Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDIZBORNA KORONA: Najavljuju gradnju bolnica, a medicinarima dijele sir

Objavljeno prije

na

Ova vlast za 30 godina nije izgradila nijednu bolnicu. Sada usred korone i pred izbore najavljuje se građevinski zamah u zdravstvu, uz dodatnu gradnju stanova za medicinare. Dok do toga ne dođe, ministar poljoprivrede i šef NKT-a Milutin Simović dijeli medicinarima po dva kilograma sira

 

Epidemiološka situacija u Crnoj Gori trenutno je stabilna, ali je ekstremno prijeteća jer su se građani opustili, objavili su u ponedjeljak iz  Instituta za javno zdravlje.  U trenutku kada je 853 oboljela, iz Instituta su najavili da se zbog opuštanja i nepoštovanja mjera za 10 do 14 dana može očekivati znatno veći broj oboljelih. Taman kada minu izbori.

U atmosferi u kojoj je Institut redukovao objaćanje javnosti na jednu konferenciju nedjeljno, a primat preuzela politička propaganda, kada su zabranjeni kulturni događaji a nijesu predizborna okupljanja, nije u redu svu krivicu svaljivati na građane. Strah od korone zatrpala je politička propaganda.

Ono što je za Institut, mimo virusa, zabrinjavajuće je pad povjerenja, pa su sami više puta istakli da se često dešava da oboljeli ne prijavljuju svoje kontakte da bi se tako izbjegla obavezna samoizolacija. Neodgovornost, ali i dvostruki aršini i strikno neprimjenjivanje pravila doveli su do toga. Monitoru se obratila porodica čiji su članovi oboljeli od korona virusa i istakli su da ih, ni nakon dvije nedjelje, niko nije pitao za kontakte. Pitali smo Institut da li je to izolovan slučaj ili se takvi propusti dešavaju, a odgovore – nijesmo dobili.

Drastičan pad povjerenja dokazan je nedavnim CEDEM-ovim predizbornim istraživanjem u kome je samo 11,8 odsto ispitanika izjavilo da Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) radi veoma dobro. Monitor je već pisao da je NKT, tokom proljećnog talasa virusa, najviše novca iz donacija koje se skupljaju za borbu protiv korona virusa isplatio biznismenima bliskim vlasti kompanijama Voli i Glosarij. Otada su donatori počeli sami da novac preusmjeravaju bolnicama, najčešće Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku.

O kakvom se nemanju strategije radi odlično govore izjave premijera Duška Markovića. Donacijama je na račun prikupljeno preko osam miliona eura. Premijer je najavio da će 1,7 miliona eura koji su tokom proljeća potrošeni za medicinsku opremu biti nadoknađeni iz budžetske rezerve. Za ostatak će biti izgrađena najsavremenija infektivna klinika u Podgorici, najavio je premijer. Oboljeli od korone borave u barakama u parku Kruševac, koje su građene prije 60 godina, teži slučajevi se hospitalizuju u Kliničkom centru.

Kasnije se premijer sjetio da su još početkom 2019. najavljivali gradnju infektivne klinike iz EU IPA fondova, pa je obećao da će se od donacija graditi ,,klinika za mentalne bolesti i rekonstruisati prostor bivše klinike za onkologiju za potrebe Centra za hematologiju, vrijednost ovih radova je 8,7 miliona eura”.

A u jeku izborne kampanje, premijer je ipak odlučio da se dio novca od donacija, po 400.000 eura, uplati opštim bolnicama u Nikšiću, Baru i Beranama. ,,Za ove tri bolnice izdvajamo 1,2 miliona eura iz donacija Nacionalnog kordinacionog tijela dok će najveći dio novca, kako smo i najavili, biti utrošen za izgradnju posebno namjenske klinike u okviru Kliničkog centra”, obećao je Marković.

Tako je za obećanu kliniku koja košta 8,7 miliona, umjesto 8,2 miliona od donacija, sada ostalo samo 5,2 miliona na računu NKT-a.       To ne uliva nadu s obzirom na činjenicu da ova vlast za 30 godina vladavine nije sagradila ni jednu bolnicu. S druge strane ostaje sumnja da se novcem iz donacija pomažu bolnice na čijem čelu su premijerovi partijski drugovi – Ilija Ašanin, direktor OB Nikšić, Budimir Dabetić, direktor OB Berane i Dragoslav Tomanović, direktor OB Bar. Premda bi premijer gdje god da je preusmjerio novac pomogao svoje – direktori skoro svih bolnica i domova zdravlja u Crnoj Gori su iz redova DPS-a: Jevto Eraković, direktor KCCG, Biserka Bulatović, direktorica OB Bijelo Polje, Davor Kumburović, OB Kotor, Igor Kumurović, direktor Doma zdravlja Kotor, Dragan Vučeljić DZ Andrijevica, Borislav Lalević DZ Bar, Majda Dobardžić DZ Bijelo Polje, Vesna Vučetić DZ Budva, Nenad Vušurović DZ Cetinje, Ikonija Minić DZ Mojkovac, Ilhan Tursumović DZ Pljevlja, Hajrun Kalač DZ Rožaje, Pavle Marinković DZ Ulcinj, Nebojša Kavarić DZ Podgorica.

Posljednja bolnica u Crnoj Gori izgrađena je još za vrijeme socijalističkog režima, prije 45 godina. U jeku predizborne kampanje imamo obećanja da će to da se promijeni. Tako je ministar zdravlja Kenan Hrapović tokom nedavnog obilaska Pljevalja obećao izgradnju nove bolnice u ovom gradu uz prateću poruku da sve to ,,jasno ukazuje na opredijeljenost Vlade Crne Gore i Opštine Pljevlja da zdravstvenu zaštitu i njenu dostupnost građanima drži u vrhu svojih prioriteta”.

Koliki je zdravstvo prioritet ovoj Vladi pokazao je nedavni izvještaj Državne revizorske institucije. Njime je utvrđeno da je za vrijeme mandata Hrapovića, od 2017. do 2019, Ministarstvo zdravlja predložilo 54 projekta iz oblasti zdravstva ukupne vrijednosti 98 miliona eura. Uprava javnih radova je, u čijoj je nadležnositi izgradnja i rekonstrukcija objekata zdravlja, u navedenom periodu utrošila svega 1.829.415 eura iz tekućih i kapitalnih izdataka, za finansiranje osam projekata, navodi se u izvještaju. DRI konstatuje da se izdaci za zdravstvo u strukturi izdataka Uprave za javne radove kreću u intervalu od jedan od četiri odsto, što je manje u odnosu na izdatke za finansiranje kapitalnih projekata izgradnje i rekonstrukcije objekata kulture, objekata za rad državne uprave, sportskih i turističkih objekata.

Nepoznanica je zbog čega je Ministarstvo zdravlja u periodu 2017-19. drastično mijenjalo procjenu vrijednosti objekata neophodnih zdravstvu. Pomenuta nova bolnica u Pljevljima je prema računici Ministarstva zdravlja 2017. trebala da košta 2,9 miliona eura, da bi se u prošloj godini cijena gradnje popela na 6,1 milion. Klinika za infektivne bolesti i Klinika za dermatovenerologiju KCCG, za koje Ministarstvo zdravlja u 2018. godini određuje iznos od 4,4 miliona eura, tokom 2019. taj iznos  se povećava za 3,8 miliona, na 8,2 miliona eura. Za izgradnju  zdravstvenog objekta u Siti kvartu u Podgorici u 2018. je planirano 8,7 miliona, da bi se 2019. cifra povećala na 10 miliona eura. Projekat izgradnje Klinike za mentalno zdravlje KCCG, je 2018. projektovan na 2,8 miliona, da bi samo godinu kasnije planirano duplo više 5,6 miliona eura.

Četiri identična projekta u 2018. godini su vrijedjela 18,8 miliona, a godinu kasnije Ministarstvo zdravlja ih je procijenilo na 29,9 miliona eura. ,,Ministarstvo zdravlja, u postupku vršenja revizije nije dostavilo dokumentaciju na osnovu koje je moguće utvrditi opravdanost izmjena u procijenjenoj vrijednosti projekata, niti je iste dostavljalo Ministarstvu finansija u postupku predloga projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta”, ističe se u izvještaju DRI-a.

Pored najave kapitalne graditeljske promjene u zdravstvu, ministar Hrapović i premijer Marković, osvrnuli su se i na finese pa su u Pljevljima i Kotoru obećali i gradnju stambenih zgrada za zdravstvene radnike. Povećanje plata nijesu pominjali.

Junaci korone, koji u vrijeme buktanja epidemije niko ne pominje, a od kojih neki, zbog sve većeg broja oboljelih, rade u smjenama i po 12 sati, tako su još jednom postali dio predizbornog marketinga. A u stvarnosti mimo izbora, objavljena je vijest da je medicinarima zaposlenim u Opštoj bolnici Cetinje poklonjeno po dva kilograma sira!

Iz Ministarstva poljoprivrede, na čijem čelu je vicepremijer i predsjednik NKT-a Milutin Simović, objašnjeno je da je riječ o jednoj od mjera čiji je cilj da se pomogne proizvođačima kojima je, u okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19, otežan pristup tržištu i ugroženi dohodak i opstanak proizvodnje. ,,U prethodnom periodu, osim sira, realizovane su i akcije ustupanja jaja i jogurta”, pojasnili su iz Simovićevog ministarstva.

Dobro je da su se sjetili medicinara. Uz nadu da će, kada se situacija sa virusom iz solidne preimenuje u ekstremnu, kako se najavljuje, biti još sira.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo