Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDIZBORNA KORONA: Najavljuju gradnju bolnica, a medicinarima dijele sir

Objavljeno prije

na

Ova vlast za 30 godina nije izgradila nijednu bolnicu. Sada usred korone i pred izbore najavljuje se građevinski zamah u zdravstvu, uz dodatnu gradnju stanova za medicinare. Dok do toga ne dođe, ministar poljoprivrede i šef NKT-a Milutin Simović dijeli medicinarima po dva kilograma sira

 

Epidemiološka situacija u Crnoj Gori trenutno je stabilna, ali je ekstremno prijeteća jer su se građani opustili, objavili su u ponedjeljak iz  Instituta za javno zdravlje.  U trenutku kada je 853 oboljela, iz Instituta su najavili da se zbog opuštanja i nepoštovanja mjera za 10 do 14 dana može očekivati znatno veći broj oboljelih. Taman kada minu izbori.

U atmosferi u kojoj je Institut redukovao objaćanje javnosti na jednu konferenciju nedjeljno, a primat preuzela politička propaganda, kada su zabranjeni kulturni događaji a nijesu predizborna okupljanja, nije u redu svu krivicu svaljivati na građane. Strah od korone zatrpala je politička propaganda.

Ono što je za Institut, mimo virusa, zabrinjavajuće je pad povjerenja, pa su sami više puta istakli da se često dešava da oboljeli ne prijavljuju svoje kontakte da bi se tako izbjegla obavezna samoizolacija. Neodgovornost, ali i dvostruki aršini i strikno neprimjenjivanje pravila doveli su do toga. Monitoru se obratila porodica čiji su članovi oboljeli od korona virusa i istakli su da ih, ni nakon dvije nedjelje, niko nije pitao za kontakte. Pitali smo Institut da li je to izolovan slučaj ili se takvi propusti dešavaju, a odgovore – nijesmo dobili.

Drastičan pad povjerenja dokazan je nedavnim CEDEM-ovim predizbornim istraživanjem u kome je samo 11,8 odsto ispitanika izjavilo da Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) radi veoma dobro. Monitor je već pisao da je NKT, tokom proljećnog talasa virusa, najviše novca iz donacija koje se skupljaju za borbu protiv korona virusa isplatio biznismenima bliskim vlasti kompanijama Voli i Glosarij. Otada su donatori počeli sami da novac preusmjeravaju bolnicama, najčešće Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku.

O kakvom se nemanju strategije radi odlično govore izjave premijera Duška Markovića. Donacijama je na račun prikupljeno preko osam miliona eura. Premijer je najavio da će 1,7 miliona eura koji su tokom proljeća potrošeni za medicinsku opremu biti nadoknađeni iz budžetske rezerve. Za ostatak će biti izgrađena najsavremenija infektivna klinika u Podgorici, najavio je premijer. Oboljeli od korone borave u barakama u parku Kruševac, koje su građene prije 60 godina, teži slučajevi se hospitalizuju u Kliničkom centru.

Kasnije se premijer sjetio da su još početkom 2019. najavljivali gradnju infektivne klinike iz EU IPA fondova, pa je obećao da će se od donacija graditi ,,klinika za mentalne bolesti i rekonstruisati prostor bivše klinike za onkologiju za potrebe Centra za hematologiju, vrijednost ovih radova je 8,7 miliona eura”.

A u jeku izborne kampanje, premijer je ipak odlučio da se dio novca od donacija, po 400.000 eura, uplati opštim bolnicama u Nikšiću, Baru i Beranama. ,,Za ove tri bolnice izdvajamo 1,2 miliona eura iz donacija Nacionalnog kordinacionog tijela dok će najveći dio novca, kako smo i najavili, biti utrošen za izgradnju posebno namjenske klinike u okviru Kliničkog centra”, obećao je Marković.

Tako je za obećanu kliniku koja košta 8,7 miliona, umjesto 8,2 miliona od donacija, sada ostalo samo 5,2 miliona na računu NKT-a.       To ne uliva nadu s obzirom na činjenicu da ova vlast za 30 godina vladavine nije sagradila ni jednu bolnicu. S druge strane ostaje sumnja da se novcem iz donacija pomažu bolnice na čijem čelu su premijerovi partijski drugovi – Ilija Ašanin, direktor OB Nikšić, Budimir Dabetić, direktor OB Berane i Dragoslav Tomanović, direktor OB Bar. Premda bi premijer gdje god da je preusmjerio novac pomogao svoje – direktori skoro svih bolnica i domova zdravlja u Crnoj Gori su iz redova DPS-a: Jevto Eraković, direktor KCCG, Biserka Bulatović, direktorica OB Bijelo Polje, Davor Kumburović, OB Kotor, Igor Kumurović, direktor Doma zdravlja Kotor, Dragan Vučeljić DZ Andrijevica, Borislav Lalević DZ Bar, Majda Dobardžić DZ Bijelo Polje, Vesna Vučetić DZ Budva, Nenad Vušurović DZ Cetinje, Ikonija Minić DZ Mojkovac, Ilhan Tursumović DZ Pljevlja, Hajrun Kalač DZ Rožaje, Pavle Marinković DZ Ulcinj, Nebojša Kavarić DZ Podgorica.

Posljednja bolnica u Crnoj Gori izgrađena je još za vrijeme socijalističkog režima, prije 45 godina. U jeku predizborne kampanje imamo obećanja da će to da se promijeni. Tako je ministar zdravlja Kenan Hrapović tokom nedavnog obilaska Pljevalja obećao izgradnju nove bolnice u ovom gradu uz prateću poruku da sve to ,,jasno ukazuje na opredijeljenost Vlade Crne Gore i Opštine Pljevlja da zdravstvenu zaštitu i njenu dostupnost građanima drži u vrhu svojih prioriteta”.

Koliki je zdravstvo prioritet ovoj Vladi pokazao je nedavni izvještaj Državne revizorske institucije. Njime je utvrđeno da je za vrijeme mandata Hrapovića, od 2017. do 2019, Ministarstvo zdravlja predložilo 54 projekta iz oblasti zdravstva ukupne vrijednosti 98 miliona eura. Uprava javnih radova je, u čijoj je nadležnositi izgradnja i rekonstrukcija objekata zdravlja, u navedenom periodu utrošila svega 1.829.415 eura iz tekućih i kapitalnih izdataka, za finansiranje osam projekata, navodi se u izvještaju. DRI konstatuje da se izdaci za zdravstvo u strukturi izdataka Uprave za javne radove kreću u intervalu od jedan od četiri odsto, što je manje u odnosu na izdatke za finansiranje kapitalnih projekata izgradnje i rekonstrukcije objekata kulture, objekata za rad državne uprave, sportskih i turističkih objekata.

Nepoznanica je zbog čega je Ministarstvo zdravlja u periodu 2017-19. drastično mijenjalo procjenu vrijednosti objekata neophodnih zdravstvu. Pomenuta nova bolnica u Pljevljima je prema računici Ministarstva zdravlja 2017. trebala da košta 2,9 miliona eura, da bi se u prošloj godini cijena gradnje popela na 6,1 milion. Klinika za infektivne bolesti i Klinika za dermatovenerologiju KCCG, za koje Ministarstvo zdravlja u 2018. godini određuje iznos od 4,4 miliona eura, tokom 2019. taj iznos  se povećava za 3,8 miliona, na 8,2 miliona eura. Za izgradnju  zdravstvenog objekta u Siti kvartu u Podgorici u 2018. je planirano 8,7 miliona, da bi se 2019. cifra povećala na 10 miliona eura. Projekat izgradnje Klinike za mentalno zdravlje KCCG, je 2018. projektovan na 2,8 miliona, da bi samo godinu kasnije planirano duplo više 5,6 miliona eura.

Četiri identična projekta u 2018. godini su vrijedjela 18,8 miliona, a godinu kasnije Ministarstvo zdravlja ih je procijenilo na 29,9 miliona eura. ,,Ministarstvo zdravlja, u postupku vršenja revizije nije dostavilo dokumentaciju na osnovu koje je moguće utvrditi opravdanost izmjena u procijenjenoj vrijednosti projekata, niti je iste dostavljalo Ministarstvu finansija u postupku predloga projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta”, ističe se u izvještaju DRI-a.

Pored najave kapitalne graditeljske promjene u zdravstvu, ministar Hrapović i premijer Marković, osvrnuli su se i na finese pa su u Pljevljima i Kotoru obećali i gradnju stambenih zgrada za zdravstvene radnike. Povećanje plata nijesu pominjali.

Junaci korone, koji u vrijeme buktanja epidemije niko ne pominje, a od kojih neki, zbog sve većeg broja oboljelih, rade u smjenama i po 12 sati, tako su još jednom postali dio predizbornog marketinga. A u stvarnosti mimo izbora, objavljena je vijest da je medicinarima zaposlenim u Opštoj bolnici Cetinje poklonjeno po dva kilograma sira!

Iz Ministarstva poljoprivrede, na čijem čelu je vicepremijer i predsjednik NKT-a Milutin Simović, objašnjeno je da je riječ o jednoj od mjera čiji je cilj da se pomogne proizvođačima kojima je, u okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19, otežan pristup tržištu i ugroženi dohodak i opstanak proizvodnje. ,,U prethodnom periodu, osim sira, realizovane su i akcije ustupanja jaja i jogurta”, pojasnili su iz Simovićevog ministarstva.

Dobro je da su se sjetili medicinara. Uz nadu da će, kada se situacija sa virusom iz solidne preimenuje u ekstremnu, kako se najavljuje, biti još sira.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo