Pitali smo sagovornike Monitora – šta je po njihovom mišljenju obilježilo predizbornu kampanju?

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA 
Funkcionerska kampanja

-Ništa novo, sve već poznato i viđeno. Generalno, kampanju odlikuje značajna zloupotreba državnih resursa tako da se može govoriti o funkcionerskoj kampanji,  dok institucije čiji je to posao ne rade ili selektivno primjenjuju propise, U nedemokratskoj atmosferi, atmosferi kada je pandemija objektivno faktor velikog rizika po javno zdravlje teško je očekivati da će rezultati izbora biti drugačiji od uslova u kojima se odvija glasanje. Uočljivo je da predizborne akcije imaju jaku finasijsku podršku. Pare su vidljive, jer sve to puno košta. Nadam se da će građani ovo da prepoznaju i kazne. Trošenje tolike količine novca da bi nas ubijedili u to da glasamo za njihove fotelje je naša realnost u kojoj smo sve siromašniji i poniženi. Brine i to kakav će biti postizborni period. Za očekivati je da se izbori ne priznaju ili da jako dugo čekamo na rezultate.

Po mom mišljenju dvije važne stvari obilježile su predizbornu kampanju: jedna je da nema promjene kursa što se tiče tema kod vlasti i većeg djela opozicije. Dominatna je ideologija koja promiče nacionalni i vjerski narativ. Sa tim temama zaspivamo i budimo se. Propagandni materijal je natopljen nacionalnim porukama kojima smo bombardovani, uz militantni jezik i himničnost svih audio materijala  koji najčešće ističu jedne dok omalažavaju druge, predstavljanje iste obiluju mitomanskim, prenaglašenim interpretacijama, zloupotrebom vjerskih i nacionalnih osjećanja ljudi. Okupacija ovom temom posljednjih trideset godina je uslovno rečeno progutala sve što život znači  kao i pitanje odgovornosti, a nije odgovor na našu svakodnevicu. Gotovo da građani i građanke nemaju ponudu koja bi u ovom trenutku umanjila nesigurnost ili makar obezbjedila minimum nade da neko vodi računa kako ćemo živjeti u nadolazećem periodu. Ponuđeni programi su približno slični i konfuzni, ne daju odgovore na zahtjevnu ekonomsku i socijalnu realnost. Opozicija svoju kampanju bazira na nepočinstvima vlasti što je već viđena strategija, dok vlast ponavlja priču o sopstvenim ,,uspjesima” i suprostavlja se vraćanjem na jezik mržnje, vodeći funkcionersku kampanju. Gdje god da se okrenete neko iz vlasti otvara neki ,,veliki uspjeh” reklamirajući svoje prijatelje i kumove…predstavljajući to kao nacionalni napredak.

Teme koje delegira veći dio opozicije (prilično su svi slični u metodologiji i tematski) ne ulivaju povjerenje kod onog dijela građanki/na koji umiju da prepoznaju proces formiranja vjerskog građanstva i načelno pozicionirane vjerske institucije koje retrogradno razumiju naš svakodnevni život. Teme koje su predložili nisu odgovor na bolji život ljudi u Crnoj Gori. Zato bi bilo važno da to građanke/ni prepoznaju. Na blato nikako ne može ići crveni tepih. Mi se borimo sa siromaštvom i elementarnim opstankom dok nam politički subjekti nude kolače.

Druga važna stvar, koja je neodvojiva od prethodne, nastavlja se instrumentalizacija žena u svrhu političkih tema dok se prema pokazanim do sada temama i programima politike rodne ravnopravnosti se ne spominju. Ukoliko prođe u medijskom prostoru  neka informacija o ženama, najčešće je pristup esencijalistički u kojem se žene predstavljaju  kao posebna bića kojima  treba biti zahvalan, jer su mudrije i osjećajnije po prirodi. Instrumentalizacija žena i ženskog tijela u propagandne svrhe sa ciljem da se predstave nacionalni i vjerski ciljevi, zapravo predstavlja zloupotrebu ženskih resursa i svodi žene na objekte, proizvod za sumnjive ciljeve.

Odgovor na izborima mora biti životan, građanski i nenasilan, ne bi li se većini političkih subjekata poslala poruka da nismo stado kojem treba pastir, a ni spasitelj.  Ozbiljno moramo postaviti pitanje kako i da li imamo vremena da prolazimo kroz još jedan krug destabilizacije kojeg ova kampanja zaoštrava.

Boris Marić, izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS)
Podjele do nivoa mržnje

Gledano iz ugla ustavno-zakonske obaveze izbori su redovni. Sa druge strane realnost izbore gura u vanredne okolnosti. Onaj dio izborne predigre koji se od strane vlasti mogao kreirati, pripremljen je temeljno. Vlast je grubim otvaranjem vjerskog pitanja, u svjetlu činjenice da NATO više nije tema, pokrenula lavinu nezadovoljstva, frustracije. Podjele su osnažene do nivoa pojave mržnje, što zamagljuje sliku realnih socio-ekonomskih provalija i građanina gura u masu nezadovoljnih, dajući im iluziju da mogu rješavati „istorijske nepravde“. Tako se dobija opasno pogonsko gorivo mase i jeftini glas na izborima.

Objektivni rizik koji je otvorio i brojna pravna pitanja i pitanje zaštite ljudskih prava je korona virus. Izborni proces je visokorizičan za širenje virusa, a da li će posljedice održavanja izbora biti velike po zdravlje, ostaje da se vidi. Pravo glasa mora se obezbijediti svima koji ispunjavaju zakonske uslove, uz maksimalan angažman državnih institucija da se zaštiti i zdravlje, ali i ustavno pravo građana da biraju i budu birani.

Kampanje su fokusirane na ciljne grupe, što i pored rizika od korona virusa, može dati veću izlaznost. Uzevši ovo očekivanje kao indikator, imaćemo tijesan rezultat između političkih subjekata koji su činili vlast i onih koji su u prethodnom mandatu bili opozicija. Izborni rezultat će dati i odgovor o „šteti“ koju je u smislu podrške birača, zbog izglasavanja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pretrpio DPS, što će imati presudan značaj na konačan rezultat.

Identitetska pitanja i dalje imaju primat, tako da je građanskim strukturama otežan zadatak da biračima priđu sa sistemskim, egzistencijalnim, razvojnim projektima. U tom polju možemo vidjeti vrlo kreativne izraze koji su uspjeli da probiju obruč identitetskih tabora i ukažu na suštinsku opasnost po crnogorsko društvo, a to je autoritarni model vladanja.

Važno je i da politički subjekti pokažu demokratski kapacitet, te daju nedvosmislen doprinos da izborni dan protekne mirno, a da se izborna volja građana štiti na zakonom predviđen način.

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS-a
U znaku afera ,,Snimak” i ,,Koverta”

-Nažalost možemo da svjedočimo da se ovogodišnji izbori održavaju u uslovima koji su daleko od demokratskih i da se u protekle četiri godine malo što uradilo kako bi se oni popravili. Zbog toga i dalje svjedočimo tome da su svi oni mehanizmi koje smo mogli da vidimo u aferi Snimak i dalje sastavni dio predizborne kampanje vladajućih partija, i da u još jedne izbore ulazimo sa hipotekom nerazjašnjenih izbornih afera poput Koverte i sumnjivih donacija DPS-u, kupovine ličnih karata, partijskog zapošljavanja i mnogih drugih.

Sama predizborna kampanja je trajala neuobičajeno kraće, prvenstveno zbog brojnih spekulacija da izbori mogu biti odgođeni za jesen. Sama epidemija virusa korona je kompletnu terensku kampanju političkih partija preselila na medije i internet prostor. U takvoj situaciji vladajuće partije, u prvom redu DPS i SD, nisu propustile da iskoriste takozvanu funkcionersku kampanju i da pod izgovorom redovnih državnih obaveza, funkcioneri Vlade iz redova tih partija gotovo bez ikakve zadrške promovišu politke svojih partija na terenu. Ta vrsta ,,institucionalne prednosti”, iako kritikovana u izvještajima misije ODHIR-a, bila je jedan od ključnih mehanizama vidljive kampanje vladajuće partije.

Sa druge strane, kada govorimo o onom dijelu kampanje koji se odigrava iza ,,zatvorenih vrata”, smatram da je dominantnu ulogu imao takozvani treći paket socio-ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, koji je lansiran u jeku predizborne kampanje, i za koji postoji sumnja da predstavlja ,,legalizovano” korišćenje socijalnih davanja, subvnecija, kredita i zapošljavanja u cilju vršenja pritiska na građane uoči izbora.

Zarija Pejović, ekonomista
Standardni scenario

Prva asocijacija kad su raspisani izbori bila je da će se kampanja voditi u mjesecu odmora, kada je pažnja ljudi refokusirana sa politike i okrenuta toplim plažama i svježim planinskim vrhovima. Druga asocijacija ili bolje reći dilema jeste što se izbori raspisuju u epidemiji? Da li svoje starije povesti na biračko mjesto, gdje će zarad identifikacije skinuti masku? Da li je to bezbjedno u uslovima epidemije?

Opozicija se stidljivo privukla izbornom procesu, plašeći se podsjećanja na potpis dat pokretu „Otpor“, koji ih je obavezivao da ne učestvuju na izborima koji će biti raspisani i održavani u dosadašnjim uslovima. Detonator „standardnog političkog scenarija“ je postavljen već u decembru, glasanjem za Zakon o slobodi vjeroispovijesti. „Standardni politički scenario“ podrazumijeva režim koji „brani državu“, i obavezno postojanje onih koji je navodno ugrožavaju. (Ono što je DPS-u promaklo jeste snaga otpora ovom Zakonu, što uvodi nesigurnost i potrebu disciplinovanja sopstvenih redova).  Na drugoj strani, savez okupljen oko Fronta, u prvi plan stavlja „odbranu svetinja“.  Atmosfera metafizička, nosilac liste u meditativnom ambijentu manastirskih porti u društvu sveštenika. „Standardni politički model“ treba da obezbijedi da zemaljska pitanja budu drugorazredna. No, ipak, SDP, URA i Demokrate nastoje stići do građana i podsjetiti ih i na socioekonomske izazove, jer kako kaže pjesma  grupe Suncokret „dolazi zima duga i hladna…“. Nažalost, kad lumpenproleterijat u ljetnjoj žezi cugne čašicu nacionalno-religioznog nektara očas zaboravi da već prvog septembra đake treba opremiti za školu, a i pripremiti ogrijev.

Generalno atmosfera je puna frustracije, čak i mržnje. Na horizontu se naziru tmurni oblaci ekonomske krize i političke nestabilnosti. Režim u Crnoj Gori se nada da će u izbornoj noći „sudija“ u liku  Državne izborne komisije zviznuti u pištaljku i proglasiti fajront. Svi će poći kućama dok će šef otvarati šampanjac uz vatromet. No ono čemu smo svjedočili 2019. i 2020. godine, a to su masovni protesti, ne govori u prilog ovom režimskom „hepiendu“.   Da li u političkom sistemu može doći do promjena i efektnog odgovora na krizu? Ako se promjene ne dese u institucijama hoće li se desiti na ulici i koje su konsekvence? Čini se da ova  pitanja leže poput kamena na duši mislećeg građanina.

                                      Veseljko KOPRIVICA

Komentari