Povežite se sa nama

MONITORING

POLAZAK U ŠKOLE OD 1. OKTOBRA: Odlaganje problema

Objavljeno prije

na

Iz Ministarstva prosvjete su, samo desetak dana prije nego što bi uobičajeno školska godina započela, javili da se nastava odlaže, na preporuku Instituta za javno zdravlje. Sagovornici Monitora ukazuju da se pitanja bez odgovora samo nagomilavaju

 

Nova školska godina – novi nameti. Ova je specifična, jer će, odlukom Ministarstva prosvjete i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) početi od 1. oktobra.

„Roditelje najviše zanima na koji način će biti organizovana nastava, da li da sačekaju ili da već kupuju knjige, pribor, garderobu… Mnogo je pitanja koja vise u vazduhu i na koja im ne možemo dati odgovor, iako se oktobar primiče”, kažu za Monitor iz NVO Udruženje roditelji.

Iz Ministarstva prosvjete su, samo desetak dana prije nego što bi uobičajeno školska godina započela, javili da se nastava odlaže, na preporuku Instituta za javno zdravlje (IJZ). Odluka je donijeta zbog procjene da bi regularan početak nosio rizik po zdravlje djece zbog neizvjesnog razvoja epidemiološke situacije.   Prethodno, javnosti su se obratili saopštenjem u kom navode da je u toku priprema onlajn časova, koji će isključivo poslužiti kao rezervna opcija.

Nataša Đurić, vaspitačica Javne predškolske ustanove (JPU) Ljubica Popović za Monitor kaže da je dužnost ministra prosvjete Damira Šehovića da se lično obrati i da kvalitetnije približi roditeljima, prosvjetnim radnicima i javnosti zbog čega se odlaže početak školske godine. „Iz Ministarstva prosvjete su to morali uraditi. Postavlja se pitanje i zašto se čekalo 10 dana pred početak? Nižu se i ostala: kako se planira organizovanje nastave, ko je donio odluku o odlaganju…”, ukazuje  Đurić.

Reagovali su i iz Sindikata prosvjete Crne Gore (SPCG). Kako su kazali u dopisu ministru, očekivali su da će stručni timovi, sastavljeni od nastavnika, ljekara iz IJZ-a, predstavnika sindikata i Ministarstva rada, raditi neprekidno u proteklih pola godine, odraditi analize, snimanje stanja u školama i ponuditi učenicima i roditeljima nekoliko rješenja. „Umjesto toga, predstavnik Zavoda za školstvo izjavljuje na televiziji da se još ne zna kako će početi školska godina. U novonastaloj situaciji to je pitanje koje treba blagovremeno riješiti. Zbog mnogih mjera koje su na snazi, od kojih će neke vjerovatno važiti i ubuduće, mišljenja smo da treba pristupiti izmjeni zakona iz oblasti obrazovanja, kako bi se rad u ovakvim uslovima i situacijama predvidio i kodifikovao”, navode iz SPCG.

Nije nevolja samo u datumu. Mnoge organizacije i pojedinci, pokrenule su inicijativu da udžbenici za osnovnu školu budu besplatni za sve. Do sada se niko od nadležnih ovim povodom nije izjašnjavao.

Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju predviđa da ono bude dostupno svima i bez ograničenja kada je riječ o imovinskom stanju. Realnost pokazuje drugačije. U Crnoj Gori ima preko 70.000 osnovaca. Cijene kompleta udžbenika se kreću od 40 do 95 eura. Ako prosječan komplet košta oko 70 eura, to znači da roditelji u Crnoj Gori, svake godine, samo za udžbenike, ukupno izdvoje oko pet miliona eura.

„Pored socijalno ugroženih porodica kojima naše Udruženje godinama pomaže obezbjeđivanjem pribora, garderobe i podrške pri učenju, ove godine nam se javlja i sve veći broj porodica koje nisu na evidenciji centara za socijalni rad i ne primaju materijalno obezbjeđenje porodice. To su roditelji koji su zbog pandemije virusa COVID19 ostali bez posla i primanja i kojima je teže nego ikada da opreme djecu za početak škole. Od Vlade Crne Gore i predsjednika svih opština tražili smo da obezbijede udžbenike za osnovce. Zvaničan odgovor još nismo dobili, ali nam je i neodgovaranje jasna poruka”, kažu iz NVO Udruženje roditelji.

Roditeljima predlažu da se oslone na pomoć komšija i prijatelja, umjesto na državu – da koriste polovne udžbenike i da ih jedni s drugima razmijene. Za lakšu komunikaciju napravljena je posebna Fejsbuk grupa. U toku je i deseta po redu akcija Podijelimo, jer zajedno možemo više, na čijoj je evidenciji 200 porodica sa 448 djece. „Cilj je da pomognemo tim mališanima da se spreme za početak škole, obezbjeđujući im pribor, sveske, olovke, bojice i sve ostalo što je potrebno u toku jedne školske godine. Vjerujemo da zajedničkim snagama možemo pomoći da djeca iz ugroženih porodica spremna dočekaju novu školsku godinu, kao i njihovi vršnjaci”, naglašavaju iz NVO Udruženje roditelji.

Ni vrtići neće početi sa radom u običajenomm terminu. Iz Ministarstva prosvjete su kazali da će se, dok traje prekid vaspitno-obrazovnog rada, primjenjivati ranija  mjera o plaćenom odsustvu s rada jednom od roditelja djece uzrasta do 11 godina. Sa izuzetkom zaposlenih u onim djelatnostima čiji je rad NKT procijenio neophodnim u ovom periodu.

„Time su roditelji dovedeni u nezavidan položaj. Mnogi koji su radili na određeno, a potom su zaposleni u privatnom sektoru, ne mogu ostvariti pravo koje je NKT predvidio”, napominje Nataša Đurić.

Nije objašnjeno ni kako će ovaj izdatak biti isplaćen iz budžeta, s obzirom na krizu i najavu još veće krize. Mnogi rodtelji su zabrinuti jer ne znaju na koji način da organizuju čuvanje djece ukoliko ponovo dođe do učenja na daljinu.

Iz SPCG osvrnuli su se i na manjkavosti onlajn nastave: „Procjenjuje se da 75 odsto ljudi osjeća strah od javnog nastupa. Iako je to jedna od najvažnijih vještina nastavnika, u toku akademskog obrazovanja vještine izražavanja su rijetko uvježbavane, u bilo kom formalnom obliku. Javni nastup je za nastavnike neprirodan, jer im fale neposredne, žive reakcije učenika. Neshvatljivo je da je neko donio odluku da se snima u okolnostima u kojima ne postoji pravo na grešku, bez montiranja, rezanja, sa samo jednom kamerom…”

Kako su objasnili, na početku pandemije su onlajn nastavu ocijenili kao nužnu s obzirom na okolnosti, ali nikako kao opredjeljujuću za naredni period. „Uočili smo i brojne slabosti udžbenika, jer se pokazalo da učenici ne mogu samostalno učiti iz njih. Previše su šturi, neinformativni, nejasni… Plašimo se da u ovakvim oblicima nastave ne učimo djecu temeljnim vrijednostima”, upozoravaju iz SPCG.

Iz Ministarstva prosvjete su najavili da će u narednim danima, IJZ i predstavnici sistema obrazovanja definisati preporuke na osnovu kojih će detaljno biti objašnjen način organizacije nastave u školama i vrtićima. Pitali smo koje bi to epidemiološke mjere morale biti poštovane u slučaju otvaranja škola. Iz IJZ-a, do zaključenja ovog broja Monitora, nije stigao odgovor.

Pitanja bez odgovora nadležnih se samo gomilaju: u kojim slučajevima primijeniti onlajn nastavu, da li se ona može kombinovati s redovnom nastavom, sa kojim brojem učenika se može održavati nastava u učionicama uzimajući u obzir kapacitet naših vaspitno-obrazovnih ustanova i uslova rada u njima, kako zaštititi one koji su slabijeg zdravstvenog stanja…

Pojedine vlasti u regionu do sada su već razradile smjernice. Škole u Hrvatskoj i Srbiji počeće sa radom u septembru. U Albaniji, BiH i na Kosovu razmatraju više scenarija, od potpunog otvaranja škola do isključivo onlajn nastave. U nekim zemljama u svijetu je sve isplanirano. U Velikoj Britaniji, SAD-u, Grčkoj škole se otvaraju regularno u septembru, u Danskoj, Južnoj Koreji, Japanu i drugim zemljama gdje školska godina počinje ranije, već se izvodi nastava. I u Italiji će nastava početi u septembru, ali će se obavljati onlajn.

Neke od mjera koje su ove zemlje predvidjele su uobičajene. Češće pranje ruku, minimiziranje kontakta među djecom, redovno čišćenje učionica, socijalna distanca…

Iz Ministarstva prosvjete napomenuli su da je odluka donešena isključivo radi zaštite zdravlja djece. No, sve miriše na puko odlaganje problema.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo