Povežite se sa nama

MONITORING

POLAZAK U ŠKOLE OD 1. OKTOBRA: Odlaganje problema

Objavljeno prije

na

Iz Ministarstva prosvjete su, samo desetak dana prije nego što bi uobičajeno školska godina započela, javili da se nastava odlaže, na preporuku Instituta za javno zdravlje. Sagovornici Monitora ukazuju da se pitanja bez odgovora samo nagomilavaju

 

Nova školska godina – novi nameti. Ova je specifična, jer će, odlukom Ministarstva prosvjete i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) početi od 1. oktobra.

„Roditelje najviše zanima na koji način će biti organizovana nastava, da li da sačekaju ili da već kupuju knjige, pribor, garderobu… Mnogo je pitanja koja vise u vazduhu i na koja im ne možemo dati odgovor, iako se oktobar primiče”, kažu za Monitor iz NVO Udruženje roditelji.

Iz Ministarstva prosvjete su, samo desetak dana prije nego što bi uobičajeno školska godina započela, javili da se nastava odlaže, na preporuku Instituta za javno zdravlje (IJZ). Odluka je donijeta zbog procjene da bi regularan početak nosio rizik po zdravlje djece zbog neizvjesnog razvoja epidemiološke situacije.   Prethodno, javnosti su se obratili saopštenjem u kom navode da je u toku priprema onlajn časova, koji će isključivo poslužiti kao rezervna opcija.

Nataša Đurić, vaspitačica Javne predškolske ustanove (JPU) Ljubica Popović za Monitor kaže da je dužnost ministra prosvjete Damira Šehovića da se lično obrati i da kvalitetnije približi roditeljima, prosvjetnim radnicima i javnosti zbog čega se odlaže početak školske godine. „Iz Ministarstva prosvjete su to morali uraditi. Postavlja se pitanje i zašto se čekalo 10 dana pred početak? Nižu se i ostala: kako se planira organizovanje nastave, ko je donio odluku o odlaganju…”, ukazuje  Đurić.

Reagovali su i iz Sindikata prosvjete Crne Gore (SPCG). Kako su kazali u dopisu ministru, očekivali su da će stručni timovi, sastavljeni od nastavnika, ljekara iz IJZ-a, predstavnika sindikata i Ministarstva rada, raditi neprekidno u proteklih pola godine, odraditi analize, snimanje stanja u školama i ponuditi učenicima i roditeljima nekoliko rješenja. „Umjesto toga, predstavnik Zavoda za školstvo izjavljuje na televiziji da se još ne zna kako će početi školska godina. U novonastaloj situaciji to je pitanje koje treba blagovremeno riješiti. Zbog mnogih mjera koje su na snazi, od kojih će neke vjerovatno važiti i ubuduće, mišljenja smo da treba pristupiti izmjeni zakona iz oblasti obrazovanja, kako bi se rad u ovakvim uslovima i situacijama predvidio i kodifikovao”, navode iz SPCG.

Nije nevolja samo u datumu. Mnoge organizacije i pojedinci, pokrenule su inicijativu da udžbenici za osnovnu školu budu besplatni za sve. Do sada se niko od nadležnih ovim povodom nije izjašnjavao.

Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju predviđa da ono bude dostupno svima i bez ograničenja kada je riječ o imovinskom stanju. Realnost pokazuje drugačije. U Crnoj Gori ima preko 70.000 osnovaca. Cijene kompleta udžbenika se kreću od 40 do 95 eura. Ako prosječan komplet košta oko 70 eura, to znači da roditelji u Crnoj Gori, svake godine, samo za udžbenike, ukupno izdvoje oko pet miliona eura.

„Pored socijalno ugroženih porodica kojima naše Udruženje godinama pomaže obezbjeđivanjem pribora, garderobe i podrške pri učenju, ove godine nam se javlja i sve veći broj porodica koje nisu na evidenciji centara za socijalni rad i ne primaju materijalno obezbjeđenje porodice. To su roditelji koji su zbog pandemije virusa COVID19 ostali bez posla i primanja i kojima je teže nego ikada da opreme djecu za početak škole. Od Vlade Crne Gore i predsjednika svih opština tražili smo da obezbijede udžbenike za osnovce. Zvaničan odgovor još nismo dobili, ali nam je i neodgovaranje jasna poruka”, kažu iz NVO Udruženje roditelji.

Roditeljima predlažu da se oslone na pomoć komšija i prijatelja, umjesto na državu – da koriste polovne udžbenike i da ih jedni s drugima razmijene. Za lakšu komunikaciju napravljena je posebna Fejsbuk grupa. U toku je i deseta po redu akcija Podijelimo, jer zajedno možemo više, na čijoj je evidenciji 200 porodica sa 448 djece. „Cilj je da pomognemo tim mališanima da se spreme za početak škole, obezbjeđujući im pribor, sveske, olovke, bojice i sve ostalo što je potrebno u toku jedne školske godine. Vjerujemo da zajedničkim snagama možemo pomoći da djeca iz ugroženih porodica spremna dočekaju novu školsku godinu, kao i njihovi vršnjaci”, naglašavaju iz NVO Udruženje roditelji.

Ni vrtići neće početi sa radom u običajenomm terminu. Iz Ministarstva prosvjete su kazali da će se, dok traje prekid vaspitno-obrazovnog rada, primjenjivati ranija  mjera o plaćenom odsustvu s rada jednom od roditelja djece uzrasta do 11 godina. Sa izuzetkom zaposlenih u onim djelatnostima čiji je rad NKT procijenio neophodnim u ovom periodu.

„Time su roditelji dovedeni u nezavidan položaj. Mnogi koji su radili na određeno, a potom su zaposleni u privatnom sektoru, ne mogu ostvariti pravo koje je NKT predvidio”, napominje Nataša Đurić.

Nije objašnjeno ni kako će ovaj izdatak biti isplaćen iz budžeta, s obzirom na krizu i najavu još veće krize. Mnogi rodtelji su zabrinuti jer ne znaju na koji način da organizuju čuvanje djece ukoliko ponovo dođe do učenja na daljinu.

Iz SPCG osvrnuli su se i na manjkavosti onlajn nastave: „Procjenjuje se da 75 odsto ljudi osjeća strah od javnog nastupa. Iako je to jedna od najvažnijih vještina nastavnika, u toku akademskog obrazovanja vještine izražavanja su rijetko uvježbavane, u bilo kom formalnom obliku. Javni nastup je za nastavnike neprirodan, jer im fale neposredne, žive reakcije učenika. Neshvatljivo je da je neko donio odluku da se snima u okolnostima u kojima ne postoji pravo na grešku, bez montiranja, rezanja, sa samo jednom kamerom…”

Kako su objasnili, na početku pandemije su onlajn nastavu ocijenili kao nužnu s obzirom na okolnosti, ali nikako kao opredjeljujuću za naredni period. „Uočili smo i brojne slabosti udžbenika, jer se pokazalo da učenici ne mogu samostalno učiti iz njih. Previše su šturi, neinformativni, nejasni… Plašimo se da u ovakvim oblicima nastave ne učimo djecu temeljnim vrijednostima”, upozoravaju iz SPCG.

Iz Ministarstva prosvjete su najavili da će u narednim danima, IJZ i predstavnici sistema obrazovanja definisati preporuke na osnovu kojih će detaljno biti objašnjen način organizacije nastave u školama i vrtićima. Pitali smo koje bi to epidemiološke mjere morale biti poštovane u slučaju otvaranja škola. Iz IJZ-a, do zaključenja ovog broja Monitora, nije stigao odgovor.

Pitanja bez odgovora nadležnih se samo gomilaju: u kojim slučajevima primijeniti onlajn nastavu, da li se ona može kombinovati s redovnom nastavom, sa kojim brojem učenika se može održavati nastava u učionicama uzimajući u obzir kapacitet naših vaspitno-obrazovnih ustanova i uslova rada u njima, kako zaštititi one koji su slabijeg zdravstvenog stanja…

Pojedine vlasti u regionu do sada su već razradile smjernice. Škole u Hrvatskoj i Srbiji počeće sa radom u septembru. U Albaniji, BiH i na Kosovu razmatraju više scenarija, od potpunog otvaranja škola do isključivo onlajn nastave. U nekim zemljama u svijetu je sve isplanirano. U Velikoj Britaniji, SAD-u, Grčkoj škole se otvaraju regularno u septembru, u Danskoj, Južnoj Koreji, Japanu i drugim zemljama gdje školska godina počinje ranije, već se izvodi nastava. I u Italiji će nastava početi u septembru, ali će se obavljati onlajn.

Neke od mjera koje su ove zemlje predvidjele su uobičajene. Češće pranje ruku, minimiziranje kontakta među djecom, redovno čišćenje učionica, socijalna distanca…

Iz Ministarstva prosvjete napomenuli su da je odluka donešena isključivo radi zaštite zdravlja djece. No, sve miriše na puko odlaganje problema.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

DVANAESTA GODIŠNJICA UBISTVA IVA PUKANIĆA – ĐUKANOVIĆ I CRNA GORA OPET U ŽIŽI: Stari računi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se u istoj rečenici, i još na naslovnoj strani, pojavi ime predsjednika države, etabliranog bjelosvjetskog kriminalca sa blizu dvije decenije zatvorskog staža i ubijenog novinara, onda ta država i njeni stanovnici imaju problem. Ili je problem on ili percepcija okruženja o njemu i režimu koji je stvorio

 

Koliko god da je stara priča o nerazjašnjenom zločinu, kad god se ona ponovo zavrti, postaje aktuelna. U novom kontekstu. U takvoj situaciji pretjerano ne pomažu kabinetska saopštenja o reciklaži laži.

„Dvanaest godina nakon pogibije Iva Pukanića iznenada se pojavila audiosnimka iz zatvora koja ukazuje na naručitelja atentata“, donosi zagrebački Nacional na naslovnoj strani: „Joca Amsterdam, neosuđeni organizator atentata na Pukanića, prvi put je ukazao na naručitelja. To je Milo Đukanović“. Kraj naslova.

Mnogima je to bilo dovoljno da se prisjete duvanske afere koju je Nacional pokrenuo 2001. godine zahvaljujući tadašnjem američkom ambasadoru u Beogradu (prethodno bio ambasador SAD u Hrvatskoj) Vilijamu Montgomeriju i predsjedniku SRJ Vojislavu Koštunici. Te podatke o izvorima informacija za duvansku aferu naknadno smo saznali od pokojnog osnivača tog nedjeljnika Iva Pukanića i Jasne Babić, takođe preminule autorke prvog teksta u serijalu koji je trajao, bezmalo, tri godine. Donoseći priče o kontroverznom srpskom biznismenu Stanku Subotiću Canetu kao vođi međunarodne mreže švercera cigareta, koja obrće stotine miliona eura i dolara, i njegovim prijateljskim i poslovnim vezama sa Milom Đukanovićem i Zoranom Đinđićem, uticajnim političarem koji je, kao premijer Srbije, ubijen u martu 2004. godine (ubice osuđene, nalogodavci nepoznati).

Sedam godina kasnije, 23. oktobra 2008. godine, Pukanić i njegov saradnik, marketinški stručnjak Niko Franjić, ubijeni su motociklom-bombom koja ih je dočekala na parkingu ispred redakcije Nacionala u centru Zagreba. Policije Hrvatske, Srbije i BiH ubrzo su identifikovale i uhapsile većinu izvršilaca i organizartora dvostrukog ubistva. Naručioci su ostali van domašaja pravde.

U Zagrebu se za Pukanićevo i Franjićevo ubistvo sudilo braći Robertu i Luki Mataniću, Bojanu Guduriću, Slobodanu Đuroviću (organizator, uhapšen prilikom pokušaja da braću Matanić izvede iz Hrvatske), Amiru Mafalaniju i, u odsustvu, Željku Milovanoviću (dovezao motor i aktivirao eksploziv). Milanoviću se, istovremeno, za isto krivično djelo sudilo i u Beogradu. Skupa s njim, na optuženičkoj klupi našli su se Milenko Kuzmanović i Sreten Jocić (Joca Amsterdam) koji je optužen kao nalogodavac i finansijer ubistva koje je, navodno, organizovao preko Đurovića, svog kuma i dugogodišnjeg saradnika. Sa izuzetkom Jocića, koji je pravosnažno oslobođen (u međuvremenu u Srbiji osuđen na 15 godina zbog podstrekivanja na ubistvo Gorjana Marjanovića), svi optuženi su osuđeni na dugogodišnje (i višedecenijske) zatvorske kazne.

U Zagrebu je tokom suđenja svjedočio i Ratko Knežević, biznismen, diplomata (šef prve crnogorske ekonomske misije u Vašingtonu, krajem prošlog vijeka) i blizak prijatelj (kum) Mila Đukanovića sa kojim je došao u sukob uoči duvanske afere. Knežević je obrazlagao tvrdnju da iza Pukanovićevog ubistva stoji duvanska mafija, podsjećajući da su on i Pukanić, sa kojim je bio u prijateljskim odnosima, 2001. u Bariju svjedočili o švercu cigareta iz Crne Gore u Italiju, i da su od tada primali ozbiljne prijetnje. Knežević je na sudu rekao da su „obavještajne službe Hrvatske i Slovenije nekoliko puta spriječile plaćene ubice crnogorske tajne policije da ih ubiju”. Te tvrdnje nije mogao potkrijepiti dokazima ili svjedocima.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GDJE ĆE SE UVJEŽBAVATI VOJSKA CRNE GORE: Bijele Poljane pogodnije od Sinjajevine?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekadašnji povremeni poligon JNA za sve vrste gađanja (artiljerijska, pješadijska, avio) na lokaciji Bijele Poljane u Banjanima, jugoistočno od planine Pusti Lisac mogao bi, po mišljenju naših sagovornika, biti bolje rješenje od Sinjajevine

 

Vremena. Nekadašnja JNA nije imala problem sa prostorom za vježbanje. I zemlja je bila mnogo veća a ni građani u SFRJ se nijesu baš miješali u odluke oko poslova narodne braniteljke. Crna Gora, najmanja od novonastalih država bivše SFRJ, evo pokušava da pronađe lokaciju na kojoj bi njenih nekoliko hiljada vojnika treniralo  borbenu gotovost. Problem otežava to što je značajan dio slabije naseljenih teritotorija u Crnoj Gori pod nekom vrstom zaštite, kao domaće ili međunarodno prirodno bogatstvo. Istovremeno, zbog članstva Crne Gore u NATO,  taj prostor morao da ispuni i stroge kriterijume te organizacije.

Vlada  je prije dvije godine opredijelila 7,5 hiljada hektara tetirorije Sinjajevine, na Savinim vodama, koji bi trebao postati vježbovno-strelišni poligon za izvođenje gađanja i vježbi Vojske Crne Gore (VCG). Ta odluka (4. maj 2018) naišla je na revolt mještana i ekoloških aktivista. Mnogi stočari iz Kolašina, Mojkovca, Šavnika, pa čak i Danilovgrada, ljeti izdižu na Sinjajevinu – najveći pašnjak na Balkanu (drugi po veličini u Evropi) i prostor bogat izvorima pitke vode. Tinjajući konflikt eskalirao je najavom vojne vježbe koja je trebalo da se održi ove nedjelje (od 19. do 23. oktobra). Oko stotinjak mještana i aktivista  od petka noće na hladnim Savinim vodama kako bi  spriječili vježbe artiljerijskog gađanja na planini. Protest su  podržali i predstavnici nove vlasti  uz obećanje da se vojni poligon neće graditi na Sinjajevini.

„Čuvari CG i njenog suvereniteta danas su mještani Sinjajevine, a ne bahati pojedinci iz odlazeće vlasti, koji lažnim parolama pravdaju svoje greške”, napisao je na svom fejsbuk profilu mandatar Zdravko Krivokapić.

Iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Predrag Bošković, tvrde da su analize pokazale kako je prostor na Sinjajevini jedini u Crnoj Gori koji bi se mogao koristiti za potrebe vojnog poligona. Glavna mu je prednost, kažu, to što je riječ o najvećem  prostoru koji je potpuno u državnom vlasništvu, a koji bi se mogao  koristiti za vojnu obuku. Dodatno, iz Ministarstva i VCG tvrde da vojne vježbe na Sinjajevini neće ugroziti životnu sredinu tog područja, niti živote mještana koji od proljeća do jeseni sa stokom izlaze na planinu.

„Nakon formiranja Ministarstva odbrane i VCG, na više lokacija na teritoriji Crne Gore vršena su ekotoksikološka ispitivanja, praćen je i analiziran uticaj uništavanja municije na životnu sredinu, kako za vrijeme, tako i nakon uništavanja viškova municije tokom 2009. i 2010. Sva ispitivanja je vršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore, te je u svim izvještajima o uticaju uništenja municije na životnu sredinu, konstatovano da nema negativnog uticaja i narušavanja životne sredine (vode, vazduha, prirode, zemljišta…). Na osnovu dosadašnjih iskustava i stručnih analiza može se zaključiti da municija koja bi se koristila prilikom izvođenja vježbi na lokaciji Sinjajevina, ne bi mogla ugroziti životnu sredinu ni po jednom osnovu“, navodi se u Informaciji Ministarstva odbrane o formiranju poligona na Sinjajevini.

U ime građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, Petar Glomazić je kazao da oni ne vjeruju posrednim analizama sa drugih područja. Smatra da je Vlada trebala da uradi sveobuhvatnu procjenu uticaja korišćenja vatrenog i ubojnog oružja na životnu sredinu Sinjajevine, kako bi se prije gradnje poligona uvjerili da neće biti štete po životnu sredinu. I prema riječima biološkinje Gordane Kasom iz Agencije za zaštitu životne sredine, prije donošenja odluke trebalo se uzorkovati nulto stanje životne sredine na Sinjajevini i uraditi procjena uticaja. Međutim, Agencija za zaštitu životne sredine je već dala saglasnost na izgradnju vojnog poligona.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA, OSTAVKE I PRAVOSUĐE: Decenije čekanja na nezavisno sudstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Najbolja ocjena njenog rada su brojne nerazriješene afere dok je bila vrhovna državna tužiteljica, poput afere Telekom. A o stanju u sudstvu pod njenim vođstvom dovoljno govore i izvještaji iz Brisela, u kojima se iz godine u godinu ponavlja – zabrinutost. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali neće biti dovoljna

 

Sedmica je protekla u čekanju potvrde da će predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podnijeti ostavku na tu poziciju, na kojoj treći mandat, kako su konstatovali i u Briselu, krcka – neustavno. Da će Medenica podnijeti ostavku, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvore u sudstvu. Medenica je, navodno, na sjednici Vrhovnog suda kolegama najavila da odlazi.

U međuvremenu, iz pobjedničke koalicije takođe su pozvali Vesnu Medenicu da podnese ostavku. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je Vijestima da misli da je i diplomatska aktivnost nove parlamentarne većine doprinijela da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavi podnošenje ostavke na tu funkciju.

Rekao je da je pitanje njenog trećeg, neustavnog mandata pomenuo i kod predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prilikom nedavnih konsultacija za sastav nove vlade. Abazović je pozvao i druge da krenu stopama Medenice, apostrofirajući i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.

Osvrćući se na neophodne reforme u pravosuđu, Abazović je dodao da te reforme traju dugo. ,,Mi ćemo to morati da uradimo. Ali nešto što možemo da uradimo odmah, jeste da ljudi koji su targetovani od strane EU i ogromne većine javnosti kao veliki balast ukupnom napretku integracionog procesa, sami odu… Mislim da je najbolje, najpoštenije i najpravednije da oni to sami prepoznaju, da sami istupe”, kazao je. Lider URA je kazao i da  misli da postoji ozbiljna i ogromna sprega organizovanog kriminala i predstavnika sudstva, tužilaštva i Uprave policije.

 

Medenica se do kraja nedjelje nije oglasila da potvrdi ili demantuje ovu informaciju.  Ali je nakon sastanka sa šeficom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, poručila da nakon svih postignutih rezultata sudske vlasti ne pristaje da bude označena kao barijera demokratskim procesima Crnoj Gori. Da li to znači da podnosi ostavku ili ne, ostalo je nejasno, ali je jedno sasvim sigurno – da su rezultati u pravosuđu proteklih decenija barijera demokratskim procesima u Crnoj Gori.

To je naznačeno i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kom se po ko zna koji put izražava zabrinutost zbog stanja u pravosuđu.

Pored upozorenja na uobičajene boljke, poput korupcije, slobode medija, kriminala, naznačeno je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, dok, kako stojinezavisno sudstvo ostaje izazov. Takođe, osvrnuli su se na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali i drugih sudskih funkcionera.

„Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost  zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo