Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDIZBORNA KORONA: Najavljuju gradnju bolnica, a medicinarima dijele sir

Objavljeno prije

na

Ova vlast za 30 godina nije izgradila nijednu bolnicu. Sada usred korone i pred izbore najavljuje se građevinski zamah u zdravstvu, uz dodatnu gradnju stanova za medicinare. Dok do toga ne dođe, ministar poljoprivrede i šef NKT-a Milutin Simović dijeli medicinarima po dva kilograma sira

 

Epidemiološka situacija u Crnoj Gori trenutno je stabilna, ali je ekstremno prijeteća jer su se građani opustili, objavili su u ponedjeljak iz  Instituta za javno zdravlje.  U trenutku kada je 853 oboljela, iz Instituta su najavili da se zbog opuštanja i nepoštovanja mjera za 10 do 14 dana može očekivati znatno veći broj oboljelih. Taman kada minu izbori.

U atmosferi u kojoj je Institut redukovao objaćanje javnosti na jednu konferenciju nedjeljno, a primat preuzela politička propaganda, kada su zabranjeni kulturni događaji a nijesu predizborna okupljanja, nije u redu svu krivicu svaljivati na građane. Strah od korone zatrpala je politička propaganda.

Ono što je za Institut, mimo virusa, zabrinjavajuće je pad povjerenja, pa su sami više puta istakli da se često dešava da oboljeli ne prijavljuju svoje kontakte da bi se tako izbjegla obavezna samoizolacija. Neodgovornost, ali i dvostruki aršini i strikno neprimjenjivanje pravila doveli su do toga. Monitoru se obratila porodica čiji su članovi oboljeli od korona virusa i istakli su da ih, ni nakon dvije nedjelje, niko nije pitao za kontakte. Pitali smo Institut da li je to izolovan slučaj ili se takvi propusti dešavaju, a odgovore – nijesmo dobili.

Drastičan pad povjerenja dokazan je nedavnim CEDEM-ovim predizbornim istraživanjem u kome je samo 11,8 odsto ispitanika izjavilo da Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) radi veoma dobro. Monitor je već pisao da je NKT, tokom proljećnog talasa virusa, najviše novca iz donacija koje se skupljaju za borbu protiv korona virusa isplatio biznismenima bliskim vlasti kompanijama Voli i Glosarij. Otada su donatori počeli sami da novac preusmjeravaju bolnicama, najčešće Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku.

O kakvom se nemanju strategije radi odlično govore izjave premijera Duška Markovića. Donacijama je na račun prikupljeno preko osam miliona eura. Premijer je najavio da će 1,7 miliona eura koji su tokom proljeća potrošeni za medicinsku opremu biti nadoknađeni iz budžetske rezerve. Za ostatak će biti izgrađena najsavremenija infektivna klinika u Podgorici, najavio je premijer. Oboljeli od korone borave u barakama u parku Kruševac, koje su građene prije 60 godina, teži slučajevi se hospitalizuju u Kliničkom centru.

Kasnije se premijer sjetio da su još početkom 2019. najavljivali gradnju infektivne klinike iz EU IPA fondova, pa je obećao da će se od donacija graditi ,,klinika za mentalne bolesti i rekonstruisati prostor bivše klinike za onkologiju za potrebe Centra za hematologiju, vrijednost ovih radova je 8,7 miliona eura”.

A u jeku izborne kampanje, premijer je ipak odlučio da se dio novca od donacija, po 400.000 eura, uplati opštim bolnicama u Nikšiću, Baru i Beranama. ,,Za ove tri bolnice izdvajamo 1,2 miliona eura iz donacija Nacionalnog kordinacionog tijela dok će najveći dio novca, kako smo i najavili, biti utrošen za izgradnju posebno namjenske klinike u okviru Kliničkog centra”, obećao je Marković.

Tako je za obećanu kliniku koja košta 8,7 miliona, umjesto 8,2 miliona od donacija, sada ostalo samo 5,2 miliona na računu NKT-a.       To ne uliva nadu s obzirom na činjenicu da ova vlast za 30 godina vladavine nije sagradila ni jednu bolnicu. S druge strane ostaje sumnja da se novcem iz donacija pomažu bolnice na čijem čelu su premijerovi partijski drugovi – Ilija Ašanin, direktor OB Nikšić, Budimir Dabetić, direktor OB Berane i Dragoslav Tomanović, direktor OB Bar. Premda bi premijer gdje god da je preusmjerio novac pomogao svoje – direktori skoro svih bolnica i domova zdravlja u Crnoj Gori su iz redova DPS-a: Jevto Eraković, direktor KCCG, Biserka Bulatović, direktorica OB Bijelo Polje, Davor Kumburović, OB Kotor, Igor Kumurović, direktor Doma zdravlja Kotor, Dragan Vučeljić DZ Andrijevica, Borislav Lalević DZ Bar, Majda Dobardžić DZ Bijelo Polje, Vesna Vučetić DZ Budva, Nenad Vušurović DZ Cetinje, Ikonija Minić DZ Mojkovac, Ilhan Tursumović DZ Pljevlja, Hajrun Kalač DZ Rožaje, Pavle Marinković DZ Ulcinj, Nebojša Kavarić DZ Podgorica.

Posljednja bolnica u Crnoj Gori izgrađena je još za vrijeme socijalističkog režima, prije 45 godina. U jeku predizborne kampanje imamo obećanja da će to da se promijeni. Tako je ministar zdravlja Kenan Hrapović tokom nedavnog obilaska Pljevalja obećao izgradnju nove bolnice u ovom gradu uz prateću poruku da sve to ,,jasno ukazuje na opredijeljenost Vlade Crne Gore i Opštine Pljevlja da zdravstvenu zaštitu i njenu dostupnost građanima drži u vrhu svojih prioriteta”.

Koliki je zdravstvo prioritet ovoj Vladi pokazao je nedavni izvještaj Državne revizorske institucije. Njime je utvrđeno da je za vrijeme mandata Hrapovića, od 2017. do 2019, Ministarstvo zdravlja predložilo 54 projekta iz oblasti zdravstva ukupne vrijednosti 98 miliona eura. Uprava javnih radova je, u čijoj je nadležnositi izgradnja i rekonstrukcija objekata zdravlja, u navedenom periodu utrošila svega 1.829.415 eura iz tekućih i kapitalnih izdataka, za finansiranje osam projekata, navodi se u izvještaju. DRI konstatuje da se izdaci za zdravstvo u strukturi izdataka Uprave za javne radove kreću u intervalu od jedan od četiri odsto, što je manje u odnosu na izdatke za finansiranje kapitalnih projekata izgradnje i rekonstrukcije objekata kulture, objekata za rad državne uprave, sportskih i turističkih objekata.

Nepoznanica je zbog čega je Ministarstvo zdravlja u periodu 2017-19. drastično mijenjalo procjenu vrijednosti objekata neophodnih zdravstvu. Pomenuta nova bolnica u Pljevljima je prema računici Ministarstva zdravlja 2017. trebala da košta 2,9 miliona eura, da bi se u prošloj godini cijena gradnje popela na 6,1 milion. Klinika za infektivne bolesti i Klinika za dermatovenerologiju KCCG, za koje Ministarstvo zdravlja u 2018. godini određuje iznos od 4,4 miliona eura, tokom 2019. taj iznos  se povećava za 3,8 miliona, na 8,2 miliona eura. Za izgradnju  zdravstvenog objekta u Siti kvartu u Podgorici u 2018. je planirano 8,7 miliona, da bi se 2019. cifra povećala na 10 miliona eura. Projekat izgradnje Klinike za mentalno zdravlje KCCG, je 2018. projektovan na 2,8 miliona, da bi samo godinu kasnije planirano duplo više 5,6 miliona eura.

Četiri identična projekta u 2018. godini su vrijedjela 18,8 miliona, a godinu kasnije Ministarstvo zdravlja ih je procijenilo na 29,9 miliona eura. ,,Ministarstvo zdravlja, u postupku vršenja revizije nije dostavilo dokumentaciju na osnovu koje je moguće utvrditi opravdanost izmjena u procijenjenoj vrijednosti projekata, niti je iste dostavljalo Ministarstvu finansija u postupku predloga projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta”, ističe se u izvještaju DRI-a.

Pored najave kapitalne graditeljske promjene u zdravstvu, ministar Hrapović i premijer Marković, osvrnuli su se i na finese pa su u Pljevljima i Kotoru obećali i gradnju stambenih zgrada za zdravstvene radnike. Povećanje plata nijesu pominjali.

Junaci korone, koji u vrijeme buktanja epidemije niko ne pominje, a od kojih neki, zbog sve većeg broja oboljelih, rade u smjenama i po 12 sati, tako su još jednom postali dio predizbornog marketinga. A u stvarnosti mimo izbora, objavljena je vijest da je medicinarima zaposlenim u Opštoj bolnici Cetinje poklonjeno po dva kilograma sira!

Iz Ministarstva poljoprivrede, na čijem čelu je vicepremijer i predsjednik NKT-a Milutin Simović, objašnjeno je da je riječ o jednoj od mjera čiji je cilj da se pomogne proizvođačima kojima je, u okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19, otežan pristup tržištu i ugroženi dohodak i opstanak proizvodnje. ,,U prethodnom periodu, osim sira, realizovane su i akcije ustupanja jaja i jogurta”, pojasnili su iz Simovićevog ministarstva.

Dobro je da su se sjetili medicinara. Uz nadu da će, kada se situacija sa virusom iz solidne preimenuje u ekstremnu, kako se najavljuje, biti još sira.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo