Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDIZBORNA KORONA: Najavljuju gradnju bolnica, a medicinarima dijele sir

Objavljeno prije

na

Ova vlast za 30 godina nije izgradila nijednu bolnicu. Sada usred korone i pred izbore najavljuje se građevinski zamah u zdravstvu, uz dodatnu gradnju stanova za medicinare. Dok do toga ne dođe, ministar poljoprivrede i šef NKT-a Milutin Simović dijeli medicinarima po dva kilograma sira

 

Epidemiološka situacija u Crnoj Gori trenutno je stabilna, ali je ekstremno prijeteća jer su se građani opustili, objavili su u ponedjeljak iz  Instituta za javno zdravlje.  U trenutku kada je 853 oboljela, iz Instituta su najavili da se zbog opuštanja i nepoštovanja mjera za 10 do 14 dana može očekivati znatno veći broj oboljelih. Taman kada minu izbori.

U atmosferi u kojoj je Institut redukovao objaćanje javnosti na jednu konferenciju nedjeljno, a primat preuzela politička propaganda, kada su zabranjeni kulturni događaji a nijesu predizborna okupljanja, nije u redu svu krivicu svaljivati na građane. Strah od korone zatrpala je politička propaganda.

Ono što je za Institut, mimo virusa, zabrinjavajuće je pad povjerenja, pa su sami više puta istakli da se često dešava da oboljeli ne prijavljuju svoje kontakte da bi se tako izbjegla obavezna samoizolacija. Neodgovornost, ali i dvostruki aršini i strikno neprimjenjivanje pravila doveli su do toga. Monitoru se obratila porodica čiji su članovi oboljeli od korona virusa i istakli su da ih, ni nakon dvije nedjelje, niko nije pitao za kontakte. Pitali smo Institut da li je to izolovan slučaj ili se takvi propusti dešavaju, a odgovore – nijesmo dobili.

Drastičan pad povjerenja dokazan je nedavnim CEDEM-ovim predizbornim istraživanjem u kome je samo 11,8 odsto ispitanika izjavilo da Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) radi veoma dobro. Monitor je već pisao da je NKT, tokom proljećnog talasa virusa, najviše novca iz donacija koje se skupljaju za borbu protiv korona virusa isplatio biznismenima bliskim vlasti kompanijama Voli i Glosarij. Otada su donatori počeli sami da novac preusmjeravaju bolnicama, najčešće Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku.

O kakvom se nemanju strategije radi odlično govore izjave premijera Duška Markovića. Donacijama je na račun prikupljeno preko osam miliona eura. Premijer je najavio da će 1,7 miliona eura koji su tokom proljeća potrošeni za medicinsku opremu biti nadoknađeni iz budžetske rezerve. Za ostatak će biti izgrađena najsavremenija infektivna klinika u Podgorici, najavio je premijer. Oboljeli od korone borave u barakama u parku Kruševac, koje su građene prije 60 godina, teži slučajevi se hospitalizuju u Kliničkom centru.

Kasnije se premijer sjetio da su još početkom 2019. najavljivali gradnju infektivne klinike iz EU IPA fondova, pa je obećao da će se od donacija graditi ,,klinika za mentalne bolesti i rekonstruisati prostor bivše klinike za onkologiju za potrebe Centra za hematologiju, vrijednost ovih radova je 8,7 miliona eura”.

A u jeku izborne kampanje, premijer je ipak odlučio da se dio novca od donacija, po 400.000 eura, uplati opštim bolnicama u Nikšiću, Baru i Beranama. ,,Za ove tri bolnice izdvajamo 1,2 miliona eura iz donacija Nacionalnog kordinacionog tijela dok će najveći dio novca, kako smo i najavili, biti utrošen za izgradnju posebno namjenske klinike u okviru Kliničkog centra”, obećao je Marković.

Tako je za obećanu kliniku koja košta 8,7 miliona, umjesto 8,2 miliona od donacija, sada ostalo samo 5,2 miliona na računu NKT-a.       To ne uliva nadu s obzirom na činjenicu da ova vlast za 30 godina vladavine nije sagradila ni jednu bolnicu. S druge strane ostaje sumnja da se novcem iz donacija pomažu bolnice na čijem čelu su premijerovi partijski drugovi – Ilija Ašanin, direktor OB Nikšić, Budimir Dabetić, direktor OB Berane i Dragoslav Tomanović, direktor OB Bar. Premda bi premijer gdje god da je preusmjerio novac pomogao svoje – direktori skoro svih bolnica i domova zdravlja u Crnoj Gori su iz redova DPS-a: Jevto Eraković, direktor KCCG, Biserka Bulatović, direktorica OB Bijelo Polje, Davor Kumburović, OB Kotor, Igor Kumurović, direktor Doma zdravlja Kotor, Dragan Vučeljić DZ Andrijevica, Borislav Lalević DZ Bar, Majda Dobardžić DZ Bijelo Polje, Vesna Vučetić DZ Budva, Nenad Vušurović DZ Cetinje, Ikonija Minić DZ Mojkovac, Ilhan Tursumović DZ Pljevlja, Hajrun Kalač DZ Rožaje, Pavle Marinković DZ Ulcinj, Nebojša Kavarić DZ Podgorica.

Posljednja bolnica u Crnoj Gori izgrađena je još za vrijeme socijalističkog režima, prije 45 godina. U jeku predizborne kampanje imamo obećanja da će to da se promijeni. Tako je ministar zdravlja Kenan Hrapović tokom nedavnog obilaska Pljevalja obećao izgradnju nove bolnice u ovom gradu uz prateću poruku da sve to ,,jasno ukazuje na opredijeljenost Vlade Crne Gore i Opštine Pljevlja da zdravstvenu zaštitu i njenu dostupnost građanima drži u vrhu svojih prioriteta”.

Koliki je zdravstvo prioritet ovoj Vladi pokazao je nedavni izvještaj Državne revizorske institucije. Njime je utvrđeno da je za vrijeme mandata Hrapovića, od 2017. do 2019, Ministarstvo zdravlja predložilo 54 projekta iz oblasti zdravstva ukupne vrijednosti 98 miliona eura. Uprava javnih radova je, u čijoj je nadležnositi izgradnja i rekonstrukcija objekata zdravlja, u navedenom periodu utrošila svega 1.829.415 eura iz tekućih i kapitalnih izdataka, za finansiranje osam projekata, navodi se u izvještaju. DRI konstatuje da se izdaci za zdravstvo u strukturi izdataka Uprave za javne radove kreću u intervalu od jedan od četiri odsto, što je manje u odnosu na izdatke za finansiranje kapitalnih projekata izgradnje i rekonstrukcije objekata kulture, objekata za rad državne uprave, sportskih i turističkih objekata.

Nepoznanica je zbog čega je Ministarstvo zdravlja u periodu 2017-19. drastično mijenjalo procjenu vrijednosti objekata neophodnih zdravstvu. Pomenuta nova bolnica u Pljevljima je prema računici Ministarstva zdravlja 2017. trebala da košta 2,9 miliona eura, da bi se u prošloj godini cijena gradnje popela na 6,1 milion. Klinika za infektivne bolesti i Klinika za dermatovenerologiju KCCG, za koje Ministarstvo zdravlja u 2018. godini određuje iznos od 4,4 miliona eura, tokom 2019. taj iznos  se povećava za 3,8 miliona, na 8,2 miliona eura. Za izgradnju  zdravstvenog objekta u Siti kvartu u Podgorici u 2018. je planirano 8,7 miliona, da bi se 2019. cifra povećala na 10 miliona eura. Projekat izgradnje Klinike za mentalno zdravlje KCCG, je 2018. projektovan na 2,8 miliona, da bi samo godinu kasnije planirano duplo više 5,6 miliona eura.

Četiri identična projekta u 2018. godini su vrijedjela 18,8 miliona, a godinu kasnije Ministarstvo zdravlja ih je procijenilo na 29,9 miliona eura. ,,Ministarstvo zdravlja, u postupku vršenja revizije nije dostavilo dokumentaciju na osnovu koje je moguće utvrditi opravdanost izmjena u procijenjenoj vrijednosti projekata, niti je iste dostavljalo Ministarstvu finansija u postupku predloga projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta”, ističe se u izvještaju DRI-a.

Pored najave kapitalne graditeljske promjene u zdravstvu, ministar Hrapović i premijer Marković, osvrnuli su se i na finese pa su u Pljevljima i Kotoru obećali i gradnju stambenih zgrada za zdravstvene radnike. Povećanje plata nijesu pominjali.

Junaci korone, koji u vrijeme buktanja epidemije niko ne pominje, a od kojih neki, zbog sve većeg broja oboljelih, rade u smjenama i po 12 sati, tako su još jednom postali dio predizbornog marketinga. A u stvarnosti mimo izbora, objavljena je vijest da je medicinarima zaposlenim u Opštoj bolnici Cetinje poklonjeno po dva kilograma sira!

Iz Ministarstva poljoprivrede, na čijem čelu je vicepremijer i predsjednik NKT-a Milutin Simović, objašnjeno je da je riječ o jednoj od mjera čiji je cilj da se pomogne proizvođačima kojima je, u okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19, otežan pristup tržištu i ugroženi dohodak i opstanak proizvodnje. ,,U prethodnom periodu, osim sira, realizovane su i akcije ustupanja jaja i jogurta”, pojasnili su iz Simovićevog ministarstva.

Dobro je da su se sjetili medicinara. Uz nadu da će, kada se situacija sa virusom iz solidne preimenuje u ekstremnu, kako se najavljuje, biti još sira.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo