Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOKALNI IZBORI: Neizvjesno na Primorju

Objavljeno prije

na

Prevrati u Kotoru i Budvi doveli su u pitanje povjerenje građana u izbore.  Postizborne trgovine pretvorile su izbore u tržište na kojem vlada zakon ponude i potražnje, odnosno nečije spremnosti da proda izbornu volja građana

 

U nedjelju 30. avgusta građani tri primorske opštine će birati i nove lokalne uprave. Iako u sjenci parlamentarnih izbora, lokalni izbori u Budvi, Tivtu i Kotoru ne zaostaju po važnosti. Riječ je o bogatim turističkim opštinama koje raspolažu vrijednim nacionalnim resursima, ekskluzivnim prostorom i morskom obalom, pa je osvajanje vlasti u njima od velikog interesa za sve učesnike.

Koliko je važno imati vlast u gradu na obali mora, gazdovati i eksploatisati prirodne vrijednosti obalnog područja, pokazao je nedavni udar na Budvu u kojoj je silom i političkom korupcijom preoteta vlast dva mjeseca pred izbore i smijenjeno rukovodstvo Opštine, izabrano na posljednjim lokalnim izborima 2016.  Demokratska partija socijalista se nije libila da za promjenu izborne volje građana Budve okupira ovaj grad, da ga drži u blokadi sve do izbora koji će se održati u nedjelju, da hapsi političke prvake, da pred očima javnosti ponižava, teroriše i privodi vodeće funkcionere Opštine i nedužne građane. U fotelje su uveli svoje ljude, koje duže od 60 dana čuvaju jake policijske snage.

Vlast je preuzeta političkom korupcijom, kupovinom odborničkog mandata sa liste Demokratskog fronta, odbornika Stevana Džakovića, koja se ovih dana dokazuje i promjenama u podacima Uprave za nekretnine na njegovoj imovini. To pokazuje da je za DPS i od velike važnosti institucionalna prednost u susret izborima, sa koje mogu uticati na Opštinsku izbornu komisiju, na nelegalno prikupljanje glasova, obećanja o radnim mjestima i raznim drugim vrstama potkupljivanja na račun opštinskih resursa.

Budva je centar crnogorskog turizma, središte građevinske industrije, unosne trgovine nekretninama i besomučnog iskorišćavanja prostora, pa se očekuje da će izborna utakmica  u ovom gradu biti uzbudljiva.

U Opštini Budva registrovano je  18.062 birača sa pravom glasa. To je povećanje za nešto manje od 2.000 građana u odnosu na izbore iz 2016. Za glasove Budvana i 33 odbornička mandata boriće se 5 političkih partija na samostalnim izbornim listama i dvije koalicije, na 19 biračkih mjesta.

Samostalno nastupa lista pod nazivom Demokrate – Dragan Krapović – „Budva je naša nacija“, zatim Građanski pokret URA za sve građane Budve – „Crno na bijelo“, SDP – Jaka Budva, Građanska akcija Božidar Dr. Vujičić – „Zaustavimo betonizaciju Budve“ i Nova Budva.

Za razliku od prošlih izbora, DPS ne ide samostalno nego  sa listom  pod nazivom –  Koalicija „Za Budvu! Za Crnu Goru! Milo Đukanović – DPS, SD, Crnogorska, LP“. Veoma neizvjestan izborni rezultat nakon političkog haosa prozivedenog u junu u Budvi, primorao je DPS da okupi manje stranke sa čijim je odbornicima izvršen budvanski prevrat, u pokušaju da se zadrži ono što je osvojeno silom. Izvjesna je postizborna koalicija starih političkih ortaka, DPS i SDP, ali i nove stranke Nova Budva, ukoliko pređu izborni cenzus.

Kotor, grad pod zaštitom UNESCO, ka čijem se neizgrađenim lokacijama prostora oko Bokokotorskog zaliva sve više usmjeravaju interesi povlašćenih investitora iz struktura DPS-a, takođe je pretrpio nasilnu promjenu vlasti. Tamo su odbornici DPS uz pomoć odborničkog mandata Brune Lončarević, odbornice SDP, obezbijedili većinu u parlamentu. Prevrat u Kotoru protekao je u tišini. Recept iz Kotora godinu  kasnije DPS je primijenio u Budvi. Rezultati su poznati.

Politički prevrati u Kotoru i Budvi doveli su u pitanje povjerenje građana u izborne procese. Postizborne trgovine pretvorile su izbore u tržište na kojem vlada zakon ponude i potražnje, odnosno nečije spremnosti da proda izbornu volja građana.

U Opštini Kotor 18.478 građana ima pravo glasa, oko 500 birača više nego na izborima 2016, koji će glasati na 39 biračkih mjesta. Učestvuje 9 izbornih lista, od kojih većina predstavljaju samostalne nastupe političkih stranaka i jednu široku koaliciju.

Odbornička lista kotorske DPS-a nosi naziv „Za Kotor! Za Crnu Goru! DPS Milo Đukanović“. Socijaldemokrate idu pod sloganom „Dr. Andrija Lompar – Mi odlučujemo, dosljedno za Kotor“. Liberale Kotora predvodi lista „Za liberalni Kotor – Andrija Pura Popović LP“ a Hrvate „HGI – Svim srcem za Kotor“. Socijaldemokratska partija „SDP – Jak Kotor“, GP URA „Patriotski i građanski – Crno na bijelo“.

Demokrate CG u Kotoru predvodi smijenjeni predsjednik Opštine Vladimir Jokić pod motom „Kotor je naša nacija“.  Odborničku listu socijalista Kotora predstavlja „Dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti“, bivši predsjednik opštinskog odbora SNP.

Veliku koaliciju od osam stranaka na čelu sa Demokratskim frontom predstavlja izborni slogan „Za budućnost Kotora“. Najjači rivali na avgustovskoj izbornoj utakmici, DPS, Demokrate i koalicija DF-a, imaju spektar političkih stranaka za pravljenje postizbornih kombinacija.

Tivat ima  najmanji broj birača, 11.797. Ova opština  je  višegodišnje uporište DPS-a, koji drži loklanu vlast duže od dvije decenije.  U Tivtu je Vlada bila pokrovitelj velikih investicionih poduhvata. Projekta luksuzne marine Porto Montenegro, turističkog kompleksa Luštica Bay i mnogih drugih u najavi, u koje se ulaže kapital moćnih inostranih kompanija, koje nerijetko imaju ekstremno povlašćeni status, za koje ne važe ista pravila kao za građane Crne Gore. Pobjeda u Tivtu od velike je važnosti za DPS.

U Tivtu većina opozicionih stranaka neće učestvovati na izborima. To je epilog njihove odluke da bojkotuju izbore koji su bili zakazani za 5. april ove godine, ali su otkazani zbog epidemije korona virusa. Izborni proces u Tivtu prekinut je 24. marta i zamrznut nakon proglašenja izbornih lista. Izborne radnje su samo nastavljene i zakazane za novi termin, na dan 30. avgusta, čime je onim strankama koje su tada bojkotovale izbore, onemogućena predaja lista u slučaju da su se četiri mjeseca kasnije predomislile. Bojkot tivatskih lokalnh izbora obrazlagan je lošim izbornim ambijentom i insistiranjem na promjenama izbornog zakona. Međutim, u novonastalim okolnostima, članovi nekih partija pravili su saveze sa više političkih subjekata.

Na vlast u Tivtu pretenduju četiri stranke i tri građanske liste. Lista za odbornike DPS „Zbog Tivta! Za Tivćane! DPS Milo Đukanović“, zatim Bokeški forum – „Ljudi Boke znaju“, Hrvatska građanska inicijativa „HGI – Svim srcem za Tivat“. Socijaldemokrate Tivta idu sa listom „SD – Ivan Brajović – Tivat mora bolje“. Učestvuje i nezavisna lista „Goran Božović – Časno i odgovorno za bolji Tivat.

Jedinstvenu listu pod sloganom „Narod Pobjeđuje“ formirale su Tivatska akcija, Arsenal za Tivat, članovi DSS, Demokrate i nekoliko tivatskih intelektualaca.

Izuzetak od opozicionih stranaka, koje su bojkotovale lokalne izbore u Tivtu, predstavlja SDP. U toj patrtiji su odlučili da na aprilske izbore ipak izađu i praktično najavili mogući povratak pod okrilje DPS-a, kojem  je odborničkim mandatom SDP-a omogućen dolazak na vlast u Kotoru.

Branka PLAMENAC

 

ANDRIJEVICA I GUSINJE, IZBORI I OBEĆANJA 
SVI OPTIMISTI

 

U malenoj Andrijevici, koja ima tek nešto više od 4.000 birača, u susret lokalnim izborima svi su optimistični. Ali imaju različite poglede na to šta nude građanima ako njihova lista pobijedi.

Koalicija DPS, SD ubijeđena je da će i u narednom četvorogodištu voditi ovu opštinu. Iz dvije koalicione liste – Demokrate, Demos i SNP, DF – međutim smatraju da je zreo trenutak da se poslije devet godina promijeni vlast i zasutave negativni procesi koji su Andrijevicu odveli na dno ljestvice razvijenosti. A sela ostala pusta.

U proteklom četvorogodišnjem mandatu DPS je u ovoj opštini neprikonsoveno vladao sa čak dvadeset odbornika. Jednog odbornika je imala SD, dok su opoziciju činili po pet odbornika SNP i DF.

Dosadašnji predsjednik opštine i nosilac liste „Za Andrijevicu, za Crnu Goru Milo Đukanović, DPS, SD“ Srđan Mašović ne sumnja da će ta koalicija nastaviti da vrši lokalnu vlast i nakon 30. septembra.

U koaliciji „Aleksa Bečić, Midrag Lekić – Mir je naša nacija – Demokrate, Demokratska Crne Gora, Demos“ kažu da je siromaštvo i nezaposlenost sumorna slika Andrijevice pod okriljem dosadašnje vlasti.

Nosilac njihove liste, profesor Mladen Đukić kaže će ona brojem osvojenih mandata na lokalnom novou snažno doprinijeti smjeni vlasti u Andrijevici. „Moraju se stvoriti uslovi za ostanak mladih, a to podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta. Mladi će ostati u Andrijevici ako im se stvore uslovi da rade i od svoga rada žive kao sav normalan svijet“ – kaže Đukić.

Nosilac liste „Za budućnost Andrijevice, SNP, DF“, privatni preduzetnik Željko Ćulafić kaže da „vlast u proteklom periodu nije radila ništa, osim što je šminkala gradski trg“. Prema njegovim riječima, DPS je radio isključivo u korist lokalnih tajkuna.

Andrijevica je  do 2011. godine bila neosvojiva za DPS. Te godine, na hotelskoj sjednici Skupštine opštine, prelaskom jednog odbornika iz opozicije preuzeli su vlast koju su na izborima 2012. potvrdili zbog bojkota opozicije.

Poboljšanje infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta, valorizacija turističkih lokaliteta i čvrstih veza s dijasporom, samo su neka od obećanja kojima nosioci izbornih lista u opštini Gusinje pokušavaju da pridobiju glasače.

Na lokalnim izborima u Gusinju u trci za neko od trideset jedno odborničko mjesto učestvovaće dvije kolaicije – koalicija albanskih partija DS, DUA i AA i Bošnjačka stranka u koaliciji sa Liberalnom partijom.

Samostalno nastupaju DPS, SD, SDP i SNP. Četiri i po hiljada birača glasaće na deset biračkih mjesta.

Od osnivanja Opštine Gusinje vlast je do sada vršila Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima. Opozicija im prigovara da za to vrijeme nisu uspjeli da se izbore za dom zdravlja, poštu, makar jednu bankarsku poslovnicu, benzinsku pumpu, nisu valorizovali Alipašine izvore, kao najveće izvorište pitke vode u ovom dijelu Crne Gore…

T.SOFTIĆ    

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Iz JP NPCG još tvrde da prate stanje populacije ove vrste, i da je ono za sada stabilno.

Poslije 40 godina, na Orjenu su primijećene divokoze. Hercegnovljanin Ćiro Preočanin je jednu snimio i tako donio dokaz o njihovom povratku u taj park prirode. Divokoze su u tom predjelu često viđane do početka druge polovine 20. vijeka. Iz Lovačkog društva Orjen, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Planinskog kluba Munika, Alpinističkog kluba Niskogorci i Planinarskog kluba Subra ovim su povodom upozorili na obavezu čuvanja zaštićenih vrsta divljači, i kazali da se nadaju da se naoružani ljudi, koji se kreću kroz prirodu, neće usuditi da zajednicu sablazne ubistvom ove životinje. „U suprotnom, objavićemo javno imena onih koji naprave to krivično djelo. Od Uprave policije (UP) zahtijevati trajno oduzimanje oružja toj osobi i svima koji sa njom budu u društvu, a potom ćemo javnost obavijestiti o sadržini krivične prijave i izvještavati o kvalitetu postupanja policije, tužilaštva i suda po toj prijavi”, kazali su u zajedničkom saopštenju.

Direktor Ozona upozorava na rizike od medijskog eksponiranja ugroženih vrsta. „Današnja brzina širenja informacija može da bude kontraproduktivna, naročito u zemljama u kojima ekokriminal ima višedecenijski trend rasta. Vjerujem da je mnogo više nas koji se obradujemo kada se na nekim lokacijama pojave ili vrate određene vrste. Na, nažalost, nije zanemarljiv broj ni onih kojima to daje motiv za nezakonite radnje”.

Iako nadležne institucije poput NPCG-e javnost informišu o stabilnosti brojnosti, pa čak i trendovima rasta, Perović kaže da je stanje veoma zabrinjavajuće. „Recimo, kada su medvjed, vuk, divokoza ili srne u pitanju, gotovo svake godine imamo slučajeve brutalnog krivolova vrsta koje imaju zakonsku zaštitu. I one, koje su dozvoljene za lov, tokom zabrana postaju žrtve kriminalaca koji koriste neefikasan rad u većini nadležnih institucija, naročito sudske vlasti koja je najznačajnija u  sistemu. Zabrinuti smo zbog ignorantskog odnosa institucija prema onima koji prijave problem i pruže dokaze za ekokriminal”.

Primjer za to je i krivolov na Skadarskom jezeru, koji se i dalje dešava, iako su ga prijavljivale brojne NVO organizacije koje se bave zaštitom prirode.

Odgovarajuće reakcije nije bilo ni kada je, prethodnog ljeta na teritoriji Opštine Nikšić, kao posljedica većinom namjerno izazvanih požara, došlo do raseljavanja značajnog broja vrsta sa prostora Pustog lisca.

Valja podsjetiti i na krivolov na planinama Golije, kada su pronađeni odstrijeljeni srndaći, tj. njihove glave u namjenski pripremljenom prostoru, što je dokaz organizovanog ekokriminala. Ni taj užasan prizor nije alarmirao nadležne.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović u februaru prošle godine, u slučaju ubistva mečke u Beranama obećao je da će preduzeti konkretne mjere da se problem riješi. Gotovo godinu kasnije, plana za subijanje krivolova nema, a spisak žrtava raste.

Evroazijska vidra je zaštićena vrsta i na pojedinim listama međunarodnih konvencija i direktiva, kao što su Bernska konvencija ili Evropska direktiva o staništima. Jedna je od Natura 2000 vrsta. Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), na mediteranskom dijelu Evrope označena je kao skoro ugrožena.

„Jednom smo dobili i snimke srne koja preplivava vještačku akumulaciju Slano jezero i traži spas na ostrvu, što je bilo veoma potresno za gledati. Mnogo je primjera, a bojim se da ćemo ih imati još. Dok god su N.N. lica prisutna u simulacijama procedura, sve su vrste ugrožene u šumama i vodama Crne Gore”, zaključuje Perović.

Nemoćnom sistemu, džaba zakoni.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo