Povežite se sa nama

MONITORING

POLAZAK U ŠKOLE OD 1. OKTOBRA: Odlaganje problema

Objavljeno prije

na

Iz Ministarstva prosvjete su, samo desetak dana prije nego što bi uobičajeno školska godina započela, javili da se nastava odlaže, na preporuku Instituta za javno zdravlje. Sagovornici Monitora ukazuju da se pitanja bez odgovora samo nagomilavaju

 

Nova školska godina – novi nameti. Ova je specifična, jer će, odlukom Ministarstva prosvjete i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) početi od 1. oktobra.

„Roditelje najviše zanima na koji način će biti organizovana nastava, da li da sačekaju ili da već kupuju knjige, pribor, garderobu… Mnogo je pitanja koja vise u vazduhu i na koja im ne možemo dati odgovor, iako se oktobar primiče”, kažu za Monitor iz NVO Udruženje roditelji.

Iz Ministarstva prosvjete su, samo desetak dana prije nego što bi uobičajeno školska godina započela, javili da se nastava odlaže, na preporuku Instituta za javno zdravlje (IJZ). Odluka je donijeta zbog procjene da bi regularan početak nosio rizik po zdravlje djece zbog neizvjesnog razvoja epidemiološke situacije.   Prethodno, javnosti su se obratili saopštenjem u kom navode da je u toku priprema onlajn časova, koji će isključivo poslužiti kao rezervna opcija.

Nataša Đurić, vaspitačica Javne predškolske ustanove (JPU) Ljubica Popović za Monitor kaže da je dužnost ministra prosvjete Damira Šehovića da se lično obrati i da kvalitetnije približi roditeljima, prosvjetnim radnicima i javnosti zbog čega se odlaže početak školske godine. „Iz Ministarstva prosvjete su to morali uraditi. Postavlja se pitanje i zašto se čekalo 10 dana pred početak? Nižu se i ostala: kako se planira organizovanje nastave, ko je donio odluku o odlaganju…”, ukazuje  Đurić.

Reagovali su i iz Sindikata prosvjete Crne Gore (SPCG). Kako su kazali u dopisu ministru, očekivali su da će stručni timovi, sastavljeni od nastavnika, ljekara iz IJZ-a, predstavnika sindikata i Ministarstva rada, raditi neprekidno u proteklih pola godine, odraditi analize, snimanje stanja u školama i ponuditi učenicima i roditeljima nekoliko rješenja. „Umjesto toga, predstavnik Zavoda za školstvo izjavljuje na televiziji da se još ne zna kako će početi školska godina. U novonastaloj situaciji to je pitanje koje treba blagovremeno riješiti. Zbog mnogih mjera koje su na snazi, od kojih će neke vjerovatno važiti i ubuduće, mišljenja smo da treba pristupiti izmjeni zakona iz oblasti obrazovanja, kako bi se rad u ovakvim uslovima i situacijama predvidio i kodifikovao”, navode iz SPCG.

Nije nevolja samo u datumu. Mnoge organizacije i pojedinci, pokrenule su inicijativu da udžbenici za osnovnu školu budu besplatni za sve. Do sada se niko od nadležnih ovim povodom nije izjašnjavao.

Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju predviđa da ono bude dostupno svima i bez ograničenja kada je riječ o imovinskom stanju. Realnost pokazuje drugačije. U Crnoj Gori ima preko 70.000 osnovaca. Cijene kompleta udžbenika se kreću od 40 do 95 eura. Ako prosječan komplet košta oko 70 eura, to znači da roditelji u Crnoj Gori, svake godine, samo za udžbenike, ukupno izdvoje oko pet miliona eura.

„Pored socijalno ugroženih porodica kojima naše Udruženje godinama pomaže obezbjeđivanjem pribora, garderobe i podrške pri učenju, ove godine nam se javlja i sve veći broj porodica koje nisu na evidenciji centara za socijalni rad i ne primaju materijalno obezbjeđenje porodice. To su roditelji koji su zbog pandemije virusa COVID19 ostali bez posla i primanja i kojima je teže nego ikada da opreme djecu za početak škole. Od Vlade Crne Gore i predsjednika svih opština tražili smo da obezbijede udžbenike za osnovce. Zvaničan odgovor još nismo dobili, ali nam je i neodgovaranje jasna poruka”, kažu iz NVO Udruženje roditelji.

Roditeljima predlažu da se oslone na pomoć komšija i prijatelja, umjesto na državu – da koriste polovne udžbenike i da ih jedni s drugima razmijene. Za lakšu komunikaciju napravljena je posebna Fejsbuk grupa. U toku je i deseta po redu akcija Podijelimo, jer zajedno možemo više, na čijoj je evidenciji 200 porodica sa 448 djece. „Cilj je da pomognemo tim mališanima da se spreme za početak škole, obezbjeđujući im pribor, sveske, olovke, bojice i sve ostalo što je potrebno u toku jedne školske godine. Vjerujemo da zajedničkim snagama možemo pomoći da djeca iz ugroženih porodica spremna dočekaju novu školsku godinu, kao i njihovi vršnjaci”, naglašavaju iz NVO Udruženje roditelji.

Ni vrtići neće početi sa radom u običajenomm terminu. Iz Ministarstva prosvjete su kazali da će se, dok traje prekid vaspitno-obrazovnog rada, primjenjivati ranija  mjera o plaćenom odsustvu s rada jednom od roditelja djece uzrasta do 11 godina. Sa izuzetkom zaposlenih u onim djelatnostima čiji je rad NKT procijenio neophodnim u ovom periodu.

„Time su roditelji dovedeni u nezavidan položaj. Mnogi koji su radili na određeno, a potom su zaposleni u privatnom sektoru, ne mogu ostvariti pravo koje je NKT predvidio”, napominje Nataša Đurić.

Nije objašnjeno ni kako će ovaj izdatak biti isplaćen iz budžeta, s obzirom na krizu i najavu još veće krize. Mnogi rodtelji su zabrinuti jer ne znaju na koji način da organizuju čuvanje djece ukoliko ponovo dođe do učenja na daljinu.

Iz SPCG osvrnuli su se i na manjkavosti onlajn nastave: „Procjenjuje se da 75 odsto ljudi osjeća strah od javnog nastupa. Iako je to jedna od najvažnijih vještina nastavnika, u toku akademskog obrazovanja vještine izražavanja su rijetko uvježbavane, u bilo kom formalnom obliku. Javni nastup je za nastavnike neprirodan, jer im fale neposredne, žive reakcije učenika. Neshvatljivo je da je neko donio odluku da se snima u okolnostima u kojima ne postoji pravo na grešku, bez montiranja, rezanja, sa samo jednom kamerom…”

Kako su objasnili, na početku pandemije su onlajn nastavu ocijenili kao nužnu s obzirom na okolnosti, ali nikako kao opredjeljujuću za naredni period. „Uočili smo i brojne slabosti udžbenika, jer se pokazalo da učenici ne mogu samostalno učiti iz njih. Previše su šturi, neinformativni, nejasni… Plašimo se da u ovakvim oblicima nastave ne učimo djecu temeljnim vrijednostima”, upozoravaju iz SPCG.

Iz Ministarstva prosvjete su najavili da će u narednim danima, IJZ i predstavnici sistema obrazovanja definisati preporuke na osnovu kojih će detaljno biti objašnjen način organizacije nastave u školama i vrtićima. Pitali smo koje bi to epidemiološke mjere morale biti poštovane u slučaju otvaranja škola. Iz IJZ-a, do zaključenja ovog broja Monitora, nije stigao odgovor.

Pitanja bez odgovora nadležnih se samo gomilaju: u kojim slučajevima primijeniti onlajn nastavu, da li se ona može kombinovati s redovnom nastavom, sa kojim brojem učenika se može održavati nastava u učionicama uzimajući u obzir kapacitet naših vaspitno-obrazovnih ustanova i uslova rada u njima, kako zaštititi one koji su slabijeg zdravstvenog stanja…

Pojedine vlasti u regionu do sada su već razradile smjernice. Škole u Hrvatskoj i Srbiji počeće sa radom u septembru. U Albaniji, BiH i na Kosovu razmatraju više scenarija, od potpunog otvaranja škola do isključivo onlajn nastave. U nekim zemljama u svijetu je sve isplanirano. U Velikoj Britaniji, SAD-u, Grčkoj škole se otvaraju regularno u septembru, u Danskoj, Južnoj Koreji, Japanu i drugim zemljama gdje školska godina počinje ranije, već se izvodi nastava. I u Italiji će nastava početi u septembru, ali će se obavljati onlajn.

Neke od mjera koje su ove zemlje predvidjele su uobičajene. Češće pranje ruku, minimiziranje kontakta među djecom, redovno čišćenje učionica, socijalna distanca…

Iz Ministarstva prosvjete napomenuli su da je odluka donešena isključivo radi zaštite zdravlja djece. No, sve miriše na puko odlaganje problema.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo