Povežite se sa nama

Izdvojeno

U LOKALNIM UPRAVAMA I POLITICI NA SJEVERU DRŽAVE, SLABA ZASTUPLJENOST ŽENA: Obrazovane, spremne i – kod kuće

Objavljeno prije

na

U Pljevljima, Beranama i Petnjici žensko učešće u politici i mjestima gdje se odlučuje je nedovoljno, ponegdje tek u tragovima. One koje dolaze iz nacionalnih manjina još se suočavaju sa brojnim predrasudama

 

,,Muškarci teško prihvataju da bude više žena na mjestima odlučivanja. Čak iako neke od njih dospiju do tih funkcija, zbog zakonski propisanog učešća žena u političkom i društvenom životu, favorizuje se mišljenje muškarca”.

U to je uvjerena koordinatorka Ženske organizacije Feniks u Beranama Fatima Međedović-Begović.

To pravilo važi, smatra ona, i kad je riječ o zastupljenosti pripadnica manjinskih naroda.

,,No, žene polako, ali sigurno žele da su primjećene, vidljive, jer imaju znanje, racionalnost pri odlučivanju i senzibilnost”, kaže Međedović-Begović za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Opštine Pljevlja, Berane i Petnjica ne odudaraju od ostatka lokalnih uprava na sjeveru Crne Gore u političkoj participaciji žena, a posebno onih koje dolaze iz nacionalnih manjina. Njihovo učešće na mjestima odlučivanja je nedovoljno, a ponegdje tek u tragovima – pokazalo je istraživanje CIN-CG-a.

Sporije nego u drugim djelovima države, izgleda, žene uspijevaju da nametnu svoju inicijativu i u sferi građanskog aktivizma. Nevladina organizacija Fatime Međedović-Begović tek je jedna od svega četiri koje se bave ženskima pitanjima, među ukupno 192 NVO registrovanih na području Berana.

Ni nakon više poziva i mejlova upućenih Opštini Berane, CIN-CG nije dobio odgovore na pitanja o položaju žena u političkom životu ovog grada. Prema podacima dostupnim na sajtu Opštine, u Skupštini od 35 mjesta 11 zauzimaju žene, od kojih samo jedna pripadnica manjinskih naroda. U rad šest skupštinskih odbora, uključeno je osam žena. Tri su predsjednice odbora, za statut i propise, finansije, privredu i razvoj, kao i za društvene djelatnosti. Zanimljivo je da u Odboru za statut i propise ima najviše žena i tek jedan muškarac, a da nema nijedne u radnim tijelima za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost, kao i za međuopštinsku i međunarodnu saradnju. Na predsjedničkom i sekretarskom mjestu u Skupštini su muškarci.

Fatima Međedović-Begović kaže da je, prema njenim saznanjima, samo jedna žena iz nacionalnih manjina na mjestu sa kog može da donosi odluke – direktorica Doma zdravlja dr Zuhra Hadrović.

,,Žene iz manjinskih naroda, Muslimanke-Bošnjakinje iz Berana, dolaze do
izražaja u političkom ili društvenom životu zavisno od toga ko je na vlasti. Ne obraća se pažnja na sposobnost i želju mladih, fakultetski obrazovanih žena. Manjka i njihovo zapošljavanje”, napominje Međedović-Begović.

U Lokalnom planu aktivnosti za razvoj rodne ravnopravnosti u Beranama za period od 2019. do 2022. godine, navodi se da je, uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, još u decembru 2008. godine potpisan memorandum sa deset opština. To je, između ostalog, podrazumijevalo i imenovanje Savjeta za rodnu ravnopravnost, kao skupštinskog tijela. Kancelarije sa ovim ciljem formirane su u šest opština. Jedna od njih je i Berane gdje takvo tijelo postoji od 2011. godine. Na sajtu opštine piše da je predsjednica Spomenka Ćalović, koja je i jedna od odbornica. Ni iz ovog Savjeta nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o zastupljenosti žena u organima odlučivanja.

U pomenutom planu navode se obeshrabrujući rezultati istraživanja – građani nisu dovoljno upoznati sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, kao ni sa planom da se ona postigne.

,,Nedostatak podrške porodice i sredine, neodlučnost, strepnja da se ne bude meta neosnovane i nedolične kritike, samo su neki od razloga zašto se žene u Beranama teško odlučuju za učešće u političkom životu. Ukoliko su ispred partija i uključene, pribjegava se metodima poslušnosti prema muškarcima. U tome se gubi i ženska solidarnost, što muškarci koriste”, objašnjava Međedović-Begović.

Na nizak nivo zastupljenosti žena u pojedinim segmentima lokalne vlasti u Pljevljima, poput Službe zaštite i spašavanja i Komunalne policije, ukazuje u razgovoru za CIN-CG sekretarka Sekretarijata za opštu upravu Amra Strujić.

U organima, posebnim i stručnim službama Opštine Pljevlja, prema njenim podacima, od ukupno 245 zaposlenih, 125 je službenica. Pripadnica manjinskih naroda među njima je svega dvadeset.

,,Skupština Opštine Pljevlja ima ukupno 35 odbornika, od čega je 10 žena. Od 11 skupštinskih radnih tijela, sedam je skupštinskih odbora i četiri savjeta. Samo jedna odbornica je predsjednica odbora, a ista situacija je i kada je riječ o savjetima”, navodi Strujić.

Od 16 organa, posebnih i stručnih službi, koje organizaciono postoje u Pljevljima, u sedam rukovode žene. One obavljaju poslove visoko-rukovodnog kadra, a među njima su tri pripadnice manjinskih naroda.

Služba Skupštine opštine Pljevlja ima 11 zaposlenih. ,,Službom rukovodi sekretarka i pripadnica je manjinskih naroda, a od preostalih 10, osam je službenica, među njima i jedna pripadnica manjinskih naroda“ – podaci su Amre Strujić.

,,Vrlo malo žena sa sjevera je uključeno u društveno-politički život. Kada su u pitanju pripadnice nacionalnih manjina, njihovo učešće je više bazirano na lokalnom nivou, kroz NVO sektor i sličan društveni angažman. Predrasude sa kojima se susreću žene koje bi da daju svoj doprinos društvu kroz politički angažman su prije svega ustaljeno mišljenje da je politika primarno muški posao. Emanicipacijom, iako usporeno, polako se borimo za to da žena ne bude samo “u kući”, već i aktivna učesnica u procesu donošenja odluka”, kaže za CIN-CG Sandra Milićević, diplomirana pravnica i jedna od polaznica obuke za osnaživanje žena za doprinos društvenoj koheziji u okviru regionalnog programa Dijalog za budućnost.

U Petnjici, iz koje, takođe, nisu odgovorili na pitanja CIN-CG, prema podacima sa sajta opštine, u lokalnom parlamentu od 31 odborničkog mjesta deset zauzimaju žene. Cjelokupan saziv čine pripadnici nacionalnih manjina, Bošnjaci i Muslimani, koji u ovom gradu čine većinu stanovništva. Sve važne funkcije, od predsjednika opštine i skupštine, pa sve do glavnog administratora – rezervisane su za muškarce. Ženama su, simbolično, pripala samo tri predsjednička mjesta radnih tijela u odborima za statut i propise, za društvene djelatnosti, kao i za rodnu ravnopravnost.

Petnjičanka i predsjednica Foruma mladih SDP-a Amina Cikotić smatra da je u opštinama na sjeveru, a posebno u njenom mjestu, jako mala zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja, i da je to jedan od razloga zašto je teško doći do zvaničnih podataka o tome.

,,Osim u Gusinju, nemamo žena na mjestu predsjednica opština u ovom trenutku. Lokalna samouprava je svjesna da nije pohvalno što nemaju pripadnica manje zastupljenog pola na rukovodećim pozicijama, imajući u vidu da ima onih koje su jako obrazovane, spremne i sposobne, a da, pritom, ne mogu doći do izražaja. Još nismo spremni da se kao društvo za to suštinski zalažemo”, navodi Cikotić.

Iako se većina političkih partija programski zalaže za rodnu ravnopravnost žena i njihovu veću uključenost u politički život i odlučivanje, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, ona ocjenjuje da praksa to ne potvrđuje.

,,Kao partija, SDP se može pohvaliti podrškom ženama u tom smislu, imajući u vidu da smo imali predsjednicu Opštine Kolašin iz naših redova, kao i to da imamo predsjednicu partije i predsjednicu Foruma mladih”, kaže ona.

Fatima Međedović-Begović ističe da žena koja ima obaveze na poslu i u
porodici, bez preduslova koji bi joj sve to olakšali, kao što je rad vrtića u dvije smjene i slično, lako odustaje od političkih aktivnosti.

,,To je velika šteta. Muškarci imaju čudan moto za uključenje žena u politiku – Da li su sposobne? Ko pita za mušku sposobnost, po svakom pitanju, onda kada se odluče da se bave politikom? Pojedinci to čine bez mjere i etičkog kodeksa”, ističe koordinatorka Feniksa.

Jedan od većih problema sa kojim se žene na sjeveru suočavaju, prema ocjeni Cikotićeve, jeste ukorijenjeno shvatanje da žena mora odgajati djecu i biti posvećena porodici, te da za nju nije da se bavi politikom.

,,Žena se smatra nejakom i nedovoljno spremnom da donosi političke odluke. Na taj način je njeno samopouzdanje poljuljano, a želja za takvim životom smanjena. Zbog toga je jako važno raditi na njihovom ohrabrivanju, podršci i motivaciji da pokažu svoje sposobnosti”, kaže ona.

Na prisustvo žena u političkom životu, prema mišljenju Sandre Milićević, utiču faktori prije svega lične prirode: ,,Pored toga, na tu odluku utiču i postojeći politički faktori, broj stranaka u predstavničkim tijelima, broj kandidata na izbornim listama, iako se sada političke partije zalažu za veću zastupljenost žena na listama, što je i neophodno za demokratičnost jednog društva…”.

Da bi se unaprijedio položaj žena u političkom životu, prema ocjeni Fatime Međedović-Begović, treba obezbijediti više edukacije i obuke.

,,Potrebno je da žene javno iskažu svoj stav i mišljenje. Neophodno je da stvorimo infrastrukturu za mlade, talentovane majke da se uključe, ne samo u politiku, već u svaki oblik javnog djelovanja. Velika podrška je potrebna i od porodice. Ali i od žene – ženi. Bez promjene svijesti i shvatanja da politika znači svakodnevni život, nema napretka. Predrasude i patrijarhalna sredina koče žene da se što aktivnije uključe u politički život sredine. Treba stati na kraj plemenskim vezama i dati šansu sposobnim, samosvjesnim, ženama sa stavom”, kaže  Međedović-Begović.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo