Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUDBINA DRŽAVNIH PREDUZEĆA NAKON IZBORA: Otključati kasice prasice DPS-a

Objavljeno prije

na

Sagovornici Monitora tvrde da će neka državna preduzeća još neko vrijeme biti pod kontrolom Demokratske partije socijalista i nakon što se nova većina u crnogorskom parlamentu konsoliduje

 

Tokom trideset godina svoje vladavine Demokratska partija socijalista (DPS) i koalicioni partneri koristili su najveća državna preduzeća kao lične „kasice prasice“. Riječ je o kompanijama sa milionskim obrtima, u nekim slučajevima (energetske kompanije) i sa stotinama miliona eura godišnjeg obrta, a koje u svojim sistemima zapošljavaju i do nekoliko hiljada ljudi. Zapošljavanjem svojih kadrova, ali i raznim zloupotrebama u tim kompanijama, DPS je godinama jačao svoju partijsku infrastrukturu.

Sagovornici Monitora tvrde da, po svemu sudeći, neka državna preduzeća će još neko vrijeme biti pod kontrolom Demokratske partije socijalista, i nakon što se nova većina u crnogorskom parlamentu konsoliduje. Većina državnih kompanija organizovane su kao akcionarska društva (AD), a među njima su gotovo sva preduzeća sa velikim obrtom novca, što će proceduru preuzimanja učiniti znatno komplikovanijom za (potencijalno) novu Vladu.

Saradnik na projektima u Institutu Alternativa Marko Sošić pojašnjava da forma privrednog društva određuje proceduru biranja novog rukovodstva. Najsloženije je, tvrdi, u akcionarskim društvima, a relativno jednostavne u društvima sa ograničenom odgovornošću (DOO) i javnim preduzećima (JP) koja još nisu transformisana.

„U akcionarskim društvima, kojih imamo najviše, Vlada ne može na sjedinici mijenjati rukovodstvo – to mora učiniti skupština akcionara, gdje glas Vladinog ovlašćenog predstavnika vrijedi koliko i njen vlasnički udio. Vlada kao većinski akcionar može sazvati vanredne sjednice skupština akcionara i predložiti promjene, razrješenja i postavljenja“, pojasnio je Sošić za Monitor.

Kod društava sa ograničenom odgovornošću je, kaže on, ta procedura značajno jednostavnija, naročito ako je riječ o takozvanom jednočlanom DOO koje nema skupštinu (kakva su gotovo sva državna DOO), pa Vlada može na svojim sjednicama jednostavno vršiti kadrovske promjene ili ih inicirati. Bez obzira na pravne finese i procedure, Sošić je uvjeren da nema dileme da Vlada ima pravo i mogućnost da vodi kadrovsku politku u rukovodstvima svojih preduzeća.

U Crnoj Gori imamo 49 javnih preduzeća na centralnom nivou, od kojih su 26 akcionarska društva, njih 19 su društva sa ograničenom odgovornošću i tri javna preduzeća (po starom, nevažećem zakonu), uz Montefarm koji je organizovan kao ustanova. U njima je preko 300 rukovodećih lica u društvima – direktora, članova i predsjednika odbora direktora ili upravnog odbora  – članova, kao i najmanje 11.200 zaposlenih, prema zvaničnim podacima (bez privremenih/sezonskih radnika). Na gotovo svim rukovodećim pozicijama postavljeni su kadrovi Demokratske partije socijalista ili iz redova njihovih manjinskih partnera – Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS) ili albanske koalicije FORCA.

Na primjer, kada je riječ o najvišem rukovodstvu u  kompanijama sa najvećim obrtom novca – Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) i Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), kadrovi DPS-a na čelu su i Odbora direktora i izvršnog menadžmenta. Tako je u Elektroprivredi, koja je prošle godine, prema finansijskim iskazima Poreske uprave, prihodovala 323,6 miliona eura, predsjednik Odbora direktora kadar DPS-a Đoko Krivokapić, dok je izvršni direktor takođe funkcioner te partije Igor Noveljić. I u CEDIS-u, koji je prošle godine prihodovao 100,5 miliona eura, obje funkcije zauzimaju kadrovi Demokratske partije socijalista – Miodrag Čanović i Zoran Đukanović. Druga manja državna preduzeća, preko kojih se godišnje obrne nekoliko desetina miliona eura, dijele obično sa Socijaldemokratama ili Bošnjačkom strankom (detaljno prikazano na tabeli).

Sošić smatra da ukoliko opozicione partije, koje su porazile DPS na nedavnim izborima, uspiju da formiraju vladu – ne smiju nastaviti sa dosadašnjom politikom upravljanja javnim preduzećima. Tvrdi da se ta privredna društva ne smiju gledati samo kao „partijski kolač“, već bi se moralo voditi računa o javnom interesu.

„Ako nova vlada nastavi upravljati preduzećima koristeći metode prethodne i gledajući na javna preduzeća kao na dio partijskog kolača koji treba podijeliti, napuniti svojim ljudima i budućim glasačima, uz toleranciju zloupotreba i neracionalne potrošnje – kao što je bio slučaj u pojedinim opozicionim opštinama nakon smjene vlasti – onda smo ’džaba krečili’. Jedna garnitura nesposobnih i neodgovornih će biti zamijenjena novom, a javni interes će opet biti na posljednjem mjestu“, ocjenjuje Sošić.

Smatra da bi, umjesto toga, cjelovita i dubinska strategija za rješavanje problema u javnim preduzećima mogla biti podijeljena u dva dijela – kratkoročne i dugoročne mjere. Kratkoročno je, kaže, neophodno nastaviti posao ograničenja njihovih zarada.

„Ministarstvo finansija je do kraja avgusta trebalo da obavijesti Vladu šta su javna preduzeća uradila u pogledu uređivanja politike zarada (u sklopu trećeg paketa mjera), ali te informacije još uvijek nema. Ta informacija bi trebalo da pokaže ono o čemu su mediji na pojedinačnim primjerima već pisali – i pored odluka i zaključaka Vlade, javna preduzeća nisu smanjivala zarade, čak ni u vrijeme korona krize, čak ni kada su to po zaključku Vlade radili funkcioneri u Vladi i javnim ustanovama. To će ostati, nadam se, posljednja sramota u nizu brojnih, kojima se su se nedomaćinska rukovodstva javnih preduzeća do sada odlikovala“, pojasnio je on.

Ističe da je kratkoročno, neophodno osvježiti rukovodeće strukture u najvećim i najproblematičnijim preduzećima sa ljudima koji posjeduju integritet, stručnost, posebna znanja i upravljačke vještine kako bi rješavali nagomilane probleme. „Moguće da se radi o ljudima koji su već angažovani u tim preduzećima, ali bez značajnih ovlašćenja. Politika revanšizma koja bi smijenila svako lice samo zbog toga što je postavljen od strane prethodne Vlade ili njenih predstavnika bi bila pogrešna“, rekao je Sošić.

Kratkoročno je, tvrdi, potrebno obavezati sva preduzeća (kroz predstavnike državnog kapitala) na zabranu diskrecione potrošnje i jednokratnih transfera, kao i obustavljanje politike rješavanja stambenih potreba.

Dugoročno se, smatra Sošić, mora usvojiti zakon o preduzećima u većinskom vlasništvu države – kao poseban ili kao dopuna zakona o privrednim društvima. Takav akt bi uveo mehanizme preko kojih bi država mogla efikasnije i bolje da upravlja preduzećima, a ona bila transparentnija i odgovornija za poslove koji su im povjereni i imovinu kojom upravljaju.

On ističe da važna dugoročna mjera treba da bude i izrada ,,ličnih karti preduzeća”, odnosno baze detaljnih informacija o svakom javnom preduzeću uz obavezu stalnog ažuriranja – finansijskim izvještajima, popisom i procjenom vrijednosti imovine, popisom obaveza, kupaca, dobavljača, hipoteka, sudskih sporova koji bi se redovno i kvartalno postavljali.

„Sličnih pokušaja je bilo i u regionu, i na njihovim uspjesima i greškama možemo učiti. Značajan dio tih informacija sada je rasut po brojnim bazama koje se neredovno ažuriraju ili imamo razloga da sumnjamo u tačnost. To ne bi bio samo posao koji se odnosi na objedinjavanje i prikaz informacija, nego bi zahtijevao i dubinsko istraživanje i provjeru bilansa preduzeća, od novih rukovodstava ili novih revizorskih kuća“, pojasnio je on.

Postavlja se pitanje koliko će vremena trebati da, ukoliko se formira nova vladajuća većina,  državna preduzeća dođu na dnevni red. I koliku štetu dodatno može napraviti DPS za to vrijeme?

 

Vlast će lako doći do preduzeća, ali teško do dokaza

Za državne kompanije se u prethodnom periodu vezivalo mnoštvo afera, od masovnih porodičnih zapošljavanja u Plantažama i Pošti, preko neracionalnog trošenja kod nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlinesa, finansijskih malverzacija u Nacionalnim parkovima Crne Gore, masovnom zapošljavanju u željezničkim preduzećima, netransparentnom poslovanju energetskih kompanija, pa do poklanjanja stanova, povoljnih kredita, nagrada…

Iako cjelokupnu javnost kopka šta će opozicija naći kada uđe u državna preduzeća, pravnik i bivši ministar u Vladi izbornog povjerenja Boris Marić ne vjeruje da će pronaći nešto veliko.

„Mislim da bi nova Vlada, ukoliko se formira, mogla lako da promijeni rukovodeće kadrove u državnim preduzećima. Sada je pitanje koliko se ti sistemi mogu mijenjati po dubini i da li ima potrebe za tim. Međutim, ne mislim da će oni moći da nađu neke krupne nezakonitosti i korupciju u samim kompanijama, eventualno neke zloupotrebe državnih resursa i radnika, ali sumnjam da će novi rukovodioci pronaći nešto krupno“, kazao je Marić za Monitor.

 Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo