Povežite se sa nama

MONITORING

RACIONALIZACIJA, PO MJERI VLASTI: Uoči izbora zaposlili 195 ljudi u javnoj upravi

Objavljeno prije

na

Izvori Monitora tvrde da se u prvoj polovini ove godine zbog predstojećih parlamentarnih izbora značajno povećao broj zaposlenih na državnim jaslama. Ministarstvo javne uprave će broj zaposlenih za taj period saopštiti tek nakon izbora

 

Kada je 2016. godine osnovano Ministarstvo javne uprave (MJU), glavni cilj tog resora bio je svođenje broja zaposlenih u državnim službama na razuman nivo, odnosno optimizacija javne uprave. U tom pravcu ubrzo su usvojena planska dokumenta – Strategija reforme javne uprave (2016–2020) i Plan optimizacije javne uprave (2018–2020).

Iako ova dokumenta predviđaju smanjenje broja zaposlenih na državnom nivou za deset odsto, odnosno 15 odsto u lokalnim samoupravama, broj zaposlenih u javnoj upravi se svake godine povećava. Tako je broj zaposlenih na kraju 2019. godine na centralnom nivou povećan za 109 radnih mjesta. Iako je 659 zaposlenih napustilo javnu upravu u drugoj polovini 2019. godine, u istom periodu zaposleno je u državnoj službi još 768 službenika i funkcionera.

Iz Ministarstva javne uprave Monitoru nijesu dostavili aktuelne podatke iz prve polovine 2020. godine, jer, tvrde, tek treba da se nađu na dnevnom redu Vlade Crne Gore. Iz tog resora saopštili su da se traženi podaci obrađuju polugodišnje.

„Navedeni podaci će se obrađivati u narednom periodu u okviru izvještaja o realizaciji Plana optimizacije, koji Vlada tek treba da razmatra u narednom kvartalu (oktobar – decembar)“, piše u odgovoru Ministarstva, kojim rukovodi Suzana Pribilović.

Izvori Monitora tvrde da se u prvoj polovini ove godine značajno povećao broj zaposlenih na državnim jaslama, jer se u avgustu održavaju parlamentarni izbori. Prema odgovoru Ministarstva javne uprave, izvještaj koji će otkriti broj zaposlenih u državnoj službi objelodaniće tek novi sastav Vlade, nakon izbora 30. avgusta.

Međutim, uvid u određen broj novosklopljenih ugovora o radu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova može se pronaći na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Gotovo dva mjeseca uoči izbora u javnoj upravi je potpisano 195 novih ugovora, kojima su definisani radni odnosi. Najviše je potpisano ugovora na određeno vrijeme (85), najduže do tri, odnosno šest mjeseci. Na neodređeno vrijeme potpisano je 64, dok je potpisano 39 ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Mandat je uoči izbora započelo sedam funkcionera.  Kod malog broja ugovora je riječ o transformaciji ugovora u radu ili potpisivanju ugovora o preuzimanju iz drugog sektora. Tri zaposlena na neodređeno, od tog broja, došla su i u Ministarstvo javne uprave.

Ako izuzmemo Podgoricu, gdje je sjedište gotovo cijele državne administracije, najviše novozaposlenih je u opštini Budva, gdje se vodi najvatrenija predizborna kampanja. Tamo su potpisana 32 ugovora, a najviše na određeno vrijeme do tri mjeseca. Na primjer, Dom zdravlja u Budvi zaposlio je sedam radnika na određeno (pet na tri mjeseca), a svi ugovori su dostavljeni agenciji 7. jula. Slično je i sa Javnom predškolskom ustanovom (vrtićem) „Ljubica V. Jovanović – Maše“, gdje je zapošljeno 12 radnika na određeno vrijeme.

Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora zapošljavanje je moguće u izuzetnim slučajevima. Sve odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju biti dostavljeni Agenciji u roku od tri dana od donošenja odluke. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je izbore 20. juna, kada je Opština Budva već bila u političkoj blokadi. Naredne sedmice izabrano je novo rukovodstvo te opštine na čelu sa Nikolom Divanovićem (DPS). To znači da su svi u toj opštini zaposleni nakon preuzimanja vlasti od strane Demokratske partije socijalista.

Prema strateškim dokumentima Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave, planirali su da u ovoj godini dođe do smanjenja zaposlenih u državnom sektoru za 10 odsto, odnosno 15 odsto u lokalnim samoupravama. Riječ je o dugoročnom planiranju za posljednje dvije godine. Iako dokumenta kažu da treba doći do smanjenja, Budžet Crne Gore za 2020. godinu značajno je povećao sredstva za zarade u javnoj upravi. Tako je 502,7 miliona eura ove godine izdvojeno za bruto zarade i doprinose, dok je za prošlu godinu planirano 30 miliona manje, odnosno 472 miliona eura. Ista stvar je i sa planiranim sredstvima za isplatu naknada po osnovu ugovora o djelu. Dok je 2019. godine za isplatu honorara po osnovu ugovora o djelu iz Budžeta Crne Gore bilo opredijeljeno 6,35 miliona eura, taj iznos je značajno uvećan ove godine – 8,59 miliona.

Da je optimizacija javne uprave samo mrtvo slovo na papiru prepoznala je i Evropska komisija (EK), koja je za optimizaciju javne uprave, preko IPA programa, opredijelila 12 miliona direktne budžetske podrške. Taj novac je trebao biti isplaćen u tri tranše od po četiri miliona eura, od kojih je prva fiksna, a ostale zavise od ispunjenja definisanih kriterijuma. Međutim, pouzdani izvori Monitora tvrde da je Crnoj Gori u posljednjem transferu, umjesto četiri, uplaćeno samo dva miliona eura, s obzirom da plan optimizacije nije dao željene rezultate.

Iz Evropske komisije su Vladi Crne Gore zamjerili jer brojne aktivnosti i normativni akti nijesu dali rezultate. To se navodi i u prošlogodišnjem Izvještaju o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme javne uprave (2016–2020), koju je pripremilo Ministarstvo javne uprave.

„I pored činjenice da je postignut visok stepen od 75 odsto realizacije podaktivnosti, nijesu ostvareni rezultati kod većine indikatora učinka, pa imamo situaciju da je znato veći procenat realizovanih aktivnosti od procenta postignutih rezultata. Tu se prvenstveno misli na indikatore u pogledu dužine trajanja upravnog spora koji sa planiranih četiri mjeseca u ovom trenutku iznosi 14 mjeseci; broju žalbi na rješenja o slobodnom pristupu informacijama koji je u 2019. godine veći za 400 žalbi u odnosu na 2018 godinu; da ne postoji sistem redovnog mjerenja zadovoljstva građana pruženim upravnim uslugama; nijesu ostvarene vrijednosti indikatora u pogledu smanjenja broja zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou…“, navodi se u tom dokumentu.

Od velikih Vladinih priča o opterećenju državnog budžeta prekomjernim brojem zaposlenih u javnoj upravi i potrebe postojanja posebnog resora koji će raditi na tome da se taj broj smanji dobili smo samo veća izdavajanja državnog novca za nova radna mjesta. Ministarstvo javne uprave ne može ili neće da natjera državne institucije da poštuju plan optimizacije, a javnost ne zna ni za jednog ministra ili predsjednika opštine koji su odgovarali zbog neracionalnog zapošljavanja. Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Ministarstva javne uprave. Da li su značajna sredstva uložena u optimizaciju, izradu dokumenta, eksperte – bačene pare?

 

Vlada obećala da će se rješiti 3.200 zaposlenih

Nevladina organizacija Institut Alternativa u posljednjem Izvještaju o praćenju sprovođenja javne uprave za 2019. godinu navodi da su mnoge odredbe iz zakona i podzakonskih akata ostale mrtvo slovo na papiru. U izvještaju, koji je uredio direktor te NVO Stevo Muk, stoji da se „krnjim“ kadrovskim planom (2019) iskazuje potreba za 778 državnih službenika i namještenika, od čega bi 550 trebalo da bude angažovano na neodređeno vrijeme i 228 na određeno vrijeme.

„Kako izostaje obrazloženje plana, nije jasno da li ova brojka podrazumijeva da će se i broj zaposlenih u organima obuhvaćenim planom povećati za 778, ili će se u određenoj mjeri produžiti radni odnos službenicima koji su već u sistemu? U svakom slučaju, on odslikava izostanak strateškog pristupa i vjerodostojnosti procesa optimizacije, koji je takođe jedan od ciljeva reforme javne uprave“, navodi se u izvještaju.

Oni ističu da je Vlada je obećala da će do 2020. godine smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru za oko 3.200 zaposlenih. Tvrde da uporedna analiza kadrovskih planova Vlade za dvije uzastopne godine od kada se plan optimizacije primjenjuje, pokazuje i da je samo 136 radnih mjesta manje sistematizovano u 2019. u odnosu na prethodnu godinu.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BRANISLAVA – BRANA  MIĆUNOVIĆA: Suđenje za ubistvo kojim je umrlo crnogorsko pravosuđe?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uloga sudije izvjestioca Milivoja Katnića

 

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je kao sudija izvjestilac imao najznačajniju ulogu u donošenju oslobađajuće pravosnažne presude Apelacionog suda od 20. novembra 2007. godine  kojom je kontroverzni, i nekoliko puta ranije osuđivan, biznismen Branislav – Brano Mićunović oslobođen optužbi za teško ubistvo Radovana – Raca Kovačevića iz bezobzirne osvete. Tom presudom su do sada nekoliko puta javno mahali funkcioneri Demokrata i Demokratskog fronta u susret nikšićkim izborima i vezano za nacrte tužilačkih zakona, upirući prst na Katnićevu ulogu u procesu vijeka.

Priča je počela u ranim jutarnjim satima 7. oktobra 2000. godine kada je Nikšićanin Radovan Kovačević teško ranjen u oružanom obračunu u kazinu Hotela Podgorica koji su držali Branislav Mićunović i Savo Grbović. Na njega je pucao Cetinjanin Petko Pešukić kome je onda Nikšićanin Zdravko Lopušina prišao sa leđa, u rvanju oteo pištolj i ispalio u Pešukića nekoliko metaka momentalno ga usmrtivši. Nakon ranjavanja, Kovačevića su prebacili u Klinički centar njegovi prijatelji Stanko Milović i Emil Osmanagić zajedno sa policajcem posebnih jedinica MUP-a Dragoljubom Mrvaljevićem čija jedinica je bila smještena u Hotelu Podgorica i koji se zatekao u hotelu nakon što mu se završila smjena.

U optužnici Višeg tužioca u Podgorici, koju je na glavnom pretresu zastupala zamjenica Vesna Jovićević (nedavno pomenuta u aferi Stanovi), piše da je Branislav Mićunović istog dana u ranim jutarnjim satima „na ulazu u Urgentni blok KBC-a Podgorica lišio života Kovačević Radovana iz Nikšića iz bezobzirne osvete i pri tome umišljajem doveo u opasnost život još dva lica, na način što je prišao vozilu „audi“ A6 oznaka BD… kojim je, nakon događaja iz tačke dispozitiva optužnice prevezen povrijeđeni Radovan Kovačević, i u trenutku kada su Mrvaljević Dragoljub i Vojičić Dragoslav iz Podgorice, izvlačili Kovačevića iz vozila kroz otvorena zadnja lijeva vrata da bi ga unijeli u Urgentni blok radi ukazivanja ljekarske pomoći, optuženi je iz revolvera nepoznate marke cal.38 specijal u pravcu Kovačevića ispalio tri projektila koji su ga pogodili nanoseći mu teške i po život opasne tjelesne povrede… sveteći se na taj način zbog prethodnog ubistva Pešukića Petka iako je u tom trenutku znao da Kovačević nije izvršio ovo djelo“. Kovačeviću je pucano u glavu dva puta i jednom u desno rame. Tužilac je naveo da je smrt Kovačevića nastupila usljed razorenja mozga i kičmene moždine i iskrvavljenja i da je Mićunović pri tom doveo u opasnost živote još dvije  osobe „jer je postojala mogućnost da budu pogođeni ispaljenim projektilima, kao i rikošet projektila koji je udario u betonski pod u njihovoj blizini“.

Suđenje koje je uslijedilo je zaokupiralo crnogorsku javnost zbog kontroverznog pedigrea optuženog Mićunovića koga mnogi smatraju za vladara podzemlja i desnu ruku državno-partijskog vrha Crne Gore. Shodno tome, kritičari su tvrdili da je država imala veliki interes da ishoduje povoljnu presudu za Mićunovića.

Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Radovan Mandić je presudom od 12. juna 2001.  oslobodilo Mićunovića optužbe za ubistvo i ukinulo mu pritvor u kome je bio od 7. oktobra 2000. godine. Presudi su prethodile promjene iskaza ključnih svjedoka davane u policiji, istražnom postupku i glavnom pretresu. Takođe, svjedoci, osim Okice Mujovića, su tvrdili na glavnom pretresu da nisu vidjeli optuženog Mićunovića da drži pištolj u ruci i da puca već su ga samo vidjeli da je stigao blizu ulaza u Urgetni blok i kretao se okolo. Mujović je na sudu izjavio da je vidio ispruženu desnu ruku Mićunovića u kojoj je bio pištolj koji je bio „poluokrenut dolje i u pravcu Kovačević Radovana u kom momentu čuje još jedan hitac, pri čemu ne vidi da se iz pištolja Mićunovića ispaljuje taj hitac ali vidi da dolazi od njegovog pravca…“. Sudsko vijeće sudije Mandića je odbacilo njegovo svjedočenje kao nevjerodostojno jer je utvrdilo da se on nije nalazio na mjestu odakle je mogao biti očevidac kao i da ga drugi svjedoci nisu primijetili. Sudsko vijeće je takođe odbacilo i svjedočenja drugih svjedoka, osim sanitetskih radnika, zaključivši da oni zapravo nisu bili na mjestima na kojima su tvrdili da su bili i time nisu mogli biti očevici predmetnog događaja.

Optuženi Mićunović je nakon testiranja bio negativan na prisustvo barutnih čestica, kako na ruci tako i na odjeći.

Jedini nepravosnažno osuđeni u tom procesu je bio Zdravko Lopušina iz Nikšića koji je osuđen na dvije godine zatvora zbog prekoračenja nužne odbrane. Međutim, Lopušina je poginuo nekoliko mjeseci nakon prvostepene presude tako da je dalji postupak protiv njega obustavljen zbog smrti.

Slučaj se preselio na Vrhovni sud, koji je tada bio drugostepeni sud, i kojim je predsjedavao sudija Stevan Damjanović. Njegovo vijeće je u maju 2004. ukinulo oslobađajuću presudu sudije Mandića zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i vratilo slučaj na ponovno suđenje. Vrhovni sud je takođe naložio prvostepenom sudu da svestranije analizira izjave sanitetskog osoblja Dragoslava Vojičića (koji je samo „primijetio ruku muškarca, u stvari podlakticu koja je bila gola i ta ruka ide prema povrijeđenom“) i Milorada Krsmanovića, kao i da treba suočiti svjedoke policajca Mrvaljevića i sanitetskog radnika Vojičića.

Sudija Mandić nije izvršio suočenje i u ponovljenom postupku 10. februara 2005. godine, opet donio oslobađajuću presudu. Viši tužilac se žalio na presudu po objavljivanju i žalbeni postupak se preselio na upravo novoformirani Apelacioni sud čije adaptiranje prostorija je završeno u martu 2005. a u aprilu iste godine počinje sa radom. Apelacioni sud je preuzeo 172 „Kž“ drugostepena krivična predmeta od Vrhovnog suda.

Predmet pod rednim brojem K.br. 79/2004 sudije Mandića dolazi pred petočlano vijeće sudija Apelacionog suda, po tadašnjem Zakoniku o krivičnom postupku. Dr Vukoman Golubović je bio predsjedavajući vijeća dok su članovi vijeća bili Radmila Mijušković, Branimir Femić, Marija Marinković i Milivoje Katnić kao sudija izvjestilac. Izvjestilac je inače, i u procesnom pravu i u praksi uvijek onaj označen kao posljednji član u uvodu svake presude. Izvjestilac po ZKP-u „duži“ predmet, čita, objašnjava, preduzima sve druge radnje ali i priprema prijedlog presude sudskom vijeću. U praksi sudija izvjestilac je glavna osoba koja određuje smjer u kome će odlučivati sudsko vijeće, kako je Monitoru reklo nekoliko pravnih stručnjaka.

Do formiranja Apelacionog suda Katnić je bio neraspoređeni vojni sudija nakon što je Skupština Crne Gore donijela zakon o prestanku rada Vojnog suda i Vojnog tužilaštva  u aprilu 2004.

Na konferenciji za štampu od 24. februara ove godine, specijalni tužilac Katnić je na pitanje novinara da li je bio član Sudskog vijeća Apelacionog suda koje je opravosnažilo oslobađajuću presudu Branislavu Mićunoviću odgovorio da je bio član toga vijeća i da je glasao za  oslobašajuću presudu. Prećutao je da je bio sudija izvjestilac.

Katnić je na pressu izjavio da se nikad nije sreo ni s Branom Mićunovićem, ni s bilo kim njegovim dodavši da „on (Mićunović) i njegovi i ja smo se razdvojili 1400. godine, kad smo imali zajedničkog pretka“. Takođe Katnić je optužio jednog od lidera DF-a Milana Kneževića i jednog od vlasnika Vijesti Željka Ivanovića da su entiteti „koji pokušavaju da krv nesrećnog momka stave na ruke mene i moje porodice“.

Više državno tužilaštvo i tužiteljka Lepa Medenica su Vijestima 10. novembra 2019. godine,  izjavili da VDT ne traži ubicu pokojnog Kovačevića nakon što su Mićunović i još dvije osobe  oslobođene optužbe. Tada je VDT uputio novinarku „da sve odgovore na pitanja iz vašeg e-maila možete naći u predmetnoj presudi“.

U dotičnoj presudi Apelacionog suda kao i onoj od Višeg suda zaključuje se da je ubica Kovačevića zapravo pokojni Petko Pešukić koji mu je i nanio povrede u kazinu Hotela Podgorica od kojih je iskrvario, usljed čega je nastupila smrt. To je bio stav domaćih vještaka i Komisije vještaka Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu. Po tom stanovištu, koje je za kritičare upitno, Kovačević je već bio mrtav kad je doveden pred Urgentni blok. Sve i da je dokazano da je Mićunović pucao u mrtvog Kovačevića (po nalazu vještaka), ne bi bio osuđen za ubistvo već za neko blaže djelo poput izazivanja opšte opasnosti ili u najgorem, za pokušaj ubistva. Međutim,  u sudskoj praksi kod nas i u regionu ne postoji preseda slične vrste, pa ostaje nejasno da li bi uopšte i kako odgovarao.

Državno tužilaštvo se nakon pravosnažne presude nije bavilo identitetom pucača makar radi utvrđivanja da li je počinio krivično djelo izazivanja opšte opasnosti. Pucač je najvjerovatnije došao ispred Urgentnog bloka u uvjerenju da je Kovačević još živ.

Inače izuzetno složeni i javnosti poznati predmet ubistva Kovačevića se ne spominje u zvaničnoj biografiji glavnog specijalnog tužioca.

U vrijeme ponovljenog suđenja vrhovna državna tužiteljka je bila Vesna Medenica, koja će mjesec dana nakon pravosnažne oslobađajuće presude Branislavu Mićunoviću doći na čelo Vrhovnog suda Crne Gore. Osim nje i Katnića posrećilo se i predmetnom istražnom sudiji Mušiki Dujoviću koji će kasnije doći na čelo Apelacionog suda.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo