Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRED 15. GODIŠNJICU UBISTVA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Optužba sve tanja, optuženih sve manje

Objavljeno prije

na

Da li će sudije, uvažavajući sve ono što su im sugerisale kolege iz Ustavnog suda, moći donijeti osuđujuću presudu, ili će taj zločin postati treće nerasvijetljeno ubistvo policijskog funkcionera u novijoj crnogorskoj istoriji

 

Nakon što su tog 30. avgusta 2005. godine u podgoričkom naselju Tološi ispaljeni smrtonosni projektili u visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, nadležni državni zvaničnici dali su riječ da će učiniti sve da se slučaj rasvijetli, da se zločinci otkriju, uhapse i maksimalno kazne.

Danas skoro 15 godina kasnije ispostavlja se da su to bila pusta obećanja. Jer  „hici u državu“ ispaljivani su i prije više od dvije decenije kada su i dalje,  zvanično, nepoznate osobe ubile Gorana Žugića, savjetnika za bezbjednost tadašnjeg i sadašnjeg predsjednika Crne Gore i visokog službenika državne bezbjednosti Darka-Belog Raspopovića.

Za razliku od ta dva zločina za koje je gtovo izvjesno da nikada neće biti rasvijetljena, u slučaju ubistva inspektora Šćekića država je,  prema  dokazima koji su stigli do suda, uspjela da dođe do osumnjičenih, ali ne i da pravosnažno presudi da su upravo oni organizovali i počinili zločin.

Ta optužnica počela je da se raspada već nakon okončanog prvog sudskog postupka, kada su  Vuk Vulević, njegov otac Radoslav Vulević, kao Goran Živković, Dušanka Vujović i Danica Vuković oslobođeni optužbi da su pripadali kriminalnoj grupi koja je organizovala i ubila Šćekića. Odnosno da su počinili krivično djelo zločinačko udruživanje na organizovan način.

Tu odluku su, u januaru 2012. godine, donijele sudije Apelacionog suda Crne Gore. Od tada se ime Vuka Vulevića pominjalo u medijima samo u ulozi oštećenog koji je, zbog neosnovanog lišavanja slobode, od države naplatio pozamašnu svotu novca. I to ne samo zbog neosnovanog hapšenja i pritvaranja vezano za ovaj zločin već i zbog, kako se to pravosnažno utvrdilo, neosnovanog pritvora u slučaja ubistva Faiza Kadrovića u kafe baru Insajder u Cirihu 1999.  Prije toga on je pravosnažno oslobođen i optužbi za učešće u međunarodnom švercu više od 200 kilograma kokaina i utaju poreza.

Naš sagovornik iz bezbjednosnih krugova tvrdi da je ovaj Beranac i dalje pod budnim okom policije i pored činjenice da službe nemaju operativna saznanja da se on bavi nekom vrstom kriminala.

Za razliku od Vulevića  njegov kum Baranin Ljubo Bigović i dalje se nalazi u spuškom zatvoru. I on, baš kao i Vulević ali i drugi sa optuženičke klupe, od trenutka hapšenja negiraju da imaju  veze sa ubistvom Šćekića. Ono što, za razliku od drugih, ovom Baraninu ide u prilog jeste činjenica na koju se tokom više sudskih postupaka pozivao  da se u vrijeme zločina nalazio u spuškom zatvoru. Prva specijalna tužiteljka Stojanka Radović uporno je tvrdila da je Bigović po nerazjašnjenim okolnostima napuštao spuški zatvor kako bi pomogao u postavljanju eksploziva na gradilište Hotela Splendid, a potom se na isti način vraćao u Spuž. Suprotno Radovićevoj, službenici zatvora tvrdili su da to nije bilo moguće. Nakon nekoliko godina u zatvoru Bigović se razbolio. Od tada njegovi advokati pišu žalbe i traže da mu se omogući adekvatno lječenje.

U njegovom slučaju su i sudije Evropskog suda za ljudska prava utvrdile da mu je povrijeđeno pravo na zabranu torture, zbog uslova u kojima je boravio u pritvoru i na slobodu ličnosti zbog nedostatka opravdanja za pritvor.

Saša Boreta je optužnicom, baš kao i Ljubo Bigović, označen kao organizator podmetanja eksplozija i ubistva Šćekića. Nadležni organi su ga potraživali zbog izdržavanja šestomjesečne kazne zatvora na koju je prije toga osuđen zbog nedozvoljenog držanja oružja. Predao se tri mjeseca nakon objave da se traga za njim, sredinom decembra 2005. godine. Potom su ga inspektori saslušavali i u vezi sa podmetanjem eksplozija na gradilište Hotela Splendid, ali i ubistva inspektora Šćekića. Ta dva slučaja su u tom trenutku bila razdvojena. Boreta je tvrdio da nema ve veze sa tim, ali to nije ubijedilo istražitelje. Nakon što se predao policiji, iza rešetaka je ostao i tu se nalazi i danas gdje čeka odluku sudija Apelacionog suda Crne Gore o tome da li će im biti suđeno ponovo pred sudijama ovog suda.

Na spisku nepravosnažno osuđenih za ubistvo Ščekića nalaze se i Milan – Čila Šćekić, koji je označen kao neposredni izvršilac zločina i Ljubo Vujadinović koji je te noći, po tvrdnjama istražitelja, bio sa njim. I oni se trenutno nalaze u Istražnom zatvoru, gdje su premješteni nakon što je Ustavni sud u junu prošle godine ukinuo osuđujuću presudu Vrhovnog suda, kojom je ova četvorka osuđena na ukupno 120 godina zatvora.

Za sudije Ustavnog suda sporan je iskaz nekada zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića, koji je u ovom postupku bio ključni svjedok tužiteljke Radović. On je tvrdio kako mu se Boreta povjerio da je njegova ekipa ,,oduvala smrada” misleći na inspektora, te da je sam zaključio da je ubica Šćekić, pošto mu je navodno Budvanin rekao ,,ko će koga, no svoj svoga”.

Vlaović je samo jednom saslušan pred sudom,  kao zaštićeni svjedok. Za sudije Ustavnog suda, koje su utvrdile da je optuženima povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, a Boreti i Bigoviću i pravo na pravično suđenje, njegovo svjedočenje je sporno iz mnoštva razloga, a posebno jer mu je u zamjenu za svjedočki iskaz omogućen prekid kazne na koju je osuđen. Takvu nagodbu do tada i nikada poslije crnogorsko zakonodavstvo nije poznavalo.

Optuženi i njegovi advokati su tokom suđenja tvrdil da nije riječ o kredibilnom svjedoku. Predočili su da je riječ o osobi  koja je odgovarala čak i za silovanje e rođake. Sudska vijeća su prihvatala svjedočenje i izricala osuđujuće presude optuženima. Za to vrijeme Vlaović je tražio da mu se ukine policijska zaštita, otkrio je identitet, počinio još niz krivičnih djela, a potom pošao za Beograd odakle je ponovo pokušao da trguje sa crnogorskim prvosudnim organima. Ovog puta to mu nije pošlo za rukom, ali se postavlja pitanje, kako će ga crnogorski istražitelji naći i obezbijediti njegovo novo svjedočenje.

Na spisku optuženih bio je nedavno ubijeni Alan Kožar. On je osuđen na šest godina i deset mjeseci zatvora zbog podmetanja eksploziva na gradilište Splendida, ali su sudije Ustavnog suda ukinule presudu i u ovom slučaju, tako da je i njemu trebalo da se ponovo sudi. Po izlasku iz zatvora Kožar brzo postaje jedan od vođa barskog kriminalnog klana pod patronatom novog vođe zamunskog klana Luke Bojovića. Kožar je naslijedio Luku Đurovića koji je stradao u saobraćajnoj nesreći. Nije dugo trebalo da njegovo ime ponovo počne puniti stranice crne hronike, počev od toga da je neko pokušao da ga ubije, sumnjičili su ga da stoji iza podmetanja eksplozije pod automobil barskog inspektora, što nije dokazano, a potom je protiv njega podignuta optužnica zbog organizovanja ubistva Budvanina Slobodana Šaranovića.

Prema optužnici, Kožar je za ubistvo angažovao Nišliju Milana Dinića, ali je on odustao od zločina. U ovom slučaju još nema prvostepene odluke, a prije nekoliko dana specijalni tužioci su saopštili da su članovi kriminalne grupa koju je tokom 2016. organizovao Kožar, odgovorne za nedavno ubistvo Saše Klikovca, da su za 200 hiljada planirali likvidaciju člana porodice jednog policijskog funkcionera, ali i da su dobili čak pola miliona kako bi, iz snajpera, na jednoj planini ubili visokokotiranog člana suprotstavljenog kriminalnog klana.

Kožar je zajedno sa Damirom Hodžićem ubijen prošlog mjeseca na Krfu. I dalje nepoznate osobe prišle su automobilu kojim su se žrtve vraćale s plaže, a potom kada su se zaustavili u njih sasuli kišu metaka, ne ostavljajući im ni najmanju mogućnost da prežive. Ubice su za sada nepoznate.

Ubijeni policijski inspektor Slavolju Šćekić ispitivao je slučaj podmetanja eskpozivnih naprava i istražitelji vjeruju da je stradao zato što je došao do imena osoba koje su za to odgovorne. Tokom sudskog postupka saslušan je više puta i suvlasnik Splendida Žarko Radulović, koji je pričao o svojim susretima sa Šćekićem, ali kako je vrijeme odmicalo i njegovo svjedočenje je blijeđelo. Na jednom od posljednjih ročišta saopštio je da ne može da tvrdi da li osumnjičeni imaju veze sa eskplozijama, ali  je i tokom televizijskih gostovanja naglasio da sada zasigurno zna da optuženi Bigović nema veze sa tim krivičnim djelima. Sudovi su ove  naknadne zjave zanemarili.

Šćekić je ubijen ispred svoje porodične kuće u podgoričkom naselju Tološi, a kako vrijeme odmiče optužnica je sve tanja, a sve  je je  manji broj optuženih kojima se sudi za ovaj zločin. Pitanje je – šta će donijeti novo suđenje?  Da li će sudije, uvažavajući ono što su im sugerisale kolege iz Ustavnog suda, donijeti osuđujuću odluku. I ono najvažnije: da li će pravda biti zadovoljena i zločin ubistva Šćekića biti rasvijetljen?

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo