Povežite se sa nama

OKO NAS

BEZ RIBOLOVAČKE SLUŽBE NA KOLAŠINSKIM RIJEKAMA: Tara, Morača i pritoke – raj za krivolovce

Objavljeno prije

na

Na ponovljenom konkursu Ministarstva poljoprivrede nije bilo onih koji su zadovoljili uslove za gazdovanje kolašinskim rijekama. Zbog toga su vodotoci mjesecima bez ribočuvarskih službi, a krivolovci pustoše riblji fond. U najboljem slučaju, proći će  mjeseci dok se ne nađe alternativa za bezvlašće na Tari, Morači i njihovim pritokama

 

Prema izjavama čelnika lokalne vlasti, stanje na kolašinskim rijekama je katastrofalno. Navodno, krivolovci pustoše riblji fond na Tari, Morači i njihovim pritokama. Na rijekama mjesecima nema ribočuvarske službe. Vrhovni sud proljetos je poništio rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na području kolašinske opšitne Sportsko-ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača. Ta presuda je donešena nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva, tvrdeći da je nezakonito. Na ponovljenom konkursu Ministarstva niko nije zadovoljio uslove neophodne za gazdovanje kolašinskim vodama, pa je sada 150 km vodotoka bez kontrole i zaštite. Do kada, teško da iko može precizno kazati.

Predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić za Monitor kaže da prema njegovim informacijama, krivolovci haraju na svim kolašinskim vodotocima. On obim krivolova naziva ekološkom nepogodom.

„Iako nijesam ribolovac, neću pogriješiti ako kažem da je trenutno stanje na kolašinskim vodama katastrofalno. Vodotoke Tare, Morače i njihovih pritoka niko ne čuva od nezakonitog izlova i uništavanja ribljeg fonda, koji je jedno od najvećih bogatstava opštine Kolašin i Crne Gore. Svakodnevno dobijam informacije od ljubitelja prirode i mještana da krivolovci bjesomučno i nekontrolisano izlovljavaju stotine kilograma ribe. Sve to uz pomoć struje, dinamita, mreža i ostalih nedozvoljenih sredstava” – kaže Đukić.

Krivolovci, tvrdi on, nijesu samo Kolašinci, već dolaze iz drugih opština. Đukić kaže da je neophodna hitna reakcija nadležnih organa.

Momir Živković, predsjednik SRK Tara i Morača, kluba koji je do skoro gazdovao kolašinskim rijekama, smatra da vode nijesu nezaštićene. On objašnjava da umjesto ribočuvarske službe, sada kontrolu obavlja inspektor za slatkovodno ribarstvo.

„To su informacije koje mi imamo. Previše je ovih dana zabrinutih za stanje ribljeg fonda. Njihovu podršku nijesmo osjetili minulih godina dok smo, na najbolji mogući način, štitili vode od krivolovaca. Taj posao je vrlo zahtjevan, naročito na vodama koje su udaljene od grada desetine kilometara” – kaže on.

Iz SFFK Maniro, međutim, smatraju da su  Živkovićev klub i resorno ministarstvo odgovorni za sadašnje stanje.  Predsjednik Manira Mile Lazarević tvrdi da je, dok je njegov klub, od 2015. do 2018. godine, bio zadužen za vodotoke, Kolašin imao šansu da se pozicionira na karti reprezentativnih lokacija za sportske ribolovce. Prema njegovim riječima, u tom periodu mnogo je urađeno na zaštiti rijeka, formirana je ribočuvarska služba sa pet do osam ribočuvara… Podsjeća i da je, pored novca, uložen i ogroman volonterski rad, probijeno oko 8 kilometara ribolovačkih staza i očišćeno oko 10 kilometara korita rijeka.

„Nekoliko entuzijasta ribolovaca iz Kolašina, među kojima su bili najuspješniji reprezentativci Crne Gore u mušičarenju Nikola Trebješanin i Ivica Rajković, pomogli su da na teritoriji kolašinske opštine napravimo mušičarske revire. Takav način organizacije poznat je u svijetu, a našem gradu je mogao donijeti veliku finansijsku korist… Saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede bila je dobra sve do dolaska Milutina Simovića. Tada počinju problemi” – kaže Lazarević.

Za vrijeme dok je SFFK Maniro bio zadužen za kolašinske rijeke, podsjeća sagovornik  Monitora, organizovan je Kup jadransko-podunavskih zemalja u mušičarenju, zbog kojeg je Crna Gora lani dobila organizaciju prvenstva Evrope u mušičarenju. Kolašin je, tvrdi Lazarević, trebalo da dobije organizaciju Svetskog prvenstva 2022. godine, a ta manifestacija trebalo je da promoviše grad  kao svjetski poznatu ribolovnu destinaciju.

Sve je to, objašnjavao on, palo u vodu kada je resorno ministarstvo gazdovanje rijekama, pod uticajem nekih državnih i lokalnih funkcionera, dodojelilo SRK Tara i Morača.

„Taj klub se pokazao kao nesposoban da se brine o rijekama.  Rezultati njihovog  rada svakome su vidljivi, riblji fond je skoro potpuno uništen, rijeke su devastirane… Biće  potrebne godine ozbiljnog rada i novca da se isprave te greške” – tvrdi Lazarević.

Predsjednik SO je ponudio rješenje. On će resornom ministarstvu predložiti formiranje opštinskog preduzeća čija bi djelatnost bila zaštita, unapređivanje i promocija ribolova.  Smatra i da za to postoji dobar zakonski okvir. „Smatram da je potrebno da se lokalna uprava uključi u ovu problematiku i svojim kapacitetima pokuša da riješi dugogodišnji problem u oblasti slatkovodnog ribarstva na području naše opštine. Zakon daje mogućnost da se sadašnje stanje na našim rijekama značajno unaprijedi, to jest, da SO bude osnivač privrednog društva koje će upravljati ribljim fondom” – objašnjava on.

Održivost takvog privrednog društva, kaže Đukić, ne bi bila vezana za finansije osnivača, već za bogatstvo i potencijal ribljeg fonda koji treba da se koristi isključivo u turističke i sportsko-rekreativne svrhe. On podsjeća da je uspješnost takvih preduzeća  poznata u regionu i da mali gradovi u tim državama žive od sportsko-ribolovnog turizma.

Rezervu prema toj ideji imaju i Živković i Lazarević. „Ko god preuzme rijeke, mora biti svjestan da bi to, uz najbolji rad, godinama morao da radi sa gubitkom. Prihod od svih ribolovnih dozvola je toliki da može da finansira samo jednog ribočuvara na pola godine. Treba da prođu godine dok bi to preduzeće stiglo do „pozitivne nule”. „Bojim se da bi to bilo sa istim rezultatima kao kad je vodama gazdovao SRK Tara i Morača” – kaže Lazerević.

Rješenje je, smatra on, da lokalni čelnici, ukoliko žele da se rijeke oporave, pozovu ribolovce entuzijaste i da traže savjete. To je jedini način, tvrdi sagovornik Monitora, da se projekat realizuje.  „U priču oko zaštite ribljeg fonda nikad više ne treba uključivati one koji su do sada pokazali nesposobnost i neodgovornost” – kaže Lazarević.

U najboljem slučaju, proći će mjeseci dok se ne nađe altenativa za bezvlašće na Tari, Morači i njihovim pritokama. Sve do tada će ti vodotoci, uključujući i Kapetanovo jezero, biti raj za krivolovce.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo