Povežite se sa nama

OKO NAS

PODRŠKA VLASTI POLJOPRIVREDNOM SEKTORU CRNE GORE: Kako smo posijali, dobro smo i požnjeli

Objavljeno prije

na

Pandemija virusa COVID19 razotkrila je bolesti naše agropolitike. Crna Gora dnevno potroši oko milion i po eura samo na uvoz hrane

 

Pandemija virusa COVID19 ogolila je agropolitiku u Crnoj Gori. I pokazala   sve njene bolesti.

,,Najpouzdaniji pokazatelj kako se država odnosi prema sopstvenoj poljoprivredi je visina izdvajanja iz budžeta za razvoj tog sektora. Ta podrška je tokom posljednjih 10 godina na neobjašnjivo niskom nivou. Ne prelazi 20 miliona eura“, kaže za Monitor profesor Biotehničkog fakulteta UCG-a dr Milan Marković.

Kako je objasnio, prema Nacionalnom programu proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja za period od 2009. do 2013. godine, koji je Vlada usvojila 2008, podrška je trebalo još u 2013. da premaši 35 miliona. ,,Ona je čak smanjena, sa 18 u 2009. na 17,6  miliona u 2013. Smanjene su i premije u stočarstvu (mjera s najvećim brojem korisnika), sa 80 na 70 eura po grlu goveda, a za ovce i koze sa 10 na 8 eura“, ističe dr Marković.

Podaci Monstata produbljuju ovu problematiku. Prema njima, Crna Gora uvozi skoro 6,5 puta više robe nego što izvozi. Približno petina uvoza, oko 18 odsto, otpada na hranu. U 2019. godini smo samo na uvoz hrane potrošili oko 474 miliona eura. Prostom računicom, Crna Gora dnevno potroši oko milion i po eura samo na uvoz prehrambenih proizvoda. Kakve posljedice ovakva spoljno-trgovinska politika može izazvati – pitanje je koje je zabrinulo javnost, odmah nakon zabrana izvoza koje su pristigle iz zemalja regiona i članica Evropske unije.

Poljoprivrednici, ostavljeni na nemilost države koja podstiče uvoz, u neizvjesnosti podižu cijene svojih proizvoda, koji teško pronalaze put do kupaca.

,,Od samog početka pandemije, poljoprivrednici su se suočavali sa ograničenim kretanjem koje je uzrokovalo i ograničeno tržište. Velika neizvjesnost koja je uslijedila uzrokovala je neusklađenost cijena, kao i njihov značajan porast”, kaže za Monitor Marko Maraš, osnivač portala Seljak.me. Njegova platforma, koja  mjesečno okuplja oko 60.000 ljudi, u protekle tri godine realizovala  je preko 40.000 oglasa iz kategorija stočarstva, biljne proizvodnje, prehrambenih proizvoda i mehanizacije.

Radi suzbijanja posljedica od korona virusa, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) i Vlada su preduzeli otkup domaćih proizvoda i njihovo ustupanje bolnicama, centrima kolektivnog stanovanja, Crvenom krstu i narodnim kuhinjama, isplate u biljnoj proizvodnji i stočarstvu, otkup jagnjadi za penzionere, kao i besplatno testiranje poljoprivrednih proizvoda u cilju poboljšanja kvaliteta hrane. „Određenom broju proizvođača koji su imali veće količine proizvoda je pružena pomoć u vidu njihovog plasiranja na domaće tržište kroz veće trgovinske lance. No, prodaja njihovih proizvoda je isključivo vezana za turističku sezonu”, objašnjava Maraš.

Pojedini su tokom trajanja pandemije doživjeli pozitivno iskustvo. Profesionalni pčelar i magistar agronomije Radoslav Bele Zečević (26) kaže da pojava korona virusa nije u velikoj mjeri omela pčelare. „Kada su nastupile mjere zabrane međugradskog saobraćaja, brzom reakcijom Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore (SPOCG) i MPRR-a izdato je obavještenje da pčelari mogu da putuju do svojih pčelinjaka i da nesmetano obavljaju tekuće radnje na pčelinjacima. Da to nije urađeno, sa sigurnošću tvrdim da bi pčelinjaci u Crnoj Gori bili desetkovani, jer je to bio period izimljavanja i pripreme pčelinjih zajednica za pašu, kada je potrebno raditi vrlo intenzivno”, objašnjava Zečević. On je, inače, odbranio magistarski rad na temu iz pčelarstva i tako postao prvi u Crnoj Gori sa diplomom iz ove oblasti.

Zečević kaže da je MPRR, u saradnji sa SPOCG, pomoglo pčelarima pri nabavci ljekova protiv varoe i matica po regresiranim cijenama. Pčelari iz centralnog i sjevernog regiona dobili su besplatno po dva kilograma šećera po košnici za prihranu pčelinjih zajednica. Pčelari iz južnog regiona – dvaput više. „Podrška je trebalo da bude podjednaka i veća, jer je za dopunu hrane pčelinjim zajednicama za zimu potrebno mnogo više”, objašnjava.

Profesor Milan Marković osvrnuo se i na studiju Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) iz 2014. godine, koja pokazuje da je direktna podrška poljoprivrednicima po hektaru korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori bila 27 eura. ,,U Makedoniji je iznosila 77, u Srbiji 61, u Hrvatskoj 257, a u EU 27 283 eura. I danas je ona kod nas oko 30 eura po hektaru, a ubismo se pričajući kako smo u EU integracijama lider u regionu“, ističe dr Marković.

U proteklih 10 godina, nijedan od tri ministra, koliko ih je prošlo kroz ovaj sektor, nije se zalagao za veću podršku.

Problem podrške u poljoprivredi je usko povezan sa činjenicom da nemamo organizovana udruženja poljoprivrednih proizvođača, smatra Maraš.

Nadležni, među kojima je i Privredna komora, od 2018. godine promovišu kampanju Kupujmo domaće. No, Maraš evo tri godine pokušava da stupi u kontakt sa njima, kako bi ostvarili saradnju, ali ne nailazi na odaziv. Smatra da je kampanja više orijentisana ka podizanju nivoa svijesti kod potrošača: „Ne postoje kampanje koje regulišu cijene i svaki proizvođač može da cijeni svoj proizvod koliko misli da treba. Kreiranje udruženja može da reguliše ovu situaciju, ali i da normalizuje tržište”.

Nema podataka o tome koliko se stvarno utroši godišnje za podršku poljoprivredi. ,,Nema ni dileme da stvarna podrška ni izdaleka ne odgovara prenaduvanim planovima agrobudžeta. Ranije sam postavio pitanje – koliko je u 2019. godini od planiranih 32,7 miliona eura za mjere ruralnog razvoja ili od 21,5 miliona eura IPARD sredstava utrošeno. Odgovora nema. Nema ni podataka niti evidencije da je i jedan jedini euro isplaćen u prošloj godini iz IPARD-a“, upozorava profesor Marković.

Ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Milutin Simović uspješan je u obmanjivanju javnosti pričom kako se sve više ulaže. ,,Kada se pogledaju ukupni iznosi agrobudžeta u posljednje tri godine (39,9 u 2018, 52,3 u 2019. i čak 60,7 miliona eura u 2020), ispada da je tako. Papir trpi sve pa tako i očiglednu obmanu. Za te godine je, iz budžeta, za programe poljoprivrede i ribarstva, opredijeljeno redom: 16,8 miliona u 2018, 19,6 iduće godine i 20,8 miliona eura u tekućoj godini. Valjda da bi se ovo prikrilo, u agrobudžet su stavljane i nerealno visoki iznosi donacija. Za 2020. godinu stoji da donacije iznose oko 27,3 miliona eura, što je za gotovo 7 miliona eura više novca nego iz nacionalnog budžeta. Ministar Simović se još i hvali time kako su nam donacije glavni izvor podrške poljoprivredi. Za sličan primjer u svijetu ne znam“, kaže dr Marković.

„Moramo ozbiljno shvatiti činjenicu da postoji veliki broj imanja koja se ne koriste. Neophodno je da poljoprivredna zemljišta budu aktivna, bilo da ih obrađuje vlasnik ili neko drugi. Moraju se kreirati mjere za ljude koji nemaju poljoprivrednu pozadinu (nemaju zemlju ili ne dolaze iz porodice koja se bavi poljoprivredom) i omogućiti im da počnu da se bave poljoprivredom”, smatra Maraš.

Zahvaljujući činjenici da je na putu EU integracija, Crna Gora ima strateška dokumenta u kojima je politika podrške usklađena s onom u EU. No, puko postojanje podrške na papiru – beznačajno je. Na moguće posljedice, hladno nas je upozorila korona kriza.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo