Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MOŽURA: SDT ISTRAŽUJE A ĐUKANOVIĆ PRESUĐUJE: Kakve tajne krije Cifideks

Objavljeno prije

na

Uprkos Đukanovićevim tvrdnjama, iz Građanskog pokreta URA nastavljaju da iznose detalje koji ukazuju da u slučaju Možura  nijesu čista posla. I najavljuju dokumenta o ulozi Branimira Gvozdenovića u toj aferi

 

Da li zbog pritiska javnosti, predizbornog prozivanja političkih partija ili nečeg trećeg ali se Specijalno državno tužilaštvo oglasilo sredinom nedjelje i otkrilo javnosti da još od 2017. godine provjerava sumnjive novčane transakcije pravnih lica u predmetu koji prepoznajemo kao aferu Možur.

Na provjerama se, kažu, nije stalo. Iz tužilaštva kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tvrde da su prikupljeni dokazi i podaci ukazali na dalju potrebu provjere poslovanja više pravnih lica uključenih u postupak realizacije projekta izgradnje vetroelektrana na Možuri.

„S tim u vezi, sprovodi se izviđaj kako bi se provjerila zakonitost ovog pravnog posla. Dio dokumentacije je već izuzet i vrši se njegova analiza, dok službenici policije po nalogu tužioca i dalje vrše provjere i izuzimaju dokaze, koji se odnose na poslovanje Možura Wind Park DOO, kao i na statusne promjene, promjene u vlasničkoj strukturi i finansijske transakcije ovog pravnog lica od osnivanja do danas”, navode iz SDT-a.

U Specijalnom državnom tužilaštvu je, dodaju, u aprilu ove godine formiran predmet radi provjere poslovanja Možura Wind Park koji se odnosi na pravilnost obračuna, prijavljivanja, plaćanja i povraćaja PDV-a, kao i provjeru zakonitosti konsultantskih usluga, u kojem predmetu je postupak izviđaja u toku. ,,Pored već više saslušanih lica, i preduzetih dokaznih radnji aktivno se preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenih činjenica i okolnosti, pa će između ostalih izviđajnih radnji u narednom periodu Specijalno državno tužilaštvo preduzeti i radnje saslušanja svih lica koja mogu pružiti relevantna obavještenja vezana za navedene krivičnopravne događaje”, navodi se u saopštenju SDT-a.

Za razliku od stava i istraga koje sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, prošlog petka predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na Cetinju, već je okončao svoju istragu i presudio da je u slučaju Možura sve besprekorno čisto odrađeno, da je država u potpunosti čista i – prije okončane istrage tužilaštva –  odgovorno utvrdio da u Crnoj Gori nema nijednog krivca.

Za njega je ova priča, kaže, pokušaj da opozicija, dio NVO sektora i dio medija oštete aurtoritet predsjednika države, ne štedeći ni državu. „Pokušavaju da proizvodnjom afera naude DPS-u, a onda i meni”, tvrdio je  predsjednik Crne Gore ističući da cijela Crna Gora svjedoči koliko je bilo takvih afera i kako je svaka završila.

On je ujedno podsjetio da je Ministarstvo ekonomije saopštilo činjenice koje su relevantne.  ,,U jednom dijelu tog perioda bio sam predsjednik Vlade i savršeno dobro vladam svakom činjenicom. Nijesam ni našao za shodno da reagujem, jer iza toga stoji samo destrukcija koja se medijski sistematski spinuje”, naveo je Đukanović i dodao da je sve u tom postupku, procesu urađeno „besprijekorno zakonito“.

Novinarima je tada pojasnio da je prvi koncesionar zakonito odabran, ali da su se suočili sa problemom da on ne može da završi investiciju u predviđenom roku. „Bila je to renomirana kompanija iz Španije. Poželio je da dobije ili novog partnera, ili da proda svoja koncesiona prava u skladu sa propisima iz našeg pravnog sistema. Država je učestvovala u donošenju odluke o promjeni ugovornih strana u tom poslu. Naš uslov je bio da se partner može promijeniti samo ako je istog renomea kao i prethodno odabrani. Na sreću, dobili smo državnu kompaniju iz članice EU (Malta), Enemaltu“, prisjetio se nekadašnji premijer, „Enemalta je preuzela koncesiona prava i sve je rezultiralo završetkom investicije dvije godine kasnije. Tako da danas imamo jedan novi proizvodni energetski subjekt u Crnoj Gori. Na prigovore da je favorizovan taj novi proizvođač, time što je dobio mogućnost da prodaje električnu energiju, odgovor je vrlo jednostavan i on je već saopšten. Tačno je da se sa pet miliona godišnje  subvencionira cijena električne energije za taj kapacitet proizvodnje, nakon tih 12 godina donosi 60 miliona, nakon toga mora da ga rekonstuiše i preda državi Crnoj Gori, mislim da je on vrijedan 78 miliona eura. Jasna je računica da država tu nije ništa izgubila”, istakao je Đukanović.

Tvrdi i da država nije ništa izgubila u tom poslu nego je na dobitku jer je to vrijedna investicija, te da je sve ostalo što se konstruiše na tu priču plod najpoganije mašte.

Sve to, tvrdi Đukanović, nema veze sa događajima na Malti koji su doveli do ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije i ostavke Vlade koju je vodio Džozef Muskata. „Država Crna Gora ne zna ništa o tome i ne može imati nikakve veze sa tim.  Naš jedini partner u toj priči je bila njihova državna kompanija. Šta su oni radili, da li su nešto radili i da li ima ikakvog smisla sve to treba da odgonetnu njihovi državni organi, njihovi istraživački novinari. Mi smo zainteresovani da kao odgovoran partner da damo sva moguća saznanja, ali ne možemo da damo ono što nemamo, što ne znamo i što se dešavalo potpuno mimo nas. Nijedan  pojedinac iz države Crne Gore ni tada ni danas ne može snositi nikakvu odgovornost”, kazao je Đukanović na Cetinju. Još samo da odgonetnemo kome se obraćao predsjednik DPS-a: domaćoj i međunarodnoj javnosti ili tužilaštvu koje, eto, tri godine pokušava da raščivija detalje tog „besprijekorno zakonitog“ aranžmana.

Uprkos Đukanovićevim tvrdnjama, iz Građanskog pokreta URA nastavljaju da iznose detalje koji ukazuju da u slučaju Možura  nijesu čista posla. Lider URA Dritan Abazović u utorak je saopštio da je kompanija Enemalta u februaru 2015. godine otkupila posao izgradnje vjetroelektrana na Možuri od firme Cifideks za 11,3 miliona eura. A samo nedjelju  ranije Cifideks je taj isti posao kupio od firme Fersa za nepuna tri miliona.

Objavljivanjem tih ugovora, po ocjeni Abazovića, demantovane su tvrdnje Mila Đukanovića da je sve u vezi sa ovim poslom urađeno na zakonit način. Ugovori, kako je kazao Abazović, govore da su tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović i ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović znali sve o sumnjivoj operaciji. I da je upravo to razlog zbog koga Vlada skriva firmu Cifideks, koja je  registrovana na Sejšelima.  Abazović je istovremeno najavio da će objaviti još neka dokumenta  koja „kroz jednu konsultantsku agenciju“, povezuju Branimira Gvozdenovića sa koruptivnim poslom na Možuri. I tužilaštvo, prisjetimo se, izviđa zakonitost pojedinih konsultantskih usluga iz slučaja Možur.

 

Policija Malte jeste/nije tražila pomoć iz Crne Gore

Slučajem Možura ne bave se samo političari u predizbornoj trci. Ona je bila povod da se oglasi i direktor Uprave policije Veselin Veljović. On je ustvrdio da crnogorska policija nije dobijala direktne zahtjeve od policije Malte vezano za ubistvo malteske novinarke Dafne Karuane Galicije, kao ni za slučaj preprodaje koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelektrane Možura. Nasuprot Veljovićevim tvrdnjama, sin ubijene novinarke Metju Karuana Galicija za Monitor je ponovio da ima saznanja da je policija Malte uputila zahtjev za prikupljanje dokaza crnogorskim kolegama.

„Osumnjičeni za njeno ubistvo, Jorgan Fenek, je primao uplate od kompanije Mayor Trans Limited registrovane na Sejšelima iza koje kao pokriće stoji čovjek iz Azerbejdžana. Te uplate su stizale sa računa u ABLV banci u Letoniji. Mayor Trans Limited takođe ima račun i u Univerzal kapital banci u Crnoj Gori. Moguće je da su uplate išle iz Crne Gore u Letoniju a potom Feneku“, navodi Metju Karuana Galicija. „Moramo da saznamo ko je slao te uplate. Dio ovih dokaza je u Crnoj Gori“.

Veljović je opet saopštio da je izvršenim provjerama utvrđeno da ni ubijena novinarka ni osumnjičeni Fenek nisu posjećivali Crnu Goru. Karuana Galizia potvrđuje da njegova majka nikada nije dolazila u Crnu Goru. Ipak, za Feneka ukazuje da je bio dio šeme zajedno sa šefom kabineta bivšeg premijera Džozefa Muskata, Kitom Šembrijem, i bivšim ministrom energetike Malte Konradom Micijem, koji su dolazili u Crnu Goru. „Njihove posjete su značajne zato što su oni učestvovali u korupciji kojom je Feneku isplaćeno mnogo novca.  Bivši premijer Malte Džozef Muskat, kao i Mici i Šembri su se sastajali sa Đukanovićem koji im je možda pomogao na neki način. Istraživanje moje majke u vezi sa ovom velikom kriminalnom šemom se odnosilo i na Crnu Goru i vjetroelektranu Možura, a to je dovelo do njenog ubistva. Svi oni možda imaju dokaze vezane za ubistvo, ali i za motiv ovog zločina“, kazao je za Monitor Metju Karuana Galicija, sin ubijene novinarke sa Malte

Veljović s druge strane tvrdi da policija Malte nije tražila bilo kakve provjere za crnogorsku kompaniju koja gazduje vjetroelektranom Možura, firmu Možura Wind Park d.o.o., kao ni odgovorna lica u tom društvu. Nisu tražene provjere ni firmi koje se pominju u medijima da su povezane sa vjetroelektranom Možura kao ni za eventualne povezanosti sa državnim zvaničnicima Crne Gore. Ipak, kako je zaključio, u slučaju konkretnih zahtjeva povodom ubistva novinarke Uprava policije će postupati blagovremeno i tim zahtjevima će dati prioritet.

 

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PROPAST VEKTRE MONTENEGRO: DRŽAVI RADNICIMA I OPŠTINAMA OSTAVILA MILIONSKE DUGOVE

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dragan Brković postao je sinonim za crnogorske novokomponovane biznismene koji uprkos privilegijama, izdašnoj podršci bivšeg režima i državnih institucija, nisu bili u stanju da uspješno posluju koristeći vrijedne prirodne i izgrađene resurse kojih su se domogli

 

U jednoj od najvećih privatnih kompanija u Crnoj Gori, Vektri Montenegro, koja je donedavno bila u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, proglašen je bankrot. Potpuna finansijska propast odnosi se kako na glavnu kompaniju tako i na ćerke firme u čijem su posjedu bila mnoga privredna preuzeća i vrijedne nekretnine, „sakupljene“ tokom procesa kumovske privatizacije crnogorske privrede. Konačni bankrot proglasio je Privredni sud 31. marta. Određen je i stečajni upravnik Radojica Grba, koji će pokušati da izmiri milionske dugove mnogobrojnim povjeriocima prodajom imovine ili cijele firme kao pravnog lica.

Sedam mjeseci nakon što je Demokratska partija socijalista izgubila vlast, kao kula od karata srušila se poslovna imperija Dragana Brkovića, kuma predsjednika Mila Đukanovića. Spektakularno je propao posao biznismena čije je djelovanje obilježilo prošlu deceniju, koji je posjedovao šume, fabrike, hotele, zemljišne posjede, poslovne zgrade, restorane,  na najatraktivnijim lokacijama Crne Gore, od sjevera pa do mora. Podizao je na stotine miliona kredita u raznim domaćim i stranim bankama. Kupovao avione, kamione, stanove i vile, i ostalo što spada u život na visokoj nozi. Do jednog trenutka, posljednjeg stečaja u kome je sve nestalo.

Brković je postao sinonim za crnogorske novokomponovane biznismene koji uprkos privilegijama, izdašnoj podršci bivšeg režima i državnih institucija, nisu bili u stanju da uspješno posluju koristeći vrijedne prirodne i izgrađene resurse kojih su se domogli.

Kompanija Vektra Montenegro promijenila je vlasnika na neslavan način. U januaru ove godine javni izvršitelj oduzeo je kompaniju od Brkovića i ona je prešla u vlasništvo švajcarske banke NLB Inter Finanz iz Ciriha, zbog kreditnog duga od 55 miliona eura. Brković je u medijima nazivan i „kralj stečaja“ jer  je sve privatizovane firme odveo u sigurni stečaj.

Dragan Brković ostavio je firmu Vektra Montenegro u dugovima do guše. Kratkoročne i dugoročne obaveze kompanije iznose oko 170 miliona eura. Državi na ime poreza duguje oko 20 miliona. Opštinama na čijim je teritorijama poslovao takođe duguje milionske iznose. Na stotine zaposlenih ostavio je bez posla i bez plata i godinama im nije uplaćivao doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje.

Brković je postao tranzicioni bogataš kupovinom mnogih državnih preduzeća. Kupio je najveći šumsko-industrijski kombinat Velimir Jakić u Pljevljima za 1,6 miliona eura, koji je tada zapošljavao oko 700 radnika. Preduzeće mijenja naziv u Vektra Jakić i godinu kasnije dobija koncesije za eksploataciju šuma na 30 godina. Danas je to uništena firma u kojoj je proizvodnja obustavljena a radnicima koji su ostali bez posla, Vektra Jakić duguje i do 30 mjesečnih zarada.

U svoj poslovni portfolio upisuje i autoprevoznike i špeditere, Moračatrans i Rumijatrans, od kojih osniva firmu Horizon Logistic u Baru, koja je u stečaju od 2012.

Najveći poslovni poduhvat Brković realizuje kupovinom većinskog paketa akcija najznačajnijeg hotelskog preduzeća u Herceg Novom, Hotelsko-turističkog preduzeća Boka, nosioca turističke privrede grada. Krajem 2007. godine HTP Boka je privatizovana od strane Brkovićeve Vektre Montenegro, prodajom 59,4 odsto od ukupnog broja upisanih akcija, za sumu od 22 miliona eura. To je 50 miliona manje od procijenjene vrijednosti kapitala prebogate hotelske kuće koja je dominirala Novim i cijelom Bokom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA SJEVERU SVE MANJE POLJOPRIVREDNIH OSIGURANIKA: Neke opštine  prepolovljene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razvoj poljoprivrede na sjeveru ometaju loša ruralna i katunska infrastruktura i negativni demografski trendovi. Tu su i  nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni prerađivački sektor, poteškoće u marketingu proizvoda…

 

Uprkos tome što je u većini opština sjevernog regiona poljoprivreda definisana kao jedna od strateških grana razvoja,  statistika pokazuje da tokom minule decenije u toj oblasti nije bilo mnogo napretka. Broj  poljoprivrednih osiguranika, prema zvaničnim podacima, na sjeveru države od 2011. do 2018. godine  smanjen je za skoro četiri odsto.

Lokalne uprave na sjeveru su, mahom, u strategijama zapošljavanja, koje važe za naredne četiri godine, ponovo planirale mjere za unaprjeđenje poljoprivrede, odnosno povećanje broja poljoprivrednika. Definisani su i ambiciozni planovi intenzivnog razvoja stočarstva, ratarstva, voćarstva,  proizvodnja autohtonih proizvod, te njihovo brendiranje…

U nekoliko lokalnih uprava Monitoru su kazali da jedan od mogućih  razlog  smanjenja broja poljoprivrednih osiguranika može biti i formalne prirode.

„Ministarstvo poljoprivrede plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za poljoprivredne osiguranike mlađe od 35 godina.  Prelaskom starosne granice, obaveza plaćanja doprinosa pada na teret osiguranika. Gubitkom povoljnosti, osiguranici se preregistruju ili se više ne registruju što, je, vjerovatno,  jedan od razloga koji  utiče na smanjenje ukupnog broja poljoprivrednih osiguranika. Ipak, to ne može biti jedini ili presudan razlog“, objašnjavaju u plavskoj Opštini.

Razvoj poljoprivrede na sjeveru, kako je navedeno u strateškim razvojnim planovima, ometaju loša ruralna i katunska infrastruktura i negativni demografski trendovi u ruralnim područjima. Takođe i nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni prerađivački sektor, poteškoće u marketingu proizvoda…

Broj osiguranih poljoprivrednika  u plavskoj opštini od 2011. do 2019. godine smanjio se za čak 44 odsto. Tako ih je  2019. godine bilo svega 18. Iste godine u Kolašinu je  bilo registrovano 231 poljoprivredno gazdinstvo.  Broj osiguranika u toj oblasti smanjio se, tokom sedam godina, čak za 45 odsto.

Osnovni preduslov za dalji razvoj poljoprivrede, kažu u beranskoj  lokalnoj upravi,  su dodatna ulaganja koja bi omogućila intenzivniji početak poljoprivredne proizvodnje. Time bi, pojašnjavaju,  bio povećan i procenat  zaposlenih među  radno sposobnim na selu.

U toj opštini je 3.156 poljoprivrednih gazdinstava, ali, prema zvaničnim podacima , od prije dvije godine, bilo je svega 91 poljoprivredni osiguranik. To je čak za 34 odsto manje nego 2011.

U lokalnoj upravi  tvrde da je neophodno jačanje kapaciteta za veći stepen obrade poljoprivrednih proizvoda, kao i za organsku proizvodnju.  Kažu  i da je potrebno uspostaviti čvršće veze između poljoprivrede i turizma i industrije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDŽET KONAČNO U SKUPŠTINI: Između euforije i straha

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok vladini zvaničnici govore o najboljem budžetu ikad, predstavnici parlamentarne većine koja ih je izabrala tvituju da je predloženi budžet dobar samo za premijera i ministra finansija. Na prvo listanje, novi budžet je neočekivano detaljan i previše optimističan

 

osljednjeg dana Ustavom propisanog roka (31. mart) Vlada je Skupštini dostavila prijedlog zakona o budžetu za 2021. godinu. Sada je na potezu Skupština.

„Mi smo ustavnu obavezu završili u predviđenom vremenskom periodu“, odahnuo je premijer Zdravko Krivokapić, ipak svjestan da problemima tu nije kraj. Pošto, kaže, u odnosima između izvršne i zakonodavne vlasti dominira – ucjena. „Moramo da shvatimo da je zakon bitan za funkcionisanje građana, a ne za naše nadgornjavanje“.

A šta o tome ima da kaže druga strana tek ćemo čuti. Ali, vjerovatno, ne tako brzo. I, sudeći po prvim komentarima Nebojše Medojevića („Kradem od siromašnih da bih dao bogatima“, citirao je predsjednik PzP jednog od junaka stripa Alan Ford), taj odgovor se Vladi možda neće svidjeti. I pored njihovog optimizma s kojim su predstavili svoj prvijenac.

„Siguran sam da ne postoji nijedan razlog da ovakav budžet ne bude usvojen“, kazao je ministar finansija Milojko Spajić, „ovo je najbolji budžet u istoriji Crne Gore“. Svoje tvrdnje ministar potkrepljuje konstatacijom da bi (ako ga i kada usvoji parlament) po prvi put mogli imati budžet koji je transparentan, socijalan i razvojan.

Kao veliki uspjeh svog tima ministar je naveo to što neće biti smanjenja plata i penzija, odnosno, dodatnog oporezivanja tih primanja. I demantovao pisanje Vijesti da je, u nacrtu budžeta za ovu godinu, bila razrađena opcija oporezivanja penzija većih od prosječne plate u državi (524 eura) po stopi od 15 do 95 odsto. Na ministrovu nesreću, Vijesti su objavile i faksimil stranice sa spornim tekstom koji nije uvršten u konačnu verziju vladinog prijedloga. A nama ostaje nada da je ministar bolji ekonomista nego što je političar. I saznanje da je, što se tiče predstavljanja rada svog tima, zaslužio čistu jedinicu.

Na sajtu Vlade možete naći predlog novog budžeta koji broji 306 strana. I u kome ne možete, bez mnogo napora i unakrsnog iščitavanja, pronaći ništa od onoga čime se hvali ministar Spajić i njegovi saradnici.

Tu ćete pročitati da će država ove godini raspolagati budžetom vrijednim 2,46  milijarde eura, što je za nekih 180 miliona manje od posljednjeg budžeta vlade Duška Markovića (prije epidemije korone i rebalansa). Da su izvorni prihodi planirani na 1,88 milijardi ili nekih 100 miliona manje od prošlogodinjih (planiranih), dok su tekući rashodi, bez budžeta državnih fondova, sredstava za otplatu dugova i kapitalnih investicija, manji za 20 miliona… Brojke su i posložene na način sličan onome kako su to radile prethodne DPS vlade.

Tek finese razlikuju prvi Krivokapićev/Spajićev od poslednjeg Markovićevog/ Radunovićevog (Darko, bivši ministar finansija) budžeta. Recimo da je za službena putovanja Službe predsjednika Crne Gore ove godine planirano 48, spram prošlogodišnjih 250.000 eura. Da su troškovi reprezentacije u kabinetu Mila Đukanovića smanjeni za tri puta – sa 60 na 20.000 eura. Ili podatak da će Savjet za privatizaciju imati budžet od 140.000. Više od osam puta manje u odnosu na prošlogodišnjih 1,2 miliona. Na samo jednoj stavci iz troškovnika Savjeta uštedjelo se skoro 995.000 eura. Konsultantske usluge, projekti i studije skresane su sa (okruglo) milion na 5,6 hiljada eura. Pa će neko, očito, morati da se odrekne popriličnog prihoda.

Tako bi, stavku po stavku, stigli do posljednje stranice budžeta i konstatacije da on stupa na snagu danom objave u Službenom listu a primjenjuje se od prvog dana ove godine. Retroaktivna primjena zakona o budžetu nije dozvoljena, zaključili su poslanici SD. Dok je dobronamjernima jasno da su autori prijedloga pokušali da razriješe rebus izlaska iz trenutnog moda privremenog finansiranja države, i prebace se u redovno stanje koje bi trebalo da uslijedi nakon usvajanja budžeta. Što se, tek da pomenemo, i ne mora desiti. Pošto ne postoji propis koji predviđa rok u kome se Skupština mora izjasniti o predloženom zakonu o budžetu. Jasna pravila igre dobićemo tek kada budu usvojeni zakoni o vladi i Skupštini. A nema naznaka da se time neko ozbiljno pozabavio.

A kada smo kod Skupštine – juče je (srijeda, 31. mart) Aleksa Bečić spasio budžet tako što su njegove službe, za razliku od vladinih, na sajtu parlamenta objavile svih 1.600 stranica koje je pripremilo ministarstvo finansija. I tek se tu vidi (odnosno nazire, na prvo čitanje) ono o čemu pričaju premijer i njegov ministar finansija.

Spajić je na konferenciji za medije rekao kako, nakon prošlogodišnjeg strmoglava od 15 odsto, Vlada ove godine očekuje rast bruto društvenog proizvoda veći od 10 odsto. Ta projekcija je zasnovana na očekivanju da će ovogodišnja tursitička sezona donijeti 65 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. U Obrazloženju zakona o budžetu, koga nema na sajtu Vlade, čitamo: „Očekivanja u turizmu u 2021. temelje se na dostupnim informacijama i najavama iz turističkog sektora, dok najvažnija pretpostavka podrazumijeva imunizaciju stanovništva kroz dostupne vakcine u zemlji tokom 2021. godine, koja do početka ljetnje sezone uključuje target od 70 odsto odraslog stanovništva koje je vakcinisano, ili je već preležalo virus Covid-19. Ovo je i u skladu sa ekonomskim projekcijama Evropske komisije…“.

Teško je poverovati u ponuđena objašnjenja i brojke. Ali, one su tu. Lako provjerljive u svakom momentu. Skupa s podatkom da je Vlada pripremala projekcije rasta BDP i uz pretpostavku (kažu pesimističku) da će turistička sezona donijeti „samo“ 55 odsto prihoda iz ‘19. Odnosno svih 75 odsto u hrabrijoj, i potpuno nerealnoj, varijanti. „Pretpostavke kretanja u turizmu zasnivaju se i na velikom interesovanju glavnih emitivnih tržišta za turizam u Crnoj Gori, povoljnim epidemiološkim mjerama i otvorenim granicama za ulazak u zemlju, te povećanim kapacitetima turističkog sektora i najavi početka operativnog rada novoosnovane avio-kompanije, ToMontenegro, do početka sezone“, čitamo u Obrazloženju budžeta. Istovremeno dok dnevna štampa izvještava o propasti ljetnje predsezone.

A tu je i podatak, prethodna vlast bi pokušala da ga sakrije, da međunarodne finansijske institucije (MMF, Svjetska banka, Evropska komisija) projektuju sporiji oporavak crnogorske ekonomije, uz ovogodišnji rast od 5,5 do 6,8 odsto.

Prilozi predloženog zakona o budžetu pokazuju nam i kako Vlada planira, povećanjem postojećih i uvođenjem novih akciza, da dodatno popuni državnu kasu. Prema tim projekcijama, povećanje akcize na duvan i duvanske proizvode treba da donese 16,8 miliona; povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera i uvođenje akcize na slatkiše (proizvodi od šećera, kakaoa i sladoled) još 10,2 miliona; povećanje akcize na alkolohol i alkoholna pića – 4,2 miliona; Markiranje (obilježavanje, kako bi se suzbio šverc) mineralnih ulja i njihovih derivata – 14 miliona; prihod od nelegalno stečene imovine – 40 miliona.

Iskustvo nas uči da su te projekcije nerealne. I prethodna vlada, mnogo iskusnija od sadašnje, pokušala je uvećati budžetske prihode na isti način. Pa je odustala kada su shvatili da se šverc nije smanjio nego povećao što je, zapravo, dovelo do smanjenja prihoda. A možda nova izvršna vlast pokaže više snage i volje da suzbije sivu ekonomiju.

Za pohvalu je pokušaj izrade „srednjoročnog budžetskog okvira“ (vidjeti tabelu). Tako saznajemo za vladine planove da do 2023. godine značajno uveća budžet za programe poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (sa sadašnjih 43 na 71 milion naredne godine) javne bezbjednosti i odbrane (sa 154 na 182 miliona u 2023) i zdravstva (sa ovogodišnjih 307 na 334 miliona za dvije godine).  Dok bi, istovremeno, smanjila izdatke za saobraćaj (sa skoro 200 na manje od 90 miliona), prostorno planiranje i zaštitu životne sredine (sa sadašnjih 19,5 na 17,1 milion u 2023).

Nov način pripreme budžeta omogućio nam je i da jasnije, zbog programski objedinjenih podataka, shvatimo gdje ide naš novac. Iznenadilo je saznanje da će nas planirana „sredstva za izradu i održavanje softvera“ ove godine koštati skoro 13 miliona. Najveći dio tih sredstava otići će MUP-u (5,59 miliona) „za održavanje sistema video-nadzora na graničnim prelazima; za izradu i održavanje softvera za ID dokumenta; na održavanje sistema INFOSTREAM, AFIS, za projekat Integrisanog upravljanja granicom, kao i nabavku licenci i održavanje postojećih softverskih rješenja“. Sljedeći potrošač, po veličini, je  Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija. Njima će, planirano je, pripasti iznos od 2,10 miliona.

Ostaje da se vidi da li je lakše bilo napraviti budžet ili obezbijediti neophodnu podršku za njegovo usvajanje. Uz predstavnike parlamentarne većine vladinim zvaničnicima, vjerovatno, predstoje i ozbiljni razgovori u Socijalnom savjetu, posebno sa predstavnicima poslodavaca. Pošto bi se moglo pokazati da dogovor o povećanju minimalne zarade na 250 eura nije tako jednostavno realizovati u momentu kada se mnogi, s mukom, bore da sačuvaju što više postojećih radnih mjesta i po sadašnjim uslovima. Samo da premijer u Savjetu ne zagalami onako kako je to uradio na sastanku sa prosvjetarima.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo