Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOKALNI IZBORI: Kažnjena politička korupcija u Budvi i Kotoru

Objavljeno prije

na

Građani nisu mogli da oproste poniženje Budve i bahaćenje DPS, državnih službi i policije koja je zauzela grad, bacala suzavac i terorisala građane koji su se pobunili

 

Građani tri primorske opštine, Budve, Tivta i Kotora, na lokalnim izborima održanim u nedjelju 30. avgusta, poslali su Demokratsku partiju socijalista u opoziciju. Bilo je očekivano da opozicija odnese pobjedu u Budvi, gradu u kojem je u junu ove godine izvršen politički prevrat, nasilno preuzimanje vlasti od strane odbornika DPS, Crnogorske, SD i nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, ali je malo ko očekivao da će se isto dogoditi u Kotoru i Tivtu.

Samoubilačka politička avantura DPS-a u Budvi, dva mjeseca pred izbore, usred turističke sezone i pandemije korona virusa, u kojoj je političkom korupcijom i brutalnom policijskom silom nad legalno izabranim predstavnicima vlasti, uz institucionalnu podršku Ministarstva javne uprave, Ministarstva finansija i Uprave policije, promijenjena izborna volja građana ovog turističkog grada, donijela je vladajućoj partiji poraz u svim primorskim opštinama u kojim su se održali i lokalni izbori. Uznemirujući snimci okupacije Budve, blokade opštinske zgrade policijskim kordonima pod punom ratnom opremom, prebijanje i ponižavanje gradskih funkcionera, zabrana zaposlenima da dođu na svoja radna mjesta, blokada opštinskih finansija, uskraćivanje plata radnicima koji su duže od dva mjeseca ostali bez prihoda, brzopotezne smjene članova svih upravnih odbora u javnim preduzećima i ustanovama, umnogome su uticali na raspoloženja birača ne samo u Budvi, nego i u drugim  opštinama na primorju.

Mnogi analitičari konstatuju kako su političkom sunovratu DPS-a u nedjelju, na parlamentarnim i lokalnim izborima, pored crkve i Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bitno  doprinijeli i događaji u Budvi. Građani nisu mogli da oproste poniženje Budve i bahaćenje DPS, državnih službi i policije koja je zauzela grad, bacala suzavac i terorisala građane koji su se pobunili.

Sličan scenario nedemokratske promjene vlasti odigrao se prije godinu dana u Kotoru. Tamo su odbornici DPS-a uz pomoć odborničkog mandata Brune Lončarević, odbornice SDP, obezbijedili većinu u parlamentu koju nisu osvojili na izborima. Politička korupcija u Kotoru protekla je u tišini za razliku od Budve. Crnogorska politička scena nije se mnogo potresla, osim što je lider partije koja je omogućila DPS-u da preuzme Kotor, Ranko Krivokapić podnio ostavku na tu funkciju.

Nasilne promjene vlasti u Kotoru i Budvi imaju dalekosežne posljedice, ne samo zato što su takvo ponašanje birači žestoko kaznili na proteklim izborima, već što mogu biti opomena svim budućim strankama, odbornicima i poslanicima da je prodaja mandata  i prelijetanje iz jedne partije u drugu  potpuno neprihvatljivo. To pokazuju spektakularni izborni rezultati u Budvi onih partija kojima je vlast oteta, dok je DPS ostvarila najgori izborni skor u svojoj istoriji. Prvi put je ova partija svedena na jednocifreni broj odborničih mandata, ukupno devet.

DPS je na izbore izašao sa listom Koalicija „Za Budvu! Za Crnu Goru! Milo Đukanović – DPS, SD, Crnogorska, LP“. Sa strankama sa kojima je dva mjeseca ranije izveden puč u Budvi, i osvojila ukupno 11 mandata, od kojih po jedan mora da im ustupi. Podaci sa terena pokazuju da je to bila loša odluka DPS-a, jer njeni partneri sa liste nisu osvojili više od 100 glasova građana Budve.

Najviše, oko 41,2 odsto važećih glasova dobila je lista Marko Bato Carević – Za budućnost Budve, što pretočeno u mandate iznosi 14 odborničkih mjesta od mogućih 33 u lokalnoj skupštini. Demokrate su osvojile 6 mandata, URA sa listom „Crno na bijelo“ imaće jednog predstavnika, koliko i SDP. To znači da se Demokrate i stranke oko Bata Carevića pobjedonosno vraćaju na vlast u Budvi. Dan nakon izbora dočekala su ih otvorena vrata upravne zgrade Opštine Budva ispred koje su netragom nestali oni nabildovani bezbjednjaci i pripadnici policije sa kojima su se duže od dva  mjeseca naguravali.

Predstavnici izbornih lista „Za budućnost Budve“, Demokrata „Budva je naša nacija“ i URA „Crno na bijelo“ dogovorili su podjelu vlasti u Budvi i njeno konstituisanje u najkraćem mogućem roku. Funkcija predsjednika Opštine pripašće koaliciji oko Demokratskog fronta, odnosno Batu Careviću, dok će poziciju predsjednika parlamenta preuzeti Demokrate. Vlast se vraća na podešavanja prije uzaludnog i neshvatljivog udara DPS-a na Budvu, koji je ovoj partiji nanio ogromnu političku štetu.

Sudeći prema većinskom raspoloženju građana i u Kotoru će u fotelju predsjednika Opštine ponovo sjesti Vladimir Jokić. Njegova stranka sa listom Demokrate – „Kotor je naša nacija“, osvojila je 29,4 odsto glasova Kotorana ili 9 odborničkih mandata. DPS je u Kotoru osvojila pojedinačno najveći broj mandata, ukupno 12, ali nedovoljno da zajedno sa svojim dosadašnjim partnerima formira potrebnu odborničku većinu. Demokrate će buduću vlast formirati sa koalicijom „Za bolji Kotor“ koja je osvojila sedam mandata i kotorskim Socijalistima koji imaju jedan osiguran mandat u kotorskom parlamentu. Po jedno odborničko mjesto osvojile su stranke URA, Liberalna partija, SDP i SD koja je veliki gubitnik ovih izbora.

Demokratska partija socijalista izgubila je u nedjelju svoje dugogodišnje uporište, Opštinu Tivat, u kojoj je bila na vlasti pune 24 godine. Najmlađi i po broju stanovnika najmanji primorski grad, bio je sigurna politička baza Mila Đukanovića i izuzetno vrijedna destinacija u kojoj su realizovani veliki investicioni poduhvati u vrijeme njegovog višegodišnjeg premijerskog mandata, poput projekta luksuzne marine Porto Montenegro, stambeno-turističkog kompleksa Luštica Bay i mnogih drugih u najavi.

Zato veliko iznenađenje predstavlja pobjeda građanske liste, koalicije pod nazivom „Narod pobjeđuje“. Narod Tivta dao je više glasova ovoj grupi građana nego DPS-u koji je na izbore išao sa pozicije apsolutne vlasti u ovom gradu, ukupno 42 odsto ili 13 mandata u lokalnoj skupštini. DPS će raspolagati sa 11 odborničkih mjesta, Socijaldemokrate sa dva, Hrvatska građanska inicijativa takođe sa dva mjesta. Lista Bokeški forum osvojila je 2 mandata, dok po jedan mandat pripada strankama SDP i nezavisnoj listi – Goran Božović.

Formiranje vlasti u Tivtu zavisi od jednog mandata SDP-e sa kojom predstavnici liste Narod pobjeđuje pregovaraju. Uz uslov da je obezbijeđen pristanak Bokeškog foruma i Tivćanina Gorana Božovića sa kojima imaju  tijesnu većinu od 17 odborničkih mandata u Skupštini Opštine Tivat, nove političke snage preuzeće lokalnu samoupravu od DPS-a koja je upravljala gradom duže od dvije decenije.

Demokratska partija socijalista na prethodnim lokalnim izborima izgubila je i Herceg Novi, tako da od šest opština na Crnogorskom primorju za sada ima vlast samo u Baru i Ulcinju.

Branka PLAMENAC

DPS izgubio i u Andrijevici

Ono što je izgledalo potpuno nemoguće, u Andrijevici se dogodilo. DPS, koja je na prethodnim lokalnim izborima, 2016. godine, neprikosnoveno vladala sa čak dvadeset odborničkih mjesta, na ovim izborima otišla je u opoziciju.

DPS je izgubio vlast poslije devet godina, nakon što su je na silu, po budvanskom scenariju, prelijetanjem jednog odbornika, preuzeli 2011. godine. Lokalne izbore 2012. godine opozicione partije su bojkotovale, da ne bi, kako su govorili, davali legitimitet DPS-u, što se pokazalo po njih pogubno jer ih četiri godine nije bilo na političkoj sceni. Onda su 2016, kada su uvidjeli da je to bio pogrešan potez, od trideset jednog, osvojili tek deset odborničkih mjesta, po pet SNP i DF. Sada će koalicije Za budućnost Crne Gore i Mir je naša nacija preuzeti vlast sa šesnaest odbornika, jednim više od DPS i SD zajedno.

Nosilac liste DPS u Andrijevici i aktuelni predsjednik opštine Srđan Mašović, kazao je dan nakon izbora da je ta stranka ostvarila loš izborni rezultat zbog crkve i poručio da se povlači iz politike „iz ličnih i zdravstvenih razloga”.

Na lokalnim izborima u Gusinju izborna lista DPS-a osvojila je najviše glasova, ali će morati da formira koaliciju sa manjim partnerima (SD, Albanska koalicija i BS). Opozicione SDP i SNP uzele su po jedan mandat.

Izlaznost u Gusinju koja je bila ispod 50 odsto, ili preciznije, 46,8 odsto, što govori u prilog tome da je izostala podrška dijaspore, odnosno da mnogi Gusinjani nijesu doputovali, kao što su to ranije masovno činili, da pruže podršku DPS.

T.Softić

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo