Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA POSLIJE IZBORA: DPS prolazi, virus još ne

Objavljeno prije

na

Iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju da se očekuje porast broja oboljelih od korona virusa. Čelnici NKT-a i Ministarstva zdravlja ćute, oplakuju izborni poraz, a neko će morati da se i u prelaznom periodu bavi ovim pitanjem

 

Korona se ne obazire na poslijeizborne političke igre  pa je u srijedu registrovano 102 novooboljela. Broj oboljelih preko 100 registrovan je kada laboratorije Instituta za javno zdravlje urade za 24 sata PCR analizu  preko 600 uzoraka. U srijedu su testirali 646 osoba, 28. avgusta – 601 i otkrili 105 oboljelih.

Da li u svrhu toga da se još i virusom ne opterećuje javnost u predizbornom vremenu, rađen je manji broj testova,  oko 500, pa je registrovan i manji broj oboljelih. Sumnju u rasterećenje javnosti od virusa podgrijava i to što su konferencije za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT), nakon što su održavane svaki dan,  pa dva puta nedjeljno, tokom izborne kampanje, a u jeku epidemije  svedene na obraćanje javnosti jednom sedmično.

Tokom izbornog dana CeMI je prikupio 660 prijava nepravilnosti, od kojih se dobar dio odnosio i na kršenje preporuka NKT-a. Prema podacima CeMI-jevih posmatrača sa terena na biračkim mjestima je bio prisutan veliki broj građana koji ne poštuju preporuke o epidemiološkoj zaštiti biračkog mjesta, o držanju fizičke distance, naročito kada je riječ o čekanju u redu ispred biračkog mjesta. ,,Na biračkom mjestu 118 Elektro škola u Nikšiću članovi biračkog odbora ne nose maske i ne obraćaju pažnju na glasače dok glasaju”, jedna je od nepravilnosti koju je uočio CeMI.

Da su samom NKT-u, sastavljenom većinski od DPS kadrova, u fokusu bili izbori a ne korona potvrdile su i odluke prije izbora i neaktivnost nakon izgubljenih izbora. Mjeru NKT-a o zabrani političkih skupova na otvorenom na početku kampanje prekršila je DPS. Iz NKT-a, na čijem čelu je DPS veteran Milutin Simović, nijesu mogli protiv svojih partijskih kolega pa su objasnili da se precizna mjera ,,zabrane političkih skupova na otvorenim javnim mjestima” ne odnosi baš na sve političke aktivnosti. Političari, a najviše članovi Vlade, rastrčali su se po Crnoj Gori obećavajući, a premijer i ministri i prijeteći. U isto vrijeme i pored više apela i ukazivanja na to da je ono što je dozvoljeno političarima zabranjeno umjetnicima, kulturne manifestacije bile su ukinute. Prva mjera NKT-a dva dana nakon izbora bila je da omogući kulturne manifestacije uz prisustvo do 100 građana na otvorenom, odnosno 50 na zatvorenom javnom mjestu.

O najavljenim okupljanjima, kako organizator DPS reče – patriotskih udruženja, koja su za ovu sedmicu zakazana na Cetinju i Podgorici NKT ne smije da ima stav. Očigledni su dvostruki aršini NKT-a koji su javno žigosali slična vjersko-politička okupljanja, a zbog kojih su organizatorima iz tužilaštva i policije podnesene brojne krivične prijave.

Civilni aktivista dr Marko Begović se obratio javnom porukom Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti, Vrhovnom državnom tužilaštvu i Upravi policije i zatražio od njih da ,,u cilju saniranja nepovoljne javno-zdravstvene situacije”, zabrane masovna okupljanja.  ,,Da nadležni tužilački organ procesuira fizička i pravna lica koja pozivaju na masovna okupljanja, uključujući i planirani događaj za 06. 09. 2020. godine”, apelovao je Begović.

Do toga, naravno, neće doći. Kao što ni Ministarstvo zdravlja, ni uprava Kliničkog centra, nijesu reagovali na objavu glavne medicinske sestre Kliničkog centra Dragice Dobrović, članice menadžmenta te ustanove, kojom poziva građane na kontramiting u Podgorici 6. septembra. U ranijim sličnim neprimjerenim slučajevima ministar zdravlja Kenan Hrapović i partijski obojeni direktori bolnica oštro su kritikovali svoje kolege pozivajući se na Hipokratovu zakletvu.

Slučaj NKT-a je dobar primjer nefunkcionisanja prakse partijskih institucija. Suočeni sa svjetski najvećom krizom do sada vlast je uradila ono što jedino zna –  sačinila je partijsko tijelo, ne osvrćući se puno čak ni na zakonsku regulativu. Zahvaljujući strahu od virusa i poštovanju mjera od strane građana tokom proljećnog naleta korona virus je pobijeđen. Vlast je sebi pripisala zasluge u pobjedi protiv ,,nevidljivog virusa”, prećutkujući početnu paniku od nepripremljenog zdravstvenog sitema za bilo kakav veći izazov. Da ne zaboravimo, proglašenje pandemije smo dočekali nemajući zaštitnu opremnu čak ni za zdravstvene radnike. Ostaće zapamćeno i neustavno objavljivanje spiskova ljudi u samoizolaciji i bodrenje građanstva da potkazuju oboljele komšije i prijatelje. Represivni aparat se pokazao kao učinkovit pa je tokom proljeća bilo više uhapšenih građana nego oboljelih. Problem su bili smještajni kapaciteti u nehigijenskim pritvorima uz rizik da se oni koji su prekršili preventivne mjere u zatvorima zaraze.

I dok su građani hapšeni po ulicama, građevinski radnici su nesmetano nastavljali svoj posao jer ekonomija (građevinarstvo) tajkuna bliskih vlasti nije smjelo da stane. NKT se potrudio i da od para od donacija zarade pojedini biznismeni bliski vlasti pa su na osnovu svojih odluka pare preusmjeravali kompanijama Voli i Glosarij. Primjeri Hajriza Bivčaka, koji je za borbu protiv korone pokolonio preko 600 hiljada eura, nijesu odjeknuli kod naših biznismena. Mnogi su čuvali pare da potpomognu izbornu kampanju.

Čim je proglašena korona fri destinacija zaboravilo se na od vlasti proglašene heroje korone – medicinske radnike. Predlozi da im se poveća plata su nonšalantno odbijeni. Trenutno broj pozitivnih zdravstvenih radnika je 66, a u samoizolaciji ih je 20.

NKT je tokom posljednjih mjeseci skroz izgubio povjerenje, a javnost ga je prepoznala više kao političku ispostavu vlasti. Drastičan pad povjerenja dokazan je nedavnim CEDEM-ovim predizbornim istraživanjem u kome je samo 11,8 odsto ispitanika izjavilo da NKT radi veoma dobro. Nijesu se ni trudili da svoje odluke obrazlože na valjan način, pa je do danas ostalo nejasno koja je bila strategija prilikom otvaranja granica koja je, pokazalo se, urnisala ovogodišnju turističku sezonu.

Djelovanje NKT-a je samo slika vlasti koja za 30 godina nije izgradila nijednu bolnicu. Priču o izgradnji bolnica koristili su u ovoj kampanji kao dio predizbornog marketinga. A prije prethodnih izbora 2016. DPS je govorio o jedinstvenoj strategiji u svijetu o privatizaciji cjelokupnog javnog zdravstva od strane sumnjive kompanije sa Malte.

NKT-u i Ministarstvu zdravlja nije istekao mandat, a oni se javno ne oglašavaju. Nakon predizbornih i postizbornih okupljanja očekuje nas povećanje bolja oboljelih: ,,Ako pogledamo ponašanja u zadnjih 10, 20 dana i kako se nastavlja sa velikim okupljanjem ljudi, nedržanjem distance, nenošenjem maske za očekivati je da dođe do porasta broja inficiranih’’, upozorio je na posljednjoj konferenciji za medije direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

Crna Gora je jedina zemlja koja još uvijek nema plan i preporuke za početak školske godine, sem obećanja da će škole početi da rade u oktobru. Mugoša je kazao da su prije 10-ak dana Ministarstvu prosvjete predložili način sprovođenja nastave. ,,Očekujemo da Ministarstvo sagleda plan i sa svojim institucijama usaglase i daju konačnu verziju”, poručio je Mugoša.

Da su institucije zakočile svjedoči i podatak da roditelji djece do 11 godina ne mogu da za septembar ostvare pravo na plaćeno odusustvo, jer Vlada u Službenom listu nije objavila naredbu o odgađanju početka školske godine, pa poslodavci nemaju pravni osnov da im pravo na zaradu po osnovu odsustva i omoguće. Iz Udruženja Roditelji su kazali da su se u vezi s tim još prošle sedmice obraćali Nacionalnom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT), ali da odgovor nijesu dobili.

Valjalo bi da odlazeći čelnici institucija prestanu sa oplakivanjem izbornog poraza i dok im mandat traje nastave da rade svoj posao. Korona ne čeka primopredaju vlasti, tu je i biće i neko će morati da se bavi i njom.

 

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA
Svi kontakti moraju da se testiraju

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da sve osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženima KOVID-19 trebaju da se testiraju, pokazivale one simptome ili ne. To je preporuka stručnjaka  SZO, upitanih na konferenciji za novinare o stanju u SAD-u gde su epidemiolozi ocijenili da testovi nijesu potrebni za one koji nemaju simptome bolesti.

Praksa u Crnoj Gori je da se kontakti ne testiraju već im se određuje samoizolacija. Monitor je u prošlom broju pisao o slučaju oboljele porodice, čiji članovi su već preboljeli koronu, a niko ih u toku tri nedjelje nije pitao za kontakte.

 

NOVA STUDIJA
Antitijela na koronu prisutna kod izliječenih četiri mjeseca

Studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine pokazuje da su antitijela na koronu prisutna kod izliječenih četiri mjeseca. Nivo antitijela na korona virus porastao je, a onda ostao na istom nivou do četiri mjeseca kod preko 90 odsto pacijenata na Islandu izliječenih od COVID-19, pokazala je studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine.

U prethodnim istraživanjima nivo antitijela na korona virus znatno je opao tokom nekoliko mjeseci nakon izlječenja od COVID-19, što je podstaklo pitanja o dužini trajanja imuniteta kod osoba koje su već bile zaražene.

Istraživanje koje je sprovela kompanija Dekod dženetiks moglo bi da ima značaje implikacije za rizik od reinfekcije i trajnost vakcine, prenosi Rojters. Istraživači su mjerili nivo antitela kod preko 30.000 stanovnika Islanda.  Autori studije su napomenuli da nije jasno da li antitijela štite od ponovne zaraze.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo