Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRED 15. GODIŠNJICU UBISTVA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Optužba sve tanja, optuženih sve manje

Objavljeno prije

na

Da li će sudije, uvažavajući sve ono što su im sugerisale kolege iz Ustavnog suda, moći donijeti osuđujuću presudu, ili će taj zločin postati treće nerasvijetljeno ubistvo policijskog funkcionera u novijoj crnogorskoj istoriji

 

Nakon što su tog 30. avgusta 2005. godine u podgoričkom naselju Tološi ispaljeni smrtonosni projektili u visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, nadležni državni zvaničnici dali su riječ da će učiniti sve da se slučaj rasvijetli, da se zločinci otkriju, uhapse i maksimalno kazne.

Danas skoro 15 godina kasnije ispostavlja se da su to bila pusta obećanja. Jer  „hici u državu“ ispaljivani su i prije više od dvije decenije kada su i dalje,  zvanično, nepoznate osobe ubile Gorana Žugića, savjetnika za bezbjednost tadašnjeg i sadašnjeg predsjednika Crne Gore i visokog službenika državne bezbjednosti Darka-Belog Raspopovića.

Za razliku od ta dva zločina za koje je gtovo izvjesno da nikada neće biti rasvijetljena, u slučaju ubistva inspektora Šćekića država je,  prema  dokazima koji su stigli do suda, uspjela da dođe do osumnjičenih, ali ne i da pravosnažno presudi da su upravo oni organizovali i počinili zločin.

Ta optužnica počela je da se raspada već nakon okončanog prvog sudskog postupka, kada su  Vuk Vulević, njegov otac Radoslav Vulević, kao Goran Živković, Dušanka Vujović i Danica Vuković oslobođeni optužbi da su pripadali kriminalnoj grupi koja je organizovala i ubila Šćekića. Odnosno da su počinili krivično djelo zločinačko udruživanje na organizovan način.

Tu odluku su, u januaru 2012. godine, donijele sudije Apelacionog suda Crne Gore. Od tada se ime Vuka Vulevića pominjalo u medijima samo u ulozi oštećenog koji je, zbog neosnovanog lišavanja slobode, od države naplatio pozamašnu svotu novca. I to ne samo zbog neosnovanog hapšenja i pritvaranja vezano za ovaj zločin već i zbog, kako se to pravosnažno utvrdilo, neosnovanog pritvora u slučaja ubistva Faiza Kadrovića u kafe baru Insajder u Cirihu 1999.  Prije toga on je pravosnažno oslobođen i optužbi za učešće u međunarodnom švercu više od 200 kilograma kokaina i utaju poreza.

Naš sagovornik iz bezbjednosnih krugova tvrdi da je ovaj Beranac i dalje pod budnim okom policije i pored činjenice da službe nemaju operativna saznanja da se on bavi nekom vrstom kriminala.

Za razliku od Vulevića  njegov kum Baranin Ljubo Bigović i dalje se nalazi u spuškom zatvoru. I on, baš kao i Vulević ali i drugi sa optuženičke klupe, od trenutka hapšenja negiraju da imaju  veze sa ubistvom Šćekića. Ono što, za razliku od drugih, ovom Baraninu ide u prilog jeste činjenica na koju se tokom više sudskih postupaka pozivao  da se u vrijeme zločina nalazio u spuškom zatvoru. Prva specijalna tužiteljka Stojanka Radović uporno je tvrdila da je Bigović po nerazjašnjenim okolnostima napuštao spuški zatvor kako bi pomogao u postavljanju eksploziva na gradilište Hotela Splendid, a potom se na isti način vraćao u Spuž. Suprotno Radovićevoj, službenici zatvora tvrdili su da to nije bilo moguće. Nakon nekoliko godina u zatvoru Bigović se razbolio. Od tada njegovi advokati pišu žalbe i traže da mu se omogući adekvatno lječenje.

U njegovom slučaju su i sudije Evropskog suda za ljudska prava utvrdile da mu je povrijeđeno pravo na zabranu torture, zbog uslova u kojima je boravio u pritvoru i na slobodu ličnosti zbog nedostatka opravdanja za pritvor.

Saša Boreta je optužnicom, baš kao i Ljubo Bigović, označen kao organizator podmetanja eksplozija i ubistva Šćekića. Nadležni organi su ga potraživali zbog izdržavanja šestomjesečne kazne zatvora na koju je prije toga osuđen zbog nedozvoljenog držanja oružja. Predao se tri mjeseca nakon objave da se traga za njim, sredinom decembra 2005. godine. Potom su ga inspektori saslušavali i u vezi sa podmetanjem eksplozija na gradilište Hotela Splendid, ali i ubistva inspektora Šćekića. Ta dva slučaja su u tom trenutku bila razdvojena. Boreta je tvrdio da nema ve veze sa tim, ali to nije ubijedilo istražitelje. Nakon što se predao policiji, iza rešetaka je ostao i tu se nalazi i danas gdje čeka odluku sudija Apelacionog suda Crne Gore o tome da li će im biti suđeno ponovo pred sudijama ovog suda.

Na spisku nepravosnažno osuđenih za ubistvo Ščekića nalaze se i Milan – Čila Šćekić, koji je označen kao neposredni izvršilac zločina i Ljubo Vujadinović koji je te noći, po tvrdnjama istražitelja, bio sa njim. I oni se trenutno nalaze u Istražnom zatvoru, gdje su premješteni nakon što je Ustavni sud u junu prošle godine ukinuo osuđujuću presudu Vrhovnog suda, kojom je ova četvorka osuđena na ukupno 120 godina zatvora.

Za sudije Ustavnog suda sporan je iskaz nekada zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića, koji je u ovom postupku bio ključni svjedok tužiteljke Radović. On je tvrdio kako mu se Boreta povjerio da je njegova ekipa ,,oduvala smrada” misleći na inspektora, te da je sam zaključio da je ubica Šćekić, pošto mu je navodno Budvanin rekao ,,ko će koga, no svoj svoga”.

Vlaović je samo jednom saslušan pred sudom,  kao zaštićeni svjedok. Za sudije Ustavnog suda, koje su utvrdile da je optuženima povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, a Boreti i Bigoviću i pravo na pravično suđenje, njegovo svjedočenje je sporno iz mnoštva razloga, a posebno jer mu je u zamjenu za svjedočki iskaz omogućen prekid kazne na koju je osuđen. Takvu nagodbu do tada i nikada poslije crnogorsko zakonodavstvo nije poznavalo.

Optuženi i njegovi advokati su tokom suđenja tvrdil da nije riječ o kredibilnom svjedoku. Predočili su da je riječ o osobi  koja je odgovarala čak i za silovanje e rođake. Sudska vijeća su prihvatala svjedočenje i izricala osuđujuće presude optuženima. Za to vrijeme Vlaović je tražio da mu se ukine policijska zaštita, otkrio je identitet, počinio još niz krivičnih djela, a potom pošao za Beograd odakle je ponovo pokušao da trguje sa crnogorskim prvosudnim organima. Ovog puta to mu nije pošlo za rukom, ali se postavlja pitanje, kako će ga crnogorski istražitelji naći i obezbijediti njegovo novo svjedočenje.

Na spisku optuženih bio je nedavno ubijeni Alan Kožar. On je osuđen na šest godina i deset mjeseci zatvora zbog podmetanja eksploziva na gradilište Splendida, ali su sudije Ustavnog suda ukinule presudu i u ovom slučaju, tako da je i njemu trebalo da se ponovo sudi. Po izlasku iz zatvora Kožar brzo postaje jedan od vođa barskog kriminalnog klana pod patronatom novog vođe zamunskog klana Luke Bojovića. Kožar je naslijedio Luku Đurovića koji je stradao u saobraćajnoj nesreći. Nije dugo trebalo da njegovo ime ponovo počne puniti stranice crne hronike, počev od toga da je neko pokušao da ga ubije, sumnjičili su ga da stoji iza podmetanja eksplozije pod automobil barskog inspektora, što nije dokazano, a potom je protiv njega podignuta optužnica zbog organizovanja ubistva Budvanina Slobodana Šaranovića.

Prema optužnici, Kožar je za ubistvo angažovao Nišliju Milana Dinića, ali je on odustao od zločina. U ovom slučaju još nema prvostepene odluke, a prije nekoliko dana specijalni tužioci su saopštili da su članovi kriminalne grupa koju je tokom 2016. organizovao Kožar, odgovorne za nedavno ubistvo Saše Klikovca, da su za 200 hiljada planirali likvidaciju člana porodice jednog policijskog funkcionera, ali i da su dobili čak pola miliona kako bi, iz snajpera, na jednoj planini ubili visokokotiranog člana suprotstavljenog kriminalnog klana.

Kožar je zajedno sa Damirom Hodžićem ubijen prošlog mjeseca na Krfu. I dalje nepoznate osobe prišle su automobilu kojim su se žrtve vraćale s plaže, a potom kada su se zaustavili u njih sasuli kišu metaka, ne ostavljajući im ni najmanju mogućnost da prežive. Ubice su za sada nepoznate.

Ubijeni policijski inspektor Slavolju Šćekić ispitivao je slučaj podmetanja eskpozivnih naprava i istražitelji vjeruju da je stradao zato što je došao do imena osoba koje su za to odgovorne. Tokom sudskog postupka saslušan je više puta i suvlasnik Splendida Žarko Radulović, koji je pričao o svojim susretima sa Šćekićem, ali kako je vrijeme odmicalo i njegovo svjedočenje je blijeđelo. Na jednom od posljednjih ročišta saopštio je da ne može da tvrdi da li osumnjičeni imaju veze sa eskplozijama, ali  je i tokom televizijskih gostovanja naglasio da sada zasigurno zna da optuženi Bigović nema veze sa tim krivičnim djelima. Sudovi su ove  naknadne zjave zanemarili.

Šćekić je ubijen ispred svoje porodične kuće u podgoričkom naselju Tološi, a kako vrijeme odmiče optužnica je sve tanja, a sve  je je  manji broj optuženih kojima se sudi za ovaj zločin. Pitanje je – šta će donijeti novo suđenje?  Da li će sudije, uvažavajući ono što su im sugerisale kolege iz Ustavnog suda, donijeti osuđujuću odluku. I ono najvažnije: da li će pravda biti zadovoljena i zločin ubistva Šćekića biti rasvijetljen?

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo