čeka se i preko sedam dana. Nadležni kažu da će taj problem uskoro biti riješen. Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti

Oni koji sumnjaju da su oboljeli od korona virusa čekaju sedmicu i duže na rezultate testiranja, na obradu čeka 2.500 testova. Razlog je nedostatak potrošnog materijala, plastike, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) obećavaju da će problem za nekoliko dana biti riješen i da će u pogon staviti četiri mašine za PCR testiranje i da će se nalazi ponovo izdavati za dan ili dva. Objasnili su da je najveći broj uzoraka na čekanju od onih koji su dobrog stanja i liječe se kućama.

Ovaj potrošni materijal nabavlja se iz inostranstva, a kako je virus svuda eskalirao, svaka zemlja zadovoljava prvo svoje potrebe.  Odlučeno je da se uzorci ne šalju u Njemačku uz kontradiktorno objašnjenje da treba četiri do pet dana da se dobiju rezultati, a za to vrijeme biće završeni u Crnoj Gori.

Iz proceduralnih razloga još uvijek nije došlo do potpisivanja ugovora između Fonda za zdravstveno osiguranje i privatnih zdravstvenih ustanova kojim bi se i njima omogućilo da rade PCR testiranje.

Ove nedjelje redovi ispred privatnih laboratorija u kojima je počelo  brzo testiranje na kovid. Cijena testiranja je 25 eura, a dodatnih 14 se naplaćuje ukoliko želite da ustanovite da li ste preboljeli virus. Nadležni najavljuju da će uskoro i u javnim zdravstvenim ustanovama konačno početi sa brzim testiranjem.

Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti, ali to kao da nikog više ne brine. U srijedu je u jednom danu zabilježen rekordan broj oboljelih od 301, a broj aktivnih slučajeva u državi bio je 3.625, od čega u Podgorici 1.586. Broj umrlih od početka epidemije je 282, a uobičajene su postale svakodnevne vijesti o nekoliko umrlih od korona virusa. Iz Instituta za javno zdravlje su prezentovali podatke da je stopa smrtnosti od virusa u Crnoj Gori 1,6, te da  je do sada najviše smrti bilo u populaciji od 60 do 70 godina. ,,Među preminulima imali smo i 11 osoba uzrasta između 40 i 49 godina, dvije osobe mlađe od 40, i 34 preminule osobe starosti između 50 do 59 godina”, kazao je epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Milko Joksimović.

On je kazao i da se letalitet od 1,6 procenata smatra među boljima na evropskom nivou što znači da je kvalitet zdravstvene zaštite bio vrlo dobar. Stopa smrtnosti u Hrvatskoj je 1,2, a u Sloveniji 0,96. Najveća u regionu je na Kosovu 3,61, BiH 2,6, Srbiji 1,9.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PLAĆENE UBICE U CRNOJ GORI – KOLIKO KOŠTA ŽIVOT: Tuđa glava – pola miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošlonedjeljni događaji ponovo su aktuelizovali pitanje koliko vrijedi život pripadnika ili vođa kriminalnih klanova, ali i tužilaca, policijskih službenika i članova njihovih porodica koji su se našli na spiskovima plaćenika spremnih da okrvave ruke

 

Pola miliona eura. Za toliko je, prema operativnim podacima istražitelja, mladi Nikšićanin Petar Mujović (20) pristao da ubije navodnog vođu škaljarskog klana Kotoranina Jovana Vukotića.

U tom naumu spriječili su ga pripadnici policije koji su, preko video nadzora ali i neposrednim obilaskom terena, primijetili sumnjivo ponašanje neiskusnog Nikšićanina. Kada su utvrdili da ga previše interesuju dešavanja u zgradi kotorske policije bilo im je jasno da tu nije slučajno već da čeka izlazak Jovana Vukotića, koji je u tom trenutku obavljao razgovor sa policijskim službenicima.

Pretresli su ga i  oduzeli češku zbrojevku s metkom u cijevi i kriptovani telefon a potom im je, navodno, Mujović sve priznao: mladi Nikšićanin sa likom dobrog dječaka iz komšiluka pristao je da za račun kavčana, među kojima, prema operativnim podacima policije, njegov brat Radovan Mujović zauzima visoku poziciju, obezglavi suparnički klan tako što će ubiti njihovog navodnog vođu. Za pola miliona eura. Kasnije se Mujović sjetio omerte, ili ga je posavjetovao neko ko je u svijetu kriminala vještiji od njega,  pa je na pitanja tužilaca odgovorio ćutanjem. I, za sada, izvukao se sa krivičnom prijavom zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Prošlonedjeljni događaji ponovo su aktuelizovali pitanja koliko, na crnom tržištu ljudskih duša, vrijedi život pripadnika ili vođa kriminalnih klanova, ali i tužilaca, policijskih službenika i članova njihovih porodica koji su se, prema javno dostupnim podacima policije i tužilaštva, našli na spiskovima plaćenika spremnih da okrvave ruke.

Cijena života se, saznali smo, razlikuje zavisno od toga ko je meta. Pola miliona eura je najveći ponuđeni (i prihvaćeni) iznos za ubistvo visokopozicioniranih pripadnika zarađenih klanova i kriminalnih grupa. Isti iznos je, prema podacima tužilaštva, nuđen i onima koji su spremni da ubiju one koji se, u ime države, bore protiv organizovanog kriminala.

Prije samo dva mjeseca glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić novinarima je predočio podatak da je za ubistvo Saše Klikovca (38), koji je operativno važio za pripadnika kavačkog klana, plaćeno 100 hiljada eura. Ali i da su isti naručioci bili spremni da plate pola miliona da se ubije još jedan pripadnik konkurentske kriminalne grupe.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ RADIJA OZON: Kad sudovi fabrikuju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nezavisni Radio Ozon u Kolašinu je nakon što ga je preuzeo SDP ugašen. Žrtva otimanja radija bio je advokat Budislav Minić koji je sudski osuđen za pronevjeru na osnovu razlike u cijeni dva kompjutera, za koje se ispostavilo da i ne postoje, a čiju procjenu cijene je dala firma koja se komjuterima ne bavi

 

Organizacija KOD je protekle nedjelje počela sa objavljivanjem serije studija pod nazivom Čekajući pravdu. Riječ je o dokumentovanju sudskih slučajeva gdje je, kako navode, našeg višemjesečnog istraživanja utvrđen čitav niz okolnosti, procesnih i suštinskih, slučajnih i/ili namjernih propusta, koji upućuju na jasan zaključak: zarobljenost pravosudnog sistema od strane političkih moćnika.

Prvi slučaj u ovom serijalu posvećen je Radiju Ozon iz Kolašina. Preuzimanje radija je, kako navode u studiji KOD-a, izvršeno nakon trogodišnjeg krivičnog progona advokata Budislava Minića, autora i nosioca projekta nezavisnog Radija Ozon, zbog navodne ,,pronevjere” inostrane donacije. U te tri godine diskreditovanja Minića zbog „nezakonitosti“ kojima se bave sudovi, prema dokumentaciji koju KOD prezentuje, radio je preuzet od funkcionera tadašnje partije na vlasti Socijaldemokratske partije (SDP). Nikada, do potpunog uništenja radija, Miniću nije isplaćen vlasnički udio od najmanje 40% vrijednosti koja se mjerila desetinama hiljada eura, niti značajan dio naknade po osnovu pojekata koje je ovaj realizovao u uvećanju vrijednosti osnovnih sredstava i ukupne imovine radija.

Trogodišnjem krivičnom postupku, prethodila je takođe trogodišnja uvertira u kojoj je Državno tužilaštvo dva puta odbacivalo krivičnu prijavu i odustajalo od krivičnog gonjenja. Nakon izbora Vesne Medenice za državnog tužioca, viši tužilac je preuzeo gonjenje i ustupio ga ODT-u Kolašin. Tokom sljedeće tri godine krivičnog postupka, optužnica za pronevjeru 45.852,59 DM će se, svesti na „pronevjerenih“ 7.191,00 DM iz dijela donacije SR Njemačke za studijsku opremu.

Osnovni sud krajem 2007. godine oslobađa advokata optužbe za pronevjeru. No, onda slijedi obrt. Prema navodima advokata u spisima krivičnog predmeta, stavovi i ocjene suda se drastično mijenjaju nakon razgovora Vesne Medenice, sada predsjednice Vrhovnog suda CG, sa Mirjanom Čepić, predsjednicom Vijeća prvostepenog suda u jednom kolašinskom restoranu, neposredno nakon objave oslobađajuće presude, o tome kako će glasiti ukidajuća odluka Višeg suda i kako sudija ima da postupi u ponovnom postupku.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo