Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MOŽURA: SDT ISTRAŽUJE A ĐUKANOVIĆ PRESUĐUJE: Kakve tajne krije Cifideks

Objavljeno prije

na

Uprkos Đukanovićevim tvrdnjama, iz Građanskog pokreta URA nastavljaju da iznose detalje koji ukazuju da u slučaju Možura  nijesu čista posla. I najavljuju dokumenta o ulozi Branimira Gvozdenovića u toj aferi

 

Da li zbog pritiska javnosti, predizbornog prozivanja političkih partija ili nečeg trećeg ali se Specijalno državno tužilaštvo oglasilo sredinom nedjelje i otkrilo javnosti da još od 2017. godine provjerava sumnjive novčane transakcije pravnih lica u predmetu koji prepoznajemo kao aferu Možur.

Na provjerama se, kažu, nije stalo. Iz tužilaštva kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tvrde da su prikupljeni dokazi i podaci ukazali na dalju potrebu provjere poslovanja više pravnih lica uključenih u postupak realizacije projekta izgradnje vetroelektrana na Možuri.

„S tim u vezi, sprovodi se izviđaj kako bi se provjerila zakonitost ovog pravnog posla. Dio dokumentacije je već izuzet i vrši se njegova analiza, dok službenici policije po nalogu tužioca i dalje vrše provjere i izuzimaju dokaze, koji se odnose na poslovanje Možura Wind Park DOO, kao i na statusne promjene, promjene u vlasničkoj strukturi i finansijske transakcije ovog pravnog lica od osnivanja do danas”, navode iz SDT-a.

U Specijalnom državnom tužilaštvu je, dodaju, u aprilu ove godine formiran predmet radi provjere poslovanja Možura Wind Park koji se odnosi na pravilnost obračuna, prijavljivanja, plaćanja i povraćaja PDV-a, kao i provjeru zakonitosti konsultantskih usluga, u kojem predmetu je postupak izviđaja u toku. ,,Pored već više saslušanih lica, i preduzetih dokaznih radnji aktivno se preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenih činjenica i okolnosti, pa će između ostalih izviđajnih radnji u narednom periodu Specijalno državno tužilaštvo preduzeti i radnje saslušanja svih lica koja mogu pružiti relevantna obavještenja vezana za navedene krivičnopravne događaje”, navodi se u saopštenju SDT-a.

Za razliku od stava i istraga koje sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, prošlog petka predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na Cetinju, već je okončao svoju istragu i presudio da je u slučaju Možura sve besprekorno čisto odrađeno, da je država u potpunosti čista i – prije okončane istrage tužilaštva –  odgovorno utvrdio da u Crnoj Gori nema nijednog krivca.

Za njega je ova priča, kaže, pokušaj da opozicija, dio NVO sektora i dio medija oštete aurtoritet predsjednika države, ne štedeći ni državu. „Pokušavaju da proizvodnjom afera naude DPS-u, a onda i meni”, tvrdio je  predsjednik Crne Gore ističući da cijela Crna Gora svjedoči koliko je bilo takvih afera i kako je svaka završila.

On je ujedno podsjetio da je Ministarstvo ekonomije saopštilo činjenice koje su relevantne.  ,,U jednom dijelu tog perioda bio sam predsjednik Vlade i savršeno dobro vladam svakom činjenicom. Nijesam ni našao za shodno da reagujem, jer iza toga stoji samo destrukcija koja se medijski sistematski spinuje”, naveo je Đukanović i dodao da je sve u tom postupku, procesu urađeno „besprijekorno zakonito“.

Novinarima je tada pojasnio da je prvi koncesionar zakonito odabran, ali da su se suočili sa problemom da on ne može da završi investiciju u predviđenom roku. „Bila je to renomirana kompanija iz Španije. Poželio je da dobije ili novog partnera, ili da proda svoja koncesiona prava u skladu sa propisima iz našeg pravnog sistema. Država je učestvovala u donošenju odluke o promjeni ugovornih strana u tom poslu. Naš uslov je bio da se partner može promijeniti samo ako je istog renomea kao i prethodno odabrani. Na sreću, dobili smo državnu kompaniju iz članice EU (Malta), Enemaltu“, prisjetio se nekadašnji premijer, „Enemalta je preuzela koncesiona prava i sve je rezultiralo završetkom investicije dvije godine kasnije. Tako da danas imamo jedan novi proizvodni energetski subjekt u Crnoj Gori. Na prigovore da je favorizovan taj novi proizvođač, time što je dobio mogućnost da prodaje električnu energiju, odgovor je vrlo jednostavan i on je već saopšten. Tačno je da se sa pet miliona godišnje  subvencionira cijena električne energije za taj kapacitet proizvodnje, nakon tih 12 godina donosi 60 miliona, nakon toga mora da ga rekonstuiše i preda državi Crnoj Gori, mislim da je on vrijedan 78 miliona eura. Jasna je računica da država tu nije ništa izgubila”, istakao je Đukanović.

Tvrdi i da država nije ništa izgubila u tom poslu nego je na dobitku jer je to vrijedna investicija, te da je sve ostalo što se konstruiše na tu priču plod najpoganije mašte.

Sve to, tvrdi Đukanović, nema veze sa događajima na Malti koji su doveli do ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije i ostavke Vlade koju je vodio Džozef Muskata. „Država Crna Gora ne zna ništa o tome i ne može imati nikakve veze sa tim.  Naš jedini partner u toj priči je bila njihova državna kompanija. Šta su oni radili, da li su nešto radili i da li ima ikakvog smisla sve to treba da odgonetnu njihovi državni organi, njihovi istraživački novinari. Mi smo zainteresovani da kao odgovoran partner da damo sva moguća saznanja, ali ne možemo da damo ono što nemamo, što ne znamo i što se dešavalo potpuno mimo nas. Nijedan  pojedinac iz države Crne Gore ni tada ni danas ne može snositi nikakvu odgovornost”, kazao je Đukanović na Cetinju. Još samo da odgonetnemo kome se obraćao predsjednik DPS-a: domaćoj i međunarodnoj javnosti ili tužilaštvu koje, eto, tri godine pokušava da raščivija detalje tog „besprijekorno zakonitog“ aranžmana.

Uprkos Đukanovićevim tvrdnjama, iz Građanskog pokreta URA nastavljaju da iznose detalje koji ukazuju da u slučaju Možura  nijesu čista posla. Lider URA Dritan Abazović u utorak je saopštio da je kompanija Enemalta u februaru 2015. godine otkupila posao izgradnje vjetroelektrana na Možuri od firme Cifideks za 11,3 miliona eura. A samo nedjelju  ranije Cifideks je taj isti posao kupio od firme Fersa za nepuna tri miliona.

Objavljivanjem tih ugovora, po ocjeni Abazovića, demantovane su tvrdnje Mila Đukanovića da je sve u vezi sa ovim poslom urađeno na zakonit način. Ugovori, kako je kazao Abazović, govore da su tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović i ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović znali sve o sumnjivoj operaciji. I da je upravo to razlog zbog koga Vlada skriva firmu Cifideks, koja je  registrovana na Sejšelima.  Abazović je istovremeno najavio da će objaviti još neka dokumenta  koja „kroz jednu konsultantsku agenciju“, povezuju Branimira Gvozdenovića sa koruptivnim poslom na Možuri. I tužilaštvo, prisjetimo se, izviđa zakonitost pojedinih konsultantskih usluga iz slučaja Možur.

 

Policija Malte jeste/nije tražila pomoć iz Crne Gore

Slučajem Možura ne bave se samo političari u predizbornoj trci. Ona je bila povod da se oglasi i direktor Uprave policije Veselin Veljović. On je ustvrdio da crnogorska policija nije dobijala direktne zahtjeve od policije Malte vezano za ubistvo malteske novinarke Dafne Karuane Galicije, kao ni za slučaj preprodaje koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelektrane Možura. Nasuprot Veljovićevim tvrdnjama, sin ubijene novinarke Metju Karuana Galicija za Monitor je ponovio da ima saznanja da je policija Malte uputila zahtjev za prikupljanje dokaza crnogorskim kolegama.

„Osumnjičeni za njeno ubistvo, Jorgan Fenek, je primao uplate od kompanije Mayor Trans Limited registrovane na Sejšelima iza koje kao pokriće stoji čovjek iz Azerbejdžana. Te uplate su stizale sa računa u ABLV banci u Letoniji. Mayor Trans Limited takođe ima račun i u Univerzal kapital banci u Crnoj Gori. Moguće je da su uplate išle iz Crne Gore u Letoniju a potom Feneku“, navodi Metju Karuana Galicija. „Moramo da saznamo ko je slao te uplate. Dio ovih dokaza je u Crnoj Gori“.

Veljović je opet saopštio da je izvršenim provjerama utvrđeno da ni ubijena novinarka ni osumnjičeni Fenek nisu posjećivali Crnu Goru. Karuana Galizia potvrđuje da njegova majka nikada nije dolazila u Crnu Goru. Ipak, za Feneka ukazuje da je bio dio šeme zajedno sa šefom kabineta bivšeg premijera Džozefa Muskata, Kitom Šembrijem, i bivšim ministrom energetike Malte Konradom Micijem, koji su dolazili u Crnu Goru. „Njihove posjete su značajne zato što su oni učestvovali u korupciji kojom je Feneku isplaćeno mnogo novca.  Bivši premijer Malte Džozef Muskat, kao i Mici i Šembri su se sastajali sa Đukanovićem koji im je možda pomogao na neki način. Istraživanje moje majke u vezi sa ovom velikom kriminalnom šemom se odnosilo i na Crnu Goru i vjetroelektranu Možura, a to je dovelo do njenog ubistva. Svi oni možda imaju dokaze vezane za ubistvo, ali i za motiv ovog zločina“, kazao je za Monitor Metju Karuana Galicija, sin ubijene novinarke sa Malte

Veljović s druge strane tvrdi da policija Malte nije tražila bilo kakve provjere za crnogorsku kompaniju koja gazduje vjetroelektranom Možura, firmu Možura Wind Park d.o.o., kao ni odgovorna lica u tom društvu. Nisu tražene provjere ni firmi koje se pominju u medijima da su povezane sa vjetroelektranom Možura kao ni za eventualne povezanosti sa državnim zvaničnicima Crne Gore. Ipak, kako je zaključio, u slučaju konkretnih zahtjeva povodom ubistva novinarke Uprava policije će postupati blagovremeno i tim zahtjevima će dati prioritet.

 

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo