Povežite se sa nama

MONITORING

NAŠA ANKETA: Crna Gora, za i protiv

Objavljeno prije

na

Pitali smo sagovornike Monitora: Kako komentarišete rezultate prošlonedjeljnih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori?

 

AKADEMIK SLAVO KUKIĆ IZ MOSTARA
Između ohrabrenja i strepnje

U rezultatima posljednjih izbora ima i onog što ohrabruje i onog što izaziva strepnju. Ohrabrujući je demokratski potencijal crnogorskog društva koji je upozorenje da nema nesmjenjivih, ali i da je konačno došao kraj vlasti čije aktere se tijekom 30 godina njihove neupitnosti povezuje s koječim, pa i kriminalom i korupcijom. Iako se, ruku na srce, ne smije zaboraviti ni sve pozitivno što je ta vlast učinila – od sticanja državne nezavisnosti, preko priključivanja NATO-u do otvaranja svih poglavlja u pristupnim pregovorima s EU i jednom od najvećih stopa gospodarskog rasta u Evropi.

Problematična je, međutim, pozadina pobjede crnogorske opozicije, jer u upozoravajućoj formi otvara mnoga pitanja crnogorske budućnosti. Nije, naime, tajna da je ona došla na krilima SPC i predizborne retorike koja je plasirana posredstvom srbijanskih, ali i prosrpskih medija u Crnoj Gori – a ni jedno ni drugo se ne može odvajati od izravne umiješanosti samog srbijanskog državnog vrha. To, opet, upućuje na zaključak da bi nova vlast u slijedeće četiri godine mogla ići na instrukcije na iste adrese. Na oprez, na koncu, upućuje i činjenica da pobjeda nije slavljena samo u Crnoj Gori nego i Beogradu, Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu, a to upućuje na ponovo nabujale ambicije koje su do krvoprolića dovele i u prvoj polovici devedesetih.

Ja, međutim, nisam uvjeren kako bi nova vlast mogla biti duga vijeka. Jer, ona će, kako stvari stoje, biti sklepana od političkih koncepata koje povezuje samo jedno – želja da se iz sedla izbace DPS i Đukanović. Sve ostalo je među njima teško pomirljivo, barem po porukama koje su njihovi lideri slali tijekom predizborne kampanje. No, u politici je moguće svašta, pa i kopernikanski postizborni obrati. I stoga, sačekajmo prve korake nove vlasti pa će nam sve biti puno jasnije.

 

MILOŠ MITROVIĆ, KOLUMNISTA BEOGRADSKOG DNEVNIKA DANAS
Eh, da je Amfilohije patrijarh

Kada je patrijarh Pavle preminuo 2009, mnoge je kopkalo hoće li ga naslediti mitropolit Amfilohije. Pamti se tadašnje mitropolitovo predviđanje da ga se u Crnoj Gori neće tako lako otarasiti.

Prema nekim crnogorskim analitičarima, Amfilohije je pobednik minulih izbora. Tako ispada da su Boris Tadić, a kasnije pogotovo Aleksandar Vučić imali veliku sreću na žrebu u SPC. Umesto Amfilohija Vučić je unapred dobio snishodljivog bivšeg vladiku niškog Irineja za patrijarha.

Kako bi Amfilohije kao patrijarh gledao na Briselski sporazum i na Vučićevu rešenost da se rastosilja Kosova, pokazao je svojevremeno držeći opelo i njemu i ostalim zvaničnicima Srbije optužujući ih za izdaju. Zaista Vučiću ne bi bilo lako sa „Ristom sotonom“ u Patrijaršiji.

Ali nije mitropolit srušio vlast DPS-a. Crna Gora, za razliku od Srbije, osim Amfilohija ima i opoziciju. DPS i u perspektivi, kako se čini, Mila Đukanovića, srušio je narod i uozbiljena opozicija koji svi zajedno više nisu mogli da trpe vladavinu nepravde dugu 30 godina.

A Milo je od Amfilohija napravio aždaju mnogo veću nego što jeste. Đukanović se, makar od 1996/1997, činio pragmatičnim političarem, ali poslednjih godina otišao je u populiste i igrao na kartu podela i polarizacije društva i to mu se obilo o glavu.

Posebna vrsta teoretičara zavere tvrdi da je Vučić srušio Mila. Videćemo kad prođe istorijska distanca je li Vučić zaista došao glave još jednom svom tati, kao što je već Šešelju.

Ali biće da će u to još neko vreme verovati samo takozvani dežurni glasovi razuma u Srbiji, koje i sada vidimo kao rado viđene goste na crnogorskim medijima pod kontrolom jedne vlasti na izdisaju.

 

BRANISLAV KALUĐEROVIĆ, VLASNIK IZDAVAČKE KUĆE GRAFOS CETINJE
Moramo odbraniti crnogorsku čast

Narodna volja građana svih ovih izbora od devedesete do danas je ponižavana raznim manipulacijama i političkom korupcijom, koje su javnosti dobro poznate. Mi Crnogorci devedesetih i danas 2020. godine smo u istom problemu. Nikome nijesmo po mjeri. Ovdje se samo vodi „borba“ između dvije grupacije – između profesionalnih Srba i Crnogoraca, đe se samo gleda i navija za  lične interese, a ne interese građana.

Poslije ovih izbora smatram da su na referendumu 2006. godine pobijedili profesionalni Crnogorci i mi izmanipulisane patrote dale im legitimitet. Đe su danas Matica crnogorska, crnogorski intelektualci, dvije akademije nauka, PEN centar, nevladine i druge organizacije da dignu glas protiv ovog šenlučenja po Crnoj Gori, da brane ne bilo koga lično nego da odbrane svoje dostojanstvo ako su ga uopšte imali,  a bogami su zavisili i jeli 14 godina sa istog korita sa vladajućom oligarhijom.

Znači, ponovo je pala na nas obaveza da branimo čast crnogorsku i da biramo manje zlo…

Ovih dana poslije izbora velika hajka se stvorila oko SPC i njenog poglavara Amfilohija. Kao donator CPC bio bih srećan da naš vladika Mihailo može izvesti na litije po Crnoj Gori 100.000 građana. Do njega nije, ali do nekoga bogami jeste! Kao sportski radnik strašno se nesrećno osjećam kad naše sportske institucije ćute na ovu hajku koja se protiv nas Crnogoraca vodi. Najvjerovatnije da u Crnoj Gori nikad nije bilo patriote u sportu kao što je Novak Đoković koji je muški i patriotski stao uz svoju Zastavu! Nama u sportu zastava i himna služe za nešto potpuno drugo i ne treba nam ni jedno ni drugo, jer od 2006. sport nije u službi osvješćivanja ili bolje reći vaspitanja današnje omladine da ona voli svoju državu i reprezentacije.

Svjedoci smo crnogorske tragedije u kojoj su najveća opasnost prazne riječi i puni trgovi. Zbog svega toga poslije svih ovih dešavanja mislim da je vakat da se stvori nova politička građanska partija od politički neoprljanih građana.

 

VLADIMIR VUKOVIĆ, DIPLOMIRANI INŽENJER IZ PODGORICE
Pobjeda Crne Gore

Izbori za nama su potvrdili onu svevremenu svetootačku pouku da sila Boga ne moli, ali ni da Bog silu ne voli. Kompletan izborni proces je sproveden u neregularnim uslovima koje je nametnula kamarila sada već bivšeg režima. U zlonamjerno smišljenom i nametnutom haosu DPS je po ko zna koji put za sebe tražio dobar izborni rezultat, a zasluženo je dobio potpuni izborni krah. Građani Crne Gore su na ovim izborima pokazali da su politički sazreli i da su spremni za ozbiljne i korjenite promjene društva u cjelini, koje tek treba da uslijede. Velika je sreća što je narod prepoznao opasnost destruktivne politike čija je personifikacija lično Milo Đukanović, jer sam ubijeđen da je ovo bila posljednja šansa da se njegov mafijaški sistem vladavine porazi na miran način, izborima i olovkom.

Velika je stvar kada jedan takav parapolitički i parapolicijski režim narod porazi svojom dobrotom, vjerom, sačuvanom sviješću, odgovornošću za sebe i svoje bližnje i ljubavlju prema Crnoj Gori i svim njenim građanima, naravno i onima koji su bili uz taj i takav režim.

Ovo je pobjeda i trijumf naroda za koji smo se molili na našim molebanima i litijama koje su neodgovorni pojedinci opijeni vlašću i golom silom nazivali ludačkim pokretom. Na kraju bih samo citirao prijetnju najvećeg gubitnika ovog izbornog procesa, koja mu se sada vraća kao bumerang i ima sasvim drugi smisao – Ovo je neka nova Crna Gora na koju ćete se morati naučiti.

Radujte se ljudi, ovo je pobjeda Crne Gore za bolju budućnost naše djece!

 

PROF. DR MILAN RADULOVIĆ, SVEŠTENIK CARIGRADSKE PATRIJARŠIJE U TORONTU
Povratak u kameno doba

Mogu da kažem, sa stanovišta nekoga ko je došao iz Toronta i živi u jednoj demokratskoj zemlji, da je ovo povratak, najblaže rečeno, u kameno doba. Vijore se zastave druge zemlje, prijeti se ljudima. Svi ovi koji su na ulicama kažu da im je Milo Đukanović bio cilj. Milo nije bio cilj, Milo im je samo izgovor. Cilj je atak na državnost i na nezavisnost Crne Gore. Osjećam se sada ovdje kao što su se osjećali Indijci kada su im engleske kolonijalne trupe govorile da su im donijele slobodu.

Mi iz dijaspore se ne vezujemo za čovjeka, mi se vezujemo za Crnu Goru. Nama nije cilj Milo nego Crna Gora. Mi smo uvijek za opciju suverene i demokratske Crne Gore, opciju evroatlantskih integracija, nikada za odlazak unazad. Ovo vidimo kao odlazak unazad i kao veliku zloupotrebu građana i sve greške koje su napravili ljudi i u vlasti i u opoziciji sada plodove toga ubiraju oni koji ne vole Crnu Goru.

U Baru, gdje sam glasao, litijaši ne prestaju, vijore se zastave druge zemlje, pjevaju četničke pjesme, prijeti se… To je povratak u devedesete, samo je razlika u tome što se devedesetih pucalo iz kalašnjikova, a sada imamo prijetnje. To je zaista ne samo korak unazad nego to nije moja Crna Gora. Ali svima poručujemo ne damo vam Crnu Goru.

Nemam ništa protiv srpskih zastava, vijore se one i u Kanadi, ali zajedno sa kanadskom zastavom. Ali ovdje nema crnogorske zastave.

Tačno mogu da predvidim koji su koraci onih koji su protiv inreresa Crne Gore. Prvo ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odmah će htjeti da suspenduju odluku o priznavanju nezavisnosti Kosova, izlazak iz NATO-a, suspenzija svih pokušaja da Crna Gora bude članica Evropske unije i na kraju finalni –  poništavanje referenduma o nezavisnosti Crne Gore i definitivno pripajanje Crne Gore Srbiji kao neke konfederacije. Oni to javno neće da pričaju, ali to djelima pokazuju. Zastava govori sve, zastava govori o njihovoj namjeri i to znači atak na nezavisnost Crne Gore.

MUSTAFA CANKA, NOVINAR IZ ULCINJA
I dalje na razdjelnici

Rezultati parlamentarnih izbora potvrđuju da Crna Gora konačno izlazi iz pretpolitičkog društva. Mučno, dugo, teško, ali, ipak, se to dešava pred našim očima.

Stara je istina takođe da je značaj svih kriza u tome da skriveno učine vidljivim. Ono čemu svjedočimo ovih dana jeste da je crnogorsko društvo i dalje na razdjelnici: otvoreno je pitanje da li i pored proklamovanog cilja – ubrzavanja puta ka EU, Crna Gora može ponovo da klizne u dobro znane balkanske omraze.

Uvjeren sam da će jedino ubrzana evropeizacija osigurati progres ove države i njezinih građana. Samo se na toj velikoj priči i konkretnom, svakodnevnom djelovanju društvo može mobilisati i spriječiti politički i ekonomski kolaps Crne Gore. Državna kasa je prazna, idu teška jesen i duga zima, a najveći broj građana želi brza i laka rješenja.

Mislim da je demokratskim snagama u ovoj zemlji EU (a u okviru nje posebno Njemačka) jedini saveznik u ovom izuzetnom izazovnom periodu. Drugu perspektivu ne vidim, a novo prebrojavanje (popis stanovništva) je u Crnoj Gori već zakazano za iduću godinu.

                            Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo