Povežite se sa nama

OKO NAS

AERODROM BERANE, SVE PO STAROM: Ničija svojina

Objavljeno prije

na

Proces uknjiženja aerodroma sa Opštine na državu, započet u Upravi za nekretnine još 2017. godine, još nije završen. Zboga toga je beranski aerodrom ničiji  i trenutno se ništa ne može raditi sa njim

 

Nedavno se Aeroklub u Beranama pojavio sa inicijativom da im se dozvoli da koriste pistu beranskog aerodoroma za aktivnosti sportskog letjenja. Ispostavilo se da Opština Berane ne može da im izađe u susret jer  nije pokrenut proces uknjiženja ovog aerodroma sa Opštine na državu.

Taj procese započet u Upravi za nekretnine još 2017. godine, još  nije završen. Zbog toga se za beranski aerodrom može reći da je ničiji i da se trenutno ništa ne može sa njim raditi.

„To je apsurdna situacija. Opština bi nešto radila, ali ne može, a država očigledno ne želi ništa da radi. Zato mi insistiramo da se ovaj postupak u Upravi za nekretnine što prije okonča“, kaže menadžer Opštine Berane Vladan Đaković (Demokrate).

On objašnjava da su centralne vlasti u vrijeme kada je DPS vladao u Beranama predale aerodom Opštini Berane na upravljanje. Sa zadatkom da se uradi  strategija za njegovu valorizaciju.

Uslijedio je period kada su ovaj aerodrom otvarali svi redom. Od tadašnjeg predsjednika Opštine Vuke Golubovića (DPS), preko predsjednika države Filipa Vujanovića, do tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Najčešće u predizbornim obećanjima.

Čim je DPS izgubio vlast u Beranama, republička  vlast je krenula u postupak oduzimanja aerodroma i prepisa sa lokalne uprave na državu.

„Opština Berane je u januaru 2018. godine uložila žalbu Upravi za nekretnine, od kada traje status kvo i aerodrom ne pripada nikom, što je najgora varijanta. Mi  da nešto ulažemo, pa da nam se aerodrom  oduzme, to nema smisla. Da je naš, makar bi radili nešto da zaštimo imovinu od daljeg propadanja“, kaže Đaković.

On objašnjava da su se u međuvremenu javljale neke organizacije sa raznim inicijativama. Najozbiljnija je,   kaže, najozbiljnija bila ona da se aerodrom u Beranama iskoristi za pretvaranje u regionalni, odnosno međunarodni centar za zaštitu od požara.

„To je bila odlična inicijativa. Berane ima takvu poziciju da pokriva nekoliko država u okruženju, i sa njega bi vatrogasni avioni najbrže stizali na ugrožena područja. Grad bi postao međunarodni centar i svi bi od toga imali koristi. Posebno važno,  aerodromska infrastruktura  bi bila zaštićena od propadanja i rekonstruisana“, kaže Đaković.

Đaković podsjeća da je ovaj aerodrom ranije isključen iz koncesionog akta o aerodromima Crne Gore To je, smatra još jedan  u nizu pritisaka na Berane kao opozicionu opštinu.  „Vlada budućem koncesionaru nudi aerodrome Podgorica i Tivat, zajedno ili odvojeno, a za strategiju razvoja aerodroma Berane i Ulcinj imenuje budućeg koncesionara. Postavlja se pitanje kojeg od koncesionara, ukoliko isti koncesionar ne preuzme oba postojeća aerodroma. Postavlja se pitanje koliko su Vlada i Ministarstvo saobraćaja uopšte  razmatrali aktiviranje aerodroma u Beranama i koliko je to u interesu onih koji u Podgorici kreiraju politiku razvoja sjevera Crne Gore“, kaže Đaković.

Nadu da će avioni ponovo slijetati i polijetati sa beraskog aerodroma ranije je upravo Vlada podgrijala. Sve je palo u vodu prošle godine objavljivanjem koncesionog akta za zakup crnogorskih aerodroma, kojim nijesu predviđena ulaganja u ovaj aerodrom.

U koncesionom aktu samo se kratko pominje aerodrom Berane, i to u dijelu izvještaja sa javne rasprave. U dijelu budućih investicija – ni riječi.

Kako je tada prenio portal Standard, koncesioni akt koji je usvojila Vlada, u bitnom se razlikuje od prvobitnog koncesionog akta iz avgusta 2018. godine. Nekoliko puta je slat na doradu, a dio oko aerodroma Berane je izbačen u konačnoj verziji.

U prvom koncesionom aktu objavljene su čak i prognoze saobraćaja za aerodrom Berane. Objavljen je i dijagram aerodroma. Međutim, u zvaničnom koncesionom aktu ništa od toga.

Prema nezvaničnim informacijama investicije u beranski aerodrom navodno nijesu opravdane, jer je povrat investicije teško ostvarljiv.

Vlada Crne Gore je tako sahranila sve nade u skorije aktiviranje beranskog aerodroma. „Ovakvom strategiom onemogućava se aktivacija beranskog aerodroma u komercijalne svrhe makar u narednih dvadeset godina. Zašto se požurilo da se Opštini Berane oduzme pravo na  upravljanje aerodromom“, pita Đaković.

Iz Opštine Berane, a u saradnji sa brojnim stručnjacima iz ove oblasti, više puta su kretane inicijative za razvoj beranskog aerodroma. Osim par sastanaka nikada ništa nije riješeno.

Aerodrom u Beranama ne radi više od tri decenije. Vazdušna luka u ovom gradu ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Saveznici su odatle prevozili partizanske ranjenike na liječenje u Italiju.

Ovdje je  formiran i poznati sportski Aeroklub Berane. Iz njega su izlazili školovani piloti koji su kasnije letjeli širom svijeta za najpoznatije svjetske kompanije.

Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Danas neupotrebljiva u najvećem dijelu.

Desetak godina na liniji Berane – Podgorica –Berane i Berane – Beograd – Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker.

Vojska SFRJ, 1974. godine uradila je kvalitetnu pistu dužine blizu dva kilometra i širine skoro pedeset metara. Ona  odolijeva zubu vremena.

Država ne žuri da pruži aerodromu šansu. Uprava za nekretnine već dvije i po godine ne donosi rješenje po žalbi Opštine Berane. Tako su lokalnoj upravi vezane ruke da bilo šta radi. Država, sve na to ukazuje, ne želi ništa da radi od kada više nijesu na vlasti u ovom gradu.

                                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo