Povežite se sa nama

MONITORING

NAŠA ANKETA: Zloupotreba nacionalnih i vjerskih osjećanja

Objavljeno prije

na

Pitali smo sagovornike Monitora – šta je po njihovom mišljenju obilježilo predizbornu kampanju?

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA 
Funkcionerska kampanja

-Ništa novo, sve već poznato i viđeno. Generalno, kampanju odlikuje značajna zloupotreba državnih resursa tako da se može govoriti o funkcionerskoj kampanji,  dok institucije čiji je to posao ne rade ili selektivno primjenjuju propise, U nedemokratskoj atmosferi, atmosferi kada je pandemija objektivno faktor velikog rizika po javno zdravlje teško je očekivati da će rezultati izbora biti drugačiji od uslova u kojima se odvija glasanje. Uočljivo je da predizborne akcije imaju jaku finasijsku podršku. Pare su vidljive, jer sve to puno košta. Nadam se da će građani ovo da prepoznaju i kazne. Trošenje tolike količine novca da bi nas ubijedili u to da glasamo za njihove fotelje je naša realnost u kojoj smo sve siromašniji i poniženi. Brine i to kakav će biti postizborni period. Za očekivati je da se izbori ne priznaju ili da jako dugo čekamo na rezultate.

Po mom mišljenju dvije važne stvari obilježile su predizbornu kampanju: jedna je da nema promjene kursa što se tiče tema kod vlasti i većeg djela opozicije. Dominatna je ideologija koja promiče nacionalni i vjerski narativ. Sa tim temama zaspivamo i budimo se. Propagandni materijal je natopljen nacionalnim porukama kojima smo bombardovani, uz militantni jezik i himničnost svih audio materijala  koji najčešće ističu jedne dok omalažavaju druge, predstavljanje iste obiluju mitomanskim, prenaglašenim interpretacijama, zloupotrebom vjerskih i nacionalnih osjećanja ljudi. Okupacija ovom temom posljednjih trideset godina je uslovno rečeno progutala sve što život znači  kao i pitanje odgovornosti, a nije odgovor na našu svakodnevicu. Gotovo da građani i građanke nemaju ponudu koja bi u ovom trenutku umanjila nesigurnost ili makar obezbjedila minimum nade da neko vodi računa kako ćemo živjeti u nadolazećem periodu. Ponuđeni programi su približno slični i konfuzni, ne daju odgovore na zahtjevnu ekonomsku i socijalnu realnost. Opozicija svoju kampanju bazira na nepočinstvima vlasti što je već viđena strategija, dok vlast ponavlja priču o sopstvenim ,,uspjesima” i suprostavlja se vraćanjem na jezik mržnje, vodeći funkcionersku kampanju. Gdje god da se okrenete neko iz vlasti otvara neki ,,veliki uspjeh” reklamirajući svoje prijatelje i kumove…predstavljajući to kao nacionalni napredak.

Teme koje delegira veći dio opozicije (prilično su svi slični u metodologiji i tematski) ne ulivaju povjerenje kod onog dijela građanki/na koji umiju da prepoznaju proces formiranja vjerskog građanstva i načelno pozicionirane vjerske institucije koje retrogradno razumiju naš svakodnevni život. Teme koje su predložili nisu odgovor na bolji život ljudi u Crnoj Gori. Zato bi bilo važno da to građanke/ni prepoznaju. Na blato nikako ne može ići crveni tepih. Mi se borimo sa siromaštvom i elementarnim opstankom dok nam politički subjekti nude kolače.

Druga važna stvar, koja je neodvojiva od prethodne, nastavlja se instrumentalizacija žena u svrhu političkih tema dok se prema pokazanim do sada temama i programima politike rodne ravnopravnosti se ne spominju. Ukoliko prođe u medijskom prostoru  neka informacija o ženama, najčešće je pristup esencijalistički u kojem se žene predstavljaju  kao posebna bića kojima  treba biti zahvalan, jer su mudrije i osjećajnije po prirodi. Instrumentalizacija žena i ženskog tijela u propagandne svrhe sa ciljem da se predstave nacionalni i vjerski ciljevi, zapravo predstavlja zloupotrebu ženskih resursa i svodi žene na objekte, proizvod za sumnjive ciljeve.

Odgovor na izborima mora biti životan, građanski i nenasilan, ne bi li se većini političkih subjekata poslala poruka da nismo stado kojem treba pastir, a ni spasitelj.  Ozbiljno moramo postaviti pitanje kako i da li imamo vremena da prolazimo kroz još jedan krug destabilizacije kojeg ova kampanja zaoštrava.

 

Boris Marić, izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS)
Podjele do nivoa mržnje

Gledano iz ugla ustavno-zakonske obaveze izbori su redovni. Sa druge strane realnost izbore gura u vanredne okolnosti. Onaj dio izborne predigre koji se od strane vlasti mogao kreirati, pripremljen je temeljno. Vlast je grubim otvaranjem vjerskog pitanja, u svjetlu činjenice da NATO više nije tema, pokrenula lavinu nezadovoljstva, frustracije. Podjele su osnažene do nivoa pojave mržnje, što zamagljuje sliku realnih socio-ekonomskih provalija i građanina gura u masu nezadovoljnih, dajući im iluziju da mogu rješavati „istorijske nepravde“. Tako se dobija opasno pogonsko gorivo mase i jeftini glas na izborima.

Objektivni rizik koji je otvorio i brojna pravna pitanja i pitanje zaštite ljudskih prava je korona virus. Izborni proces je visokorizičan za širenje virusa, a da li će posljedice održavanja izbora biti velike po zdravlje, ostaje da se vidi. Pravo glasa mora se obezbijediti svima koji ispunjavaju zakonske uslove, uz maksimalan angažman državnih institucija da se zaštiti i zdravlje, ali i ustavno pravo građana da biraju i budu birani.

Kampanje su fokusirane na ciljne grupe, što i pored rizika od korona virusa, može dati veću izlaznost. Uzevši ovo očekivanje kao indikator, imaćemo tijesan rezultat između političkih subjekata koji su činili vlast i onih koji su u prethodnom mandatu bili opozicija. Izborni rezultat će dati i odgovor o „šteti“ koju je u smislu podrške birača, zbog izglasavanja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pretrpio DPS, što će imati presudan značaj na konačan rezultat.

Identitetska pitanja i dalje imaju primat, tako da je građanskim strukturama otežan zadatak da biračima priđu sa sistemskim, egzistencijalnim, razvojnim projektima. U tom polju možemo vidjeti vrlo kreativne izraze koji su uspjeli da probiju obruč identitetskih tabora i ukažu na suštinsku opasnost po crnogorsko društvo, a to je autoritarni model vladanja.

Važno je i da politički subjekti pokažu demokratski kapacitet, te daju nedvosmislen doprinos da izborni dan protekne mirno, a da se izborna volja građana štiti na zakonom predviđen način.

 

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS-a
U znaku afera ,,Snimak” i ,,Koverta”

-Nažalost možemo da svjedočimo da se ovogodišnji izbori održavaju u uslovima koji su daleko od demokratskih i da se u protekle četiri godine malo što uradilo kako bi se oni popravili. Zbog toga i dalje svjedočimo tome da su svi oni mehanizmi koje smo mogli da vidimo u aferi Snimak i dalje sastavni dio predizborne kampanje vladajućih partija, i da u još jedne izbore ulazimo sa hipotekom nerazjašnjenih izbornih afera poput Koverte i sumnjivih donacija DPS-u, kupovine ličnih karata, partijskog zapošljavanja i mnogih drugih.

Sama predizborna kampanja je trajala neuobičajeno kraće, prvenstveno zbog brojnih spekulacija da izbori mogu biti odgođeni za jesen. Sama epidemija virusa korona je kompletnu terensku kampanju političkih partija preselila na medije i internet prostor. U takvoj situaciji vladajuće partije, u prvom redu DPS i SD, nisu propustile da iskoriste takozvanu funkcionersku kampanju i da pod izgovorom redovnih državnih obaveza, funkcioneri Vlade iz redova tih partija gotovo bez ikakve zadrške promovišu politke svojih partija na terenu. Ta vrsta ,,institucionalne prednosti”, iako kritikovana u izvještajima misije ODHIR-a, bila je jedan od ključnih mehanizama vidljive kampanje vladajuće partije.

Sa druge strane, kada govorimo o onom dijelu kampanje koji se odigrava iza ,,zatvorenih vrata”, smatram da je dominantnu ulogu imao takozvani treći paket socio-ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, koji je lansiran u jeku predizborne kampanje, i za koji postoji sumnja da predstavlja ,,legalizovano” korišćenje socijalnih davanja, subvnecija, kredita i zapošljavanja u cilju vršenja pritiska na građane uoči izbora.

 

Zarija Pejović, ekonomista
Standardni scenario

Prva asocijacija kad su raspisani izbori bila je da će se kampanja voditi u mjesecu odmora, kada je pažnja ljudi refokusirana sa politike i okrenuta toplim plažama i svježim planinskim vrhovima. Druga asocijacija ili bolje reći dilema jeste što se izbori raspisuju u epidemiji? Da li svoje starije povesti na biračko mjesto, gdje će zarad identifikacije skinuti masku? Da li je to bezbjedno u uslovima epidemije?

Opozicija se stidljivo privukla izbornom procesu, plašeći se podsjećanja na potpis dat pokretu „Otpor“, koji ih je obavezivao da ne učestvuju na izborima koji će biti raspisani i održavani u dosadašnjim uslovima. Detonator „standardnog političkog scenarija“ je postavljen već u decembru, glasanjem za Zakon o slobodi vjeroispovijesti. „Standardni politički scenario“ podrazumijeva režim koji „brani državu“, i obavezno postojanje onih koji je navodno ugrožavaju. (Ono što je DPS-u promaklo jeste snaga otpora ovom Zakonu, što uvodi nesigurnost i potrebu disciplinovanja sopstvenih redova).  Na drugoj strani, savez okupljen oko Fronta, u prvi plan stavlja „odbranu svetinja“.  Atmosfera metafizička, nosilac liste u meditativnom ambijentu manastirskih porti u društvu sveštenika. „Standardni politički model“ treba da obezbijedi da zemaljska pitanja budu drugorazredna. No, ipak, SDP, URA i Demokrate nastoje stići do građana i podsjetiti ih i na socioekonomske izazove, jer kako kaže pjesma  grupe Suncokret „dolazi zima duga i hladna…“. Nažalost, kad lumpenproleterijat u ljetnjoj žezi cugne čašicu nacionalno-religioznog nektara očas zaboravi da već prvog septembra đake treba opremiti za školu, a i pripremiti ogrijev.

Generalno atmosfera je puna frustracije, čak i mržnje. Na horizontu se naziru tmurni oblaci ekonomske krize i političke nestabilnosti. Režim u Crnoj Gori se nada da će u izbornoj noći „sudija“ u liku  Državne izborne komisije zviznuti u pištaljku i proglasiti fajront. Svi će poći kućama dok će šef otvarati šampanjac uz vatromet. No ono čemu smo svjedočili 2019. i 2020. godine, a to su masovni protesti, ne govori u prilog ovom režimskom „hepiendu“.   Da li u političkom sistemu može doći do promjena i efektnog odgovora na krizu? Ako se promjene ne dese u institucijama hoće li se desiti na ulici i koje su konsekvence? Čini se da ova  pitanja leže poput kamena na duši mislećeg građanina.

                                      Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALE HE: TUŽBE FAMILIJE ĐUKANOVIĆ I OSOBA POVEZANIH SA NJIMA PROTIV DRŽAVE: Građani će opet platiti ceh

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok nova vlast stidljivo udara na monopol u izgradnju mini hidroelektrana, investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

 

Nova Vlada preispituje ugovore o koncesijama za male hidroelektrane da utvrdi da li je u njima bilo korupcije i nepotizma. Stidljivo je udarila u monopol pa je zabranila gradnju sedam malih HE. Sada investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ovog četvrtka je u Privrednom sudu zakazano prvo ročište po tužbi investitora za male hidroelektrane protiv države. To je samo prva u nizu tužbi investitora malih HE, članova familije Đukanović i lica povezanih sa njima, protiv države.

Proces tužbi protiv države otvara kozorcijum Hydra MNE, koga čine: Hydra Podgorica, IMP Ljubljana, Slovenija i Igma Energy, Andrijevica, a čiji su vlasnici Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan. Predmet je dodjeljen sudiji Borjanki Zogović, državu zastupa Sandra Filipović, a advokati konzorcijuma su Ana Đukanović i Milija Đuranović.

U tužbi, u koju je Monitor imao uvid, navodi se da je pomenutom konzorciju na javnom oglasu data koncesija za izgradnju dvije male HE na vodotoku Bukovica, Šavnik. Ugovor potpisan u januaru 2017. godine. U tužbi se ističe stalna opstrukcija dijela mještana, nevladinih organizacija, dijela medija, političara, čak i ,,rođaka iz Srbije”.

Hydra je još u martu 2018. najvaljivala tužbu protiv države ukoliko im se ne omogući gradnja. U oktobru 2018. godine izdata im je gađevinska dozvola za dvije HE.  Tokom 2019. upozoravaju tadašnje Ministarstvo ekonomije da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom da nastave investiciju. Tadašnja Vlada je 17. oktobra 2019. godine donijela zaključak kojim zadužuje to Ministarstvo da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore oko sporazumnog raskida ugovora.

Iz nove Vlade tvrde da je, bez obzira na proteste protiv gradnje, Hydra prekršila ugovorene obaveze jer nije do oktobra 2020, dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola kako se obavezala ugovorom, izgradila postrojenja malih HE.

Investicija je trebalo da košta 8,8 miliona eura, a u tužbenom zahtjevu se navodi je investitor u dosadašnje radove potošio preko tri miliona eura. No, iz Hydre ne traže samo to oni tužbom zahtjevaju i isplatu izmakle očekivane dobiti i to na ugovorenih 30 godina.

Kolika je izgubljena dobit ne navode, traže vještačenje. Dali su okvirne inpute – prema važećem tarifnom sistemu otkupna cijena za prvih 12 godina za Bukovicu 1  – 0,086 eura po kilovat satu, a za Bukovicu 2 – 0,093 eura. A za ostalih 18 godina traže naplatu po prosječnoj cijeni na međunarodnoj berzi od 0,06, eura po kilovat satu.

Da se ne radi o malim novcima, potvrdio je i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Do sada, nova vlast je krajem decembra raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju sedam malih HE. Monitoru su iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali da se radi o sljedećim vodotocima ,,Đurička rijeka u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeka u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji”.

Odgovorili su nam i da su ,,od pomenutih sedam ugovora koji su raskinuti, koncesionari za vodotoke Đurička, Bistrica, Bukovica i Ljeviška podnijeli tužbe. Takođe je podnijeta i tužba za vodotok Trepačka radi poništenja sporazumnog raskida ugovora koji je zaključen 30.12.2019”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI NAPADI NA NOVINARE I GRAĐANE: Građanska dužnost je suprotstavljanje normalizaciji nasilja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od nikšićkih lokalnih izbora na crnogorskim ulicama dogodila su se tri napada na novinare i mnogo više verbalnih i fizičkih napadana na građane

 

Tri napada na novinare dogodila su se samo u posljednjih petnaestak dana. Nijesu samo novinari žrtve, usljed zaoštrene političke atmosfere bivaju napadnuti i drugi građani, poput incidenta koji se nedavno dogodio tokom skupa u Gusinju. Međutim, novinari kao javni djelatnici najčešće budu lake mete i žrtve takve atmosfere.

Nakon lokalnih izbora u Nikšiću pogođena je brisačem automobila u glavu novinarka Vijesti Jelena Jovanović, od strane slavljenika koalicije Za budućnost Nikšića. Tokom takozvanog „patriotskog skupa“ u Bijelom Polju pretukli su novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića. Posljednji napad takve vrste dogodio se u subotu, a napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. U sva tri slučaja počinioci su poznati, a čeka se sudski epilog.

Kočan je nakon napada na njega saopštio da prizori uličnih napada, koji se nižu Crnom Gorom, samo ilustruju da se pred našim očima odvija strašni, samoubilački proces normalizacije nasija. Tome smo se, kaže, svi dužni suprotstaviti, sa punom sviješću da je solidarnost sa drugima najbolja briga o sebi.

„U otporu normalizaciji nasilja, mogu se okupiti ljudi različitih uvjerenja. Pod uslovom da su  kadri reći – ne u moje ime. Ulozi su veliki. Ako se povučemo, ovaj val će nas potopiti”, objavio je Kočan na svom fejsbuk profilu.

On je pod čudnim okolnostima napadnut ispred ulaza svoje zgrade. Nakon napada policija je lišila slobode Dragutina Šukovića, a sudija za istragu mu je odredio zadržavanje do 30 dana. Riječ je o čovjeku sa debelim kriminalnim dosijeom, koji je ležao u zatvoru zbog pokušaja ubistva, nasilničkog ponašanja, droge, napada na policiju…

Monitoru je iz Osnovnog državnog tužilaštva, koje vodi istragu, saopšteno da se još utvrđuju okolnosti i činjenice u vezi sa napadom na Kočana. Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić saopštio je da će i policija i tužilaštvo utvrditi kako je i zašto Šuković sa Starog Aerodroma došao ispred stana Esada Kočana. Govoreći o nasilniku, Miljanić je rekao da je on „tempirana bomba”.

Višestruki povratnik je Kočana presreo ispred njegove zgrade, iako je višegodišnji novinar i urednik Monitora prethodno, u širokom luku, zaobišao grupu ljudi pokraj kojih je stajao i Šuković. Nakon što su mu upućivane brojne teške uvrede i prijetnje, praćene unošenjem u lice i povlačenjem za rever mantila, Kočan je uspio da  uđe u zgradu i popne se do stana kako bi pozvao policiju. Nakon toga se spustio ispred zgrade da sačeka policiju, a Šuković je i dalje bio tu. Kada je čuo da je obaviještena policija, razbijesnio se i jurnuo da nasrće na Kočana. Esad Kočan ga je upozoravao da mu se ne približava, a kad ništa nije pomoglo, bio je prinuđen da se dbrani – šibnuvši ga štapom, koji inače nosi, po ruci. Dalje nasrtaje Šukovića više puta su zaustavljali mladići koji su se tu nalazili.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović kazao je za Monitor da su učestali fizički napadi na novinare i građane rezultat zaoštrenih tenzija u društvu, koje podgrijavaju sebični i neodgovorni političari i mediji sa obje nacionalističke strane. On je rekao da „izuzetno poštuje“ što su se Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji, pa i od fizičkog napada. On je na konferenciji nakon napada na Sadikovića izjavio da bi u ovakvoj atmeferi novinari „možda trebalo da se naoružaju“, ali pojašnjava da je aludirao na raniju izjavu predsjednika Mila Đukanovića da „medijsko nasilje“ često dovodi do „fizičkog nasilja“.

„Aludirao sam na više izjava tada najmoćnijeg čovjeka u državi koji, opravdavajući već počinjene nasilničke napade, prečesto govori da je legitimno primijeniti ‘običajno pravo’ i ‘tradicionalne metode’ protiv neistomišljenika na javnoj sceni, a napad na kolegu (Borisa) Pejovića i mene davne 2009. godine filozofski pokušao da opravda rečenicom da ‘medijsko nasilje’ dovodi do fizičkog nasilja. A Boris i ja smo samo radili svoj posao te noći… Naravno da ne mislim da će novinari ići na pres konferencije ili ulicom sa mitraljezom na leđima, niti da ima mnogo novinara koji su po prirodi nasilnički raspoloženi, ali izuzetno poštujem to što su se kolege Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji pa onda i od fizičkog napada“, pojašnjava Jovović.

On je i sam bio napadnut od strane bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina.

Jovović je u srijedu rekao da u tom trenutku Komisija i policija još nemaju sve podatke da bi moglo da se tvrdi je li to bio slučajan napad osuđivanog nasilnika ili naručena „sačekuša“ za Kočana..

Pisma podrške za Esada Kočana stižu sa svih strana. Napad osudili i na što skorije rješavanje slučaja pozvali premijer i ministri i gotovo sve veće crnogorske nevladine organizacije, ali i međunarodne organizacije. Napad su osudile i sve veće crnogorske političke partije, ali ne i najbrojnija – Demokratska partija socijalista (DPS). Između ostalih, i Reporteri bez granica pozvali su na što bržu istragu i tražili su od vlasti da objasne kako je osuđeni čovjek mogao da napadne novinara na ulici. Napad je osudila i NVO Gariwo sa sjedištem u Sarajevu.

„Povodom brutalnog fizičkog i verbalnog napada ispred zgrade u kojoj živi u Podgorici, na novinara Esada Kočana, dobitnika međunarodne Nagrade ‘Duško Kondor’ za građansku hrabrost NGO Gariwo iz Sarajeva izražava duboku zabrinutost i nezadovoljstvo. U civilizovanoj državi ne smije se dozvoliti da najbolje među nama uznemiravaju i napadaju najgori, najčešće izvršioci prljavih nalagodavaca. Očekujemo da nadležne institucije daju punu zaštitu novinaru Kočanu, otkriju pozadinu ovog nedopustivog čina i spriječe buduće nasrtaje na integritet ličnosti Esada Kočana“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorica Svetlana Broz.

Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović za Monitor kaže da su podignute tenzije stvorile atmosferu u kojoj je poželjno obračunati se sa „izdajnicima“ – svima koji ne slave poistovjećivanje države i vrhuške Demokratske partije socijalista (DPS). Tvrdi da ne zna da li je neko direktno huškao na novinare, ali da su novinari kao eksponirani i javne ličnosti koje su kritikovale politiku DPS-a laka meta.

„Motiv napada na kolegu Kočana tek treba da se otkrije, nezahvalno je kalkulisati, ali je splet okolnosti svakako čudan“, ocijenila je Radulović.

Ako su se od nikšićkih izbora dogodila već tri napadana na novinare, i mnogo više na druge građane, pitanje je kako stati na kraj normalizaciji nasilja, koja se u užarenoj i podijeljenoj političko-društvenoj situaciji, sve više  prenosi na ulice.

 

Jovović: Poštujemo lijep gest, ali cijenićemo isključivo djela

Mihailo Jovović kaže da će rad Komisije, na čijem je čelu, zavisiti od podataka i informacija koje dobija o istragama u napadima na novinare. Smatra da je i pod predsjedavanjem Nikole Markovića (u prethodnom sastavu) uradila dosta, s obzirom na količinu i kvalitet podataka i informacija koje je imala.

„Postoje najave da se u budućem sastavu Komisije ponovo nađu tužioci, policajci i agenti ANB. Samo da to ne budu ljudi koji su učestvovali u spornim istragama napada na novinare, kao neki iz prvog sastava Komisije, pa da sami sebe istražuju“, istakao je Jovović.

On ocjenjuje da prisustvo ministra unutrašnjih poslova i pomoćnika direktora policije na dvije sjednice Komisije, pokazuju  političku volju ove vlasti da bude posvećenija nego što je bila prethodna vlast, koja je osnovala to tijelo. Kaže da taj gest uliva nadu, ali da će Komisija rad bezbjednosnih organa cijeniti isključivo po djelima i istragama svih napada na novinare, uključujući ubistvo Duška Jovanovića, pokušaje ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić, napade na ostale ljude i imovinu Vijesti, a ne po lijepim riječima i gestovima, koji su naravno za pohvalu.

„S posebnom pažnjom pratićemo spremnost na saradnju ovog ili nekog budućeg rukovodstva tužilaštva, koja do sada često nije bila na zavidnom nivou. Preporučujem i da nadležni iz Vlade, policije i tužilaštva pročitaju dosadašnje preporuke Komisije u vezi sa istragama koje smo obradili, koje su ostale bez odgovora i bilo kakve reakcije prošle vlasti“, kazao je Jovović.

 

Status službenih lica ili oštrije kazne?

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je osudio napad na glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika Monitor Esada Kočana i ocijenio da napad na novinare treba tretirati kao napad na službeno lice. To je na nedavnoj konferenciji ponovio i sekretar MUP-a Zoran Miljanić.

Mila Radulović smatra da namjera da se novinarima da status službenog lica nije najbolje rešenje, jer će s druge strane dovesti većinu novinara u situaciju da ne izlaze iz sudova s obzirom na težinu odgovornosti koju nosi ta pozicija. Posao novinara je, tvrdi, dovoljno težak i ne treba ga usložnjavati.

„Pooštravanje krivične odgovornosti, po ugledu na Hrvatsku i Srbiju, mislimo da je bolje rešenje i to je naša inicijativa, ali čekamo stav čitave medijske zajednice o ovom pitanju“, kazala je Radulović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo