Povežite se sa nama

MONITORING

RACIONALIZACIJA, PO MJERI VLASTI: Uoči izbora zaposlili 195 ljudi u javnoj upravi

Objavljeno prije

na

Izvori Monitora tvrde da se u prvoj polovini ove godine zbog predstojećih parlamentarnih izbora značajno povećao broj zaposlenih na državnim jaslama. Ministarstvo javne uprave će broj zaposlenih za taj period saopštiti tek nakon izbora

 

Kada je 2016. godine osnovano Ministarstvo javne uprave (MJU), glavni cilj tog resora bio je svođenje broja zaposlenih u državnim službama na razuman nivo, odnosno optimizacija javne uprave. U tom pravcu ubrzo su usvojena planska dokumenta – Strategija reforme javne uprave (2016–2020) i Plan optimizacije javne uprave (2018–2020).

Iako ova dokumenta predviđaju smanjenje broja zaposlenih na državnom nivou za deset odsto, odnosno 15 odsto u lokalnim samoupravama, broj zaposlenih u javnoj upravi se svake godine povećava. Tako je broj zaposlenih na kraju 2019. godine na centralnom nivou povećan za 109 radnih mjesta. Iako je 659 zaposlenih napustilo javnu upravu u drugoj polovini 2019. godine, u istom periodu zaposleno je u državnoj službi još 768 službenika i funkcionera.

Iz Ministarstva javne uprave Monitoru nijesu dostavili aktuelne podatke iz prve polovine 2020. godine, jer, tvrde, tek treba da se nađu na dnevnom redu Vlade Crne Gore. Iz tog resora saopštili su da se traženi podaci obrađuju polugodišnje.

„Navedeni podaci će se obrađivati u narednom periodu u okviru izvještaja o realizaciji Plana optimizacije, koji Vlada tek treba da razmatra u narednom kvartalu (oktobar – decembar)“, piše u odgovoru Ministarstva, kojim rukovodi Suzana Pribilović.

Izvori Monitora tvrde da se u prvoj polovini ove godine značajno povećao broj zaposlenih na državnim jaslama, jer se u avgustu održavaju parlamentarni izbori. Prema odgovoru Ministarstva javne uprave, izvještaj koji će otkriti broj zaposlenih u državnoj službi objelodaniće tek novi sastav Vlade, nakon izbora 30. avgusta.

Međutim, uvid u određen broj novosklopljenih ugovora o radu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova može se pronaći na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Gotovo dva mjeseca uoči izbora u javnoj upravi je potpisano 195 novih ugovora, kojima su definisani radni odnosi. Najviše je potpisano ugovora na određeno vrijeme (85), najduže do tri, odnosno šest mjeseci. Na neodređeno vrijeme potpisano je 64, dok je potpisano 39 ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Mandat je uoči izbora započelo sedam funkcionera.  Kod malog broja ugovora je riječ o transformaciji ugovora u radu ili potpisivanju ugovora o preuzimanju iz drugog sektora. Tri zaposlena na neodređeno, od tog broja, došla su i u Ministarstvo javne uprave.

Ako izuzmemo Podgoricu, gdje je sjedište gotovo cijele državne administracije, najviše novozaposlenih je u opštini Budva, gdje se vodi najvatrenija predizborna kampanja. Tamo su potpisana 32 ugovora, a najviše na određeno vrijeme do tri mjeseca. Na primjer, Dom zdravlja u Budvi zaposlio je sedam radnika na određeno (pet na tri mjeseca), a svi ugovori su dostavljeni agenciji 7. jula. Slično je i sa Javnom predškolskom ustanovom (vrtićem) „Ljubica V. Jovanović – Maše“, gdje je zapošljeno 12 radnika na određeno vrijeme.

Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora zapošljavanje je moguće u izuzetnim slučajevima. Sve odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju biti dostavljeni Agenciji u roku od tri dana od donošenja odluke. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je izbore 20. juna, kada je Opština Budva već bila u političkoj blokadi. Naredne sedmice izabrano je novo rukovodstvo te opštine na čelu sa Nikolom Divanovićem (DPS). To znači da su svi u toj opštini zaposleni nakon preuzimanja vlasti od strane Demokratske partije socijalista.

Prema strateškim dokumentima Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave, planirali su da u ovoj godini dođe do smanjenja zaposlenih u državnom sektoru za 10 odsto, odnosno 15 odsto u lokalnim samoupravama. Riječ je o dugoročnom planiranju za posljednje dvije godine. Iako dokumenta kažu da treba doći do smanjenja, Budžet Crne Gore za 2020. godinu značajno je povećao sredstva za zarade u javnoj upravi. Tako je 502,7 miliona eura ove godine izdvojeno za bruto zarade i doprinose, dok je za prošlu godinu planirano 30 miliona manje, odnosno 472 miliona eura. Ista stvar je i sa planiranim sredstvima za isplatu naknada po osnovu ugovora o djelu. Dok je 2019. godine za isplatu honorara po osnovu ugovora o djelu iz Budžeta Crne Gore bilo opredijeljeno 6,35 miliona eura, taj iznos je značajno uvećan ove godine – 8,59 miliona.

Da je optimizacija javne uprave samo mrtvo slovo na papiru prepoznala je i Evropska komisija (EK), koja je za optimizaciju javne uprave, preko IPA programa, opredijelila 12 miliona direktne budžetske podrške. Taj novac je trebao biti isplaćen u tri tranše od po četiri miliona eura, od kojih je prva fiksna, a ostale zavise od ispunjenja definisanih kriterijuma. Međutim, pouzdani izvori Monitora tvrde da je Crnoj Gori u posljednjem transferu, umjesto četiri, uplaćeno samo dva miliona eura, s obzirom da plan optimizacije nije dao željene rezultate.

Iz Evropske komisije su Vladi Crne Gore zamjerili jer brojne aktivnosti i normativni akti nijesu dali rezultate. To se navodi i u prošlogodišnjem Izvještaju o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme javne uprave (2016–2020), koju je pripremilo Ministarstvo javne uprave.

„I pored činjenice da je postignut visok stepen od 75 odsto realizacije podaktivnosti, nijesu ostvareni rezultati kod većine indikatora učinka, pa imamo situaciju da je znato veći procenat realizovanih aktivnosti od procenta postignutih rezultata. Tu se prvenstveno misli na indikatore u pogledu dužine trajanja upravnog spora koji sa planiranih četiri mjeseca u ovom trenutku iznosi 14 mjeseci; broju žalbi na rješenja o slobodnom pristupu informacijama koji je u 2019. godine veći za 400 žalbi u odnosu na 2018 godinu; da ne postoji sistem redovnog mjerenja zadovoljstva građana pruženim upravnim uslugama; nijesu ostvarene vrijednosti indikatora u pogledu smanjenja broja zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou…“, navodi se u tom dokumentu.

Od velikih Vladinih priča o opterećenju državnog budžeta prekomjernim brojem zaposlenih u javnoj upravi i potrebe postojanja posebnog resora koji će raditi na tome da se taj broj smanji dobili smo samo veća izdavajanja državnog novca za nova radna mjesta. Ministarstvo javne uprave ne može ili neće da natjera državne institucije da poštuju plan optimizacije, a javnost ne zna ni za jednog ministra ili predsjednika opštine koji su odgovarali zbog neracionalnog zapošljavanja. Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Ministarstva javne uprave. Da li su značajna sredstva uložena u optimizaciju, izradu dokumenta, eksperte – bačene pare?

 

Vlada obećala da će se rješiti 3.200 zaposlenih

Nevladina organizacija Institut Alternativa u posljednjem Izvještaju o praćenju sprovođenja javne uprave za 2019. godinu navodi da su mnoge odredbe iz zakona i podzakonskih akata ostale mrtvo slovo na papiru. U izvještaju, koji je uredio direktor te NVO Stevo Muk, stoji da se „krnjim“ kadrovskim planom (2019) iskazuje potreba za 778 državnih službenika i namještenika, od čega bi 550 trebalo da bude angažovano na neodređeno vrijeme i 228 na određeno vrijeme.

„Kako izostaje obrazloženje plana, nije jasno da li ova brojka podrazumijeva da će se i broj zaposlenih u organima obuhvaćenim planom povećati za 778, ili će se u određenoj mjeri produžiti radni odnos službenicima koji su već u sistemu? U svakom slučaju, on odslikava izostanak strateškog pristupa i vjerodostojnosti procesa optimizacije, koji je takođe jedan od ciljeva reforme javne uprave“, navodi se u izvještaju.

Oni ističu da je Vlada je obećala da će do 2020. godine smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru za oko 3.200 zaposlenih. Tvrde da uporedna analiza kadrovskih planova Vlade za dvije uzastopne godine od kada se plan optimizacije primjenjuje, pokazuje i da je samo 136 radnih mjesta manje sistematizovano u 2019. u odnosu na prethodnu godinu.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo