OKO NAS
AERODROM BERANE, SVE PO STAROM: Ničija svojina
Proces uknjiženja aerodroma sa Opštine na državu, započet u Upravi za nekretnine još 2017. godine, još nije završen. Zboga toga je beranski aerodrom ničiji i trenutno se ništa ne može raditi sa njim
Nedavno se Aeroklub u Beranama pojavio sa inicijativom da im se dozvoli da koriste pistu beranskog aerodoroma za aktivnosti sportskog letjenja. Ispostavilo se da Opština Berane ne može da im izađe u susret jer nije pokrenut proces uknjiženja ovog aerodroma sa Opštine na državu.
Taj procese započet u Upravi za nekretnine još 2017. godine, još nije završen. Zbog toga se za beranski aerodrom može reći da je ničiji i da se trenutno ništa ne može sa njim raditi.
„To je apsurdna situacija. Opština bi nešto radila, ali ne može, a država očigledno ne želi ništa da radi. Zato mi insistiramo da se ovaj postupak u Upravi za nekretnine što prije okonča“, kaže menadžer Opštine Berane Vladan Đaković (Demokrate).
On objašnjava da su centralne vlasti u vrijeme kada je DPS vladao u Beranama predale aerodom Opštini Berane na upravljanje. Sa zadatkom da se uradi strategija za njegovu valorizaciju.
Uslijedio je period kada su ovaj aerodrom otvarali svi redom. Od tadašnjeg predsjednika Opštine Vuke Golubovića (DPS), preko predsjednika države Filipa Vujanovića, do tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Najčešće u predizbornim obećanjima.
Čim je DPS izgubio vlast u Beranama, republička vlast je krenula u postupak oduzimanja aerodroma i prepisa sa lokalne uprave na državu.
„Opština Berane je u januaru 2018. godine uložila žalbu Upravi za nekretnine, od kada traje status kvo i aerodrom ne pripada nikom, što je najgora varijanta. Mi da nešto ulažemo, pa da nam se aerodrom oduzme, to nema smisla. Da je naš, makar bi radili nešto da zaštimo imovinu od daljeg propadanja“, kaže Đaković.
On objašnjava da su se u međuvremenu javljale neke organizacije sa raznim inicijativama. Najozbiljnija je, kaže, najozbiljnija bila ona da se aerodrom u Beranama iskoristi za pretvaranje u regionalni, odnosno međunarodni centar za zaštitu od požara.
„To je bila odlična inicijativa. Berane ima takvu poziciju da pokriva nekoliko država u okruženju, i sa njega bi vatrogasni avioni najbrže stizali na ugrožena područja. Grad bi postao međunarodni centar i svi bi od toga imali koristi. Posebno važno, aerodromska infrastruktura bi bila zaštićena od propadanja i rekonstruisana“, kaže Đaković.
Đaković podsjeća da je ovaj aerodrom ranije isključen iz koncesionog akta o aerodromima Crne Gore To je, smatra još jedan u nizu pritisaka na Berane kao opozicionu opštinu. „Vlada budućem koncesionaru nudi aerodrome Podgorica i Tivat, zajedno ili odvojeno, a za strategiju razvoja aerodroma Berane i Ulcinj imenuje budućeg koncesionara. Postavlja se pitanje kojeg od koncesionara, ukoliko isti koncesionar ne preuzme oba postojeća aerodroma. Postavlja se pitanje koliko su Vlada i Ministarstvo saobraćaja uopšte razmatrali aktiviranje aerodroma u Beranama i koliko je to u interesu onih koji u Podgorici kreiraju politiku razvoja sjevera Crne Gore“, kaže Đaković.
Nadu da će avioni ponovo slijetati i polijetati sa beraskog aerodroma ranije je upravo Vlada podgrijala. Sve je palo u vodu prošle godine objavljivanjem koncesionog akta za zakup crnogorskih aerodroma, kojim nijesu predviđena ulaganja u ovaj aerodrom.
U koncesionom aktu samo se kratko pominje aerodrom Berane, i to u dijelu izvještaja sa javne rasprave. U dijelu budućih investicija – ni riječi.
Kako je tada prenio portal Standard, koncesioni akt koji je usvojila Vlada, u bitnom se razlikuje od prvobitnog koncesionog akta iz avgusta 2018. godine. Nekoliko puta je slat na doradu, a dio oko aerodroma Berane je izbačen u konačnoj verziji.
U prvom koncesionom aktu objavljene su čak i prognoze saobraćaja za aerodrom Berane. Objavljen je i dijagram aerodroma. Međutim, u zvaničnom koncesionom aktu ništa od toga.
Prema nezvaničnim informacijama investicije u beranski aerodrom navodno nijesu opravdane, jer je povrat investicije teško ostvarljiv.
Vlada Crne Gore je tako sahranila sve nade u skorije aktiviranje beranskog aerodroma. „Ovakvom strategiom onemogućava se aktivacija beranskog aerodroma u komercijalne svrhe makar u narednih dvadeset godina. Zašto se požurilo da se Opštini Berane oduzme pravo na upravljanje aerodromom“, pita Đaković.
Iz Opštine Berane, a u saradnji sa brojnim stručnjacima iz ove oblasti, više puta su kretane inicijative za razvoj beranskog aerodroma. Osim par sastanaka nikada ništa nije riješeno.
Aerodrom u Beranama ne radi više od tri decenije. Vazdušna luka u ovom gradu ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Saveznici su odatle prevozili partizanske ranjenike na liječenje u Italiju.
Ovdje je formiran i poznati sportski Aeroklub Berane. Iz njega su izlazili školovani piloti koji su kasnije letjeli širom svijeta za najpoznatije svjetske kompanije.
Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Danas neupotrebljiva u najvećem dijelu.
Desetak godina na liniji Berane – Podgorica –Berane i Berane – Beograd – Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker.
Vojska SFRJ, 1974. godine uradila je kvalitetnu pistu dužine blizu dva kilometra i širine skoro pedeset metara. Ona odolijeva zubu vremena.
Država ne žuri da pruži aerodromu šansu. Uprava za nekretnine već dvije i po godine ne donosi rješenje po žalbi Opštine Berane. Tako su lokalnoj upravi vezane ruke da bilo šta radi. Država, sve na to ukazuje, ne želi ništa da radi od kada više nijesu na vlasti u ovom gradu.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda
U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE. Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga
Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.
Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.
U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.
Iz doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid
Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije
Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.
Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.
Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.
Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.
Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.
,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno
I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek. Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana
Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana, vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.
Na telefonske pozive Monitora direktor NP Durmitor Pero Popović nije odgovarao, a mojkovački vatrogasci, kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.
Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara, bila su, na momente, dramatična. U više navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha, jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila, direktor Popović.
Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu, kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen. Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka. On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.
„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare. Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao. Naše ekipe bile su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta, mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.
Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta, agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada Bešović. On je objasnio i da budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima, kroz međunarodne grantove bude nabavljen jedan protivpožarni avion“.
Dok izostaje značajnija podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je 660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.
„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“, izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi. Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.
U svakoj lokalnoj samoupravi, jednom godišnje, predsjednici opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara. Tim aktima daju su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.
Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja. Sve su lokalizovali pripadnici SZS, tek ponegdje uz pomoć mještana.
Tokom 10-ak minulih dana vatrogasci su gasili požare u mjestu Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na Obrovu. Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu intervenisala je na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom kolu trafostanica i u Panjskoj luki i Obrovu stubovi dalekovoda i repetitor.
Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u Čavanju i Pušonjskom dolu u Mjesnoj zajednici (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
-
INTERVJU3 sedmice
PAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmice
POLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmice
FAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmice
DRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmice
KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmice
HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmice
KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini