Povežite se sa nama

MONITORING

NAŠA ANKETA: Zloupotreba nacionalnih i vjerskih osjećanja

Objavljeno prije

na

Pitali smo sagovornike Monitora – šta je po njihovom mišljenju obilježilo predizbornu kampanju?

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA 
Funkcionerska kampanja

-Ništa novo, sve već poznato i viđeno. Generalno, kampanju odlikuje značajna zloupotreba državnih resursa tako da se može govoriti o funkcionerskoj kampanji,  dok institucije čiji je to posao ne rade ili selektivno primjenjuju propise, U nedemokratskoj atmosferi, atmosferi kada je pandemija objektivno faktor velikog rizika po javno zdravlje teško je očekivati da će rezultati izbora biti drugačiji od uslova u kojima se odvija glasanje. Uočljivo je da predizborne akcije imaju jaku finasijsku podršku. Pare su vidljive, jer sve to puno košta. Nadam se da će građani ovo da prepoznaju i kazne. Trošenje tolike količine novca da bi nas ubijedili u to da glasamo za njihove fotelje je naša realnost u kojoj smo sve siromašniji i poniženi. Brine i to kakav će biti postizborni period. Za očekivati je da se izbori ne priznaju ili da jako dugo čekamo na rezultate.

Po mom mišljenju dvije važne stvari obilježile su predizbornu kampanju: jedna je da nema promjene kursa što se tiče tema kod vlasti i većeg djela opozicije. Dominatna je ideologija koja promiče nacionalni i vjerski narativ. Sa tim temama zaspivamo i budimo se. Propagandni materijal je natopljen nacionalnim porukama kojima smo bombardovani, uz militantni jezik i himničnost svih audio materijala  koji najčešće ističu jedne dok omalažavaju druge, predstavljanje iste obiluju mitomanskim, prenaglašenim interpretacijama, zloupotrebom vjerskih i nacionalnih osjećanja ljudi. Okupacija ovom temom posljednjih trideset godina je uslovno rečeno progutala sve što život znači  kao i pitanje odgovornosti, a nije odgovor na našu svakodnevicu. Gotovo da građani i građanke nemaju ponudu koja bi u ovom trenutku umanjila nesigurnost ili makar obezbjedila minimum nade da neko vodi računa kako ćemo živjeti u nadolazećem periodu. Ponuđeni programi su približno slični i konfuzni, ne daju odgovore na zahtjevnu ekonomsku i socijalnu realnost. Opozicija svoju kampanju bazira na nepočinstvima vlasti što je već viđena strategija, dok vlast ponavlja priču o sopstvenim ,,uspjesima” i suprostavlja se vraćanjem na jezik mržnje, vodeći funkcionersku kampanju. Gdje god da se okrenete neko iz vlasti otvara neki ,,veliki uspjeh” reklamirajući svoje prijatelje i kumove…predstavljajući to kao nacionalni napredak.

Teme koje delegira veći dio opozicije (prilično su svi slični u metodologiji i tematski) ne ulivaju povjerenje kod onog dijela građanki/na koji umiju da prepoznaju proces formiranja vjerskog građanstva i načelno pozicionirane vjerske institucije koje retrogradno razumiju naš svakodnevni život. Teme koje su predložili nisu odgovor na bolji život ljudi u Crnoj Gori. Zato bi bilo važno da to građanke/ni prepoznaju. Na blato nikako ne može ići crveni tepih. Mi se borimo sa siromaštvom i elementarnim opstankom dok nam politički subjekti nude kolače.

Druga važna stvar, koja je neodvojiva od prethodne, nastavlja se instrumentalizacija žena u svrhu političkih tema dok se prema pokazanim do sada temama i programima politike rodne ravnopravnosti se ne spominju. Ukoliko prođe u medijskom prostoru  neka informacija o ženama, najčešće je pristup esencijalistički u kojem se žene predstavljaju  kao posebna bića kojima  treba biti zahvalan, jer su mudrije i osjećajnije po prirodi. Instrumentalizacija žena i ženskog tijela u propagandne svrhe sa ciljem da se predstave nacionalni i vjerski ciljevi, zapravo predstavlja zloupotrebu ženskih resursa i svodi žene na objekte, proizvod za sumnjive ciljeve.

Odgovor na izborima mora biti životan, građanski i nenasilan, ne bi li se većini političkih subjekata poslala poruka da nismo stado kojem treba pastir, a ni spasitelj.  Ozbiljno moramo postaviti pitanje kako i da li imamo vremena da prolazimo kroz još jedan krug destabilizacije kojeg ova kampanja zaoštrava.

 

Boris Marić, izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS)
Podjele do nivoa mržnje

Gledano iz ugla ustavno-zakonske obaveze izbori su redovni. Sa druge strane realnost izbore gura u vanredne okolnosti. Onaj dio izborne predigre koji se od strane vlasti mogao kreirati, pripremljen je temeljno. Vlast je grubim otvaranjem vjerskog pitanja, u svjetlu činjenice da NATO više nije tema, pokrenula lavinu nezadovoljstva, frustracije. Podjele su osnažene do nivoa pojave mržnje, što zamagljuje sliku realnih socio-ekonomskih provalija i građanina gura u masu nezadovoljnih, dajući im iluziju da mogu rješavati „istorijske nepravde“. Tako se dobija opasno pogonsko gorivo mase i jeftini glas na izborima.

Objektivni rizik koji je otvorio i brojna pravna pitanja i pitanje zaštite ljudskih prava je korona virus. Izborni proces je visokorizičan za širenje virusa, a da li će posljedice održavanja izbora biti velike po zdravlje, ostaje da se vidi. Pravo glasa mora se obezbijediti svima koji ispunjavaju zakonske uslove, uz maksimalan angažman državnih institucija da se zaštiti i zdravlje, ali i ustavno pravo građana da biraju i budu birani.

Kampanje su fokusirane na ciljne grupe, što i pored rizika od korona virusa, može dati veću izlaznost. Uzevši ovo očekivanje kao indikator, imaćemo tijesan rezultat između političkih subjekata koji su činili vlast i onih koji su u prethodnom mandatu bili opozicija. Izborni rezultat će dati i odgovor o „šteti“ koju je u smislu podrške birača, zbog izglasavanja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pretrpio DPS, što će imati presudan značaj na konačan rezultat.

Identitetska pitanja i dalje imaju primat, tako da je građanskim strukturama otežan zadatak da biračima priđu sa sistemskim, egzistencijalnim, razvojnim projektima. U tom polju možemo vidjeti vrlo kreativne izraze koji su uspjeli da probiju obruč identitetskih tabora i ukažu na suštinsku opasnost po crnogorsko društvo, a to je autoritarni model vladanja.

Važno je i da politički subjekti pokažu demokratski kapacitet, te daju nedvosmislen doprinos da izborni dan protekne mirno, a da se izborna volja građana štiti na zakonom predviđen način.

 

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS-a
U znaku afera ,,Snimak” i ,,Koverta”

-Nažalost možemo da svjedočimo da se ovogodišnji izbori održavaju u uslovima koji su daleko od demokratskih i da se u protekle četiri godine malo što uradilo kako bi se oni popravili. Zbog toga i dalje svjedočimo tome da su svi oni mehanizmi koje smo mogli da vidimo u aferi Snimak i dalje sastavni dio predizborne kampanje vladajućih partija, i da u još jedne izbore ulazimo sa hipotekom nerazjašnjenih izbornih afera poput Koverte i sumnjivih donacija DPS-u, kupovine ličnih karata, partijskog zapošljavanja i mnogih drugih.

Sama predizborna kampanja je trajala neuobičajeno kraće, prvenstveno zbog brojnih spekulacija da izbori mogu biti odgođeni za jesen. Sama epidemija virusa korona je kompletnu terensku kampanju političkih partija preselila na medije i internet prostor. U takvoj situaciji vladajuće partije, u prvom redu DPS i SD, nisu propustile da iskoriste takozvanu funkcionersku kampanju i da pod izgovorom redovnih državnih obaveza, funkcioneri Vlade iz redova tih partija gotovo bez ikakve zadrške promovišu politke svojih partija na terenu. Ta vrsta ,,institucionalne prednosti”, iako kritikovana u izvještajima misije ODHIR-a, bila je jedan od ključnih mehanizama vidljive kampanje vladajuće partije.

Sa druge strane, kada govorimo o onom dijelu kampanje koji se odigrava iza ,,zatvorenih vrata”, smatram da je dominantnu ulogu imao takozvani treći paket socio-ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, koji je lansiran u jeku predizborne kampanje, i za koji postoji sumnja da predstavlja ,,legalizovano” korišćenje socijalnih davanja, subvnecija, kredita i zapošljavanja u cilju vršenja pritiska na građane uoči izbora.

 

Zarija Pejović, ekonomista
Standardni scenario

Prva asocijacija kad su raspisani izbori bila je da će se kampanja voditi u mjesecu odmora, kada je pažnja ljudi refokusirana sa politike i okrenuta toplim plažama i svježim planinskim vrhovima. Druga asocijacija ili bolje reći dilema jeste što se izbori raspisuju u epidemiji? Da li svoje starije povesti na biračko mjesto, gdje će zarad identifikacije skinuti masku? Da li je to bezbjedno u uslovima epidemije?

Opozicija se stidljivo privukla izbornom procesu, plašeći se podsjećanja na potpis dat pokretu „Otpor“, koji ih je obavezivao da ne učestvuju na izborima koji će biti raspisani i održavani u dosadašnjim uslovima. Detonator „standardnog političkog scenarija“ je postavljen već u decembru, glasanjem za Zakon o slobodi vjeroispovijesti. „Standardni politički scenario“ podrazumijeva režim koji „brani državu“, i obavezno postojanje onih koji je navodno ugrožavaju. (Ono što je DPS-u promaklo jeste snaga otpora ovom Zakonu, što uvodi nesigurnost i potrebu disciplinovanja sopstvenih redova).  Na drugoj strani, savez okupljen oko Fronta, u prvi plan stavlja „odbranu svetinja“.  Atmosfera metafizička, nosilac liste u meditativnom ambijentu manastirskih porti u društvu sveštenika. „Standardni politički model“ treba da obezbijedi da zemaljska pitanja budu drugorazredna. No, ipak, SDP, URA i Demokrate nastoje stići do građana i podsjetiti ih i na socioekonomske izazove, jer kako kaže pjesma  grupe Suncokret „dolazi zima duga i hladna…“. Nažalost, kad lumpenproleterijat u ljetnjoj žezi cugne čašicu nacionalno-religioznog nektara očas zaboravi da već prvog septembra đake treba opremiti za školu, a i pripremiti ogrijev.

Generalno atmosfera je puna frustracije, čak i mržnje. Na horizontu se naziru tmurni oblaci ekonomske krize i političke nestabilnosti. Režim u Crnoj Gori se nada da će u izbornoj noći „sudija“ u liku  Državne izborne komisije zviznuti u pištaljku i proglasiti fajront. Svi će poći kućama dok će šef otvarati šampanjac uz vatromet. No ono čemu smo svjedočili 2019. i 2020. godine, a to su masovni protesti, ne govori u prilog ovom režimskom „hepiendu“.   Da li u političkom sistemu može doći do promjena i efektnog odgovora na krizu? Ako se promjene ne dese u institucijama hoće li se desiti na ulici i koje su konsekvence? Čini se da ova  pitanja leže poput kamena na duši mislećeg građanina.

                                      Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo