Povežite se sa nama

MONITORING

RACIONALIZACIJA, PO MJERI VLASTI: Uoči izbora zaposlili 195 ljudi u javnoj upravi

Objavljeno prije

na

Izvori Monitora tvrde da se u prvoj polovini ove godine zbog predstojećih parlamentarnih izbora značajno povećao broj zaposlenih na državnim jaslama. Ministarstvo javne uprave će broj zaposlenih za taj period saopštiti tek nakon izbora

 

Kada je 2016. godine osnovano Ministarstvo javne uprave (MJU), glavni cilj tog resora bio je svođenje broja zaposlenih u državnim službama na razuman nivo, odnosno optimizacija javne uprave. U tom pravcu ubrzo su usvojena planska dokumenta – Strategija reforme javne uprave (2016–2020) i Plan optimizacije javne uprave (2018–2020).

Iako ova dokumenta predviđaju smanjenje broja zaposlenih na državnom nivou za deset odsto, odnosno 15 odsto u lokalnim samoupravama, broj zaposlenih u javnoj upravi se svake godine povećava. Tako je broj zaposlenih na kraju 2019. godine na centralnom nivou povećan za 109 radnih mjesta. Iako je 659 zaposlenih napustilo javnu upravu u drugoj polovini 2019. godine, u istom periodu zaposleno je u državnoj službi još 768 službenika i funkcionera.

Iz Ministarstva javne uprave Monitoru nijesu dostavili aktuelne podatke iz prve polovine 2020. godine, jer, tvrde, tek treba da se nađu na dnevnom redu Vlade Crne Gore. Iz tog resora saopštili su da se traženi podaci obrađuju polugodišnje.

„Navedeni podaci će se obrađivati u narednom periodu u okviru izvještaja o realizaciji Plana optimizacije, koji Vlada tek treba da razmatra u narednom kvartalu (oktobar – decembar)“, piše u odgovoru Ministarstva, kojim rukovodi Suzana Pribilović.

Izvori Monitora tvrde da se u prvoj polovini ove godine značajno povećao broj zaposlenih na državnim jaslama, jer se u avgustu održavaju parlamentarni izbori. Prema odgovoru Ministarstva javne uprave, izvještaj koji će otkriti broj zaposlenih u državnoj službi objelodaniće tek novi sastav Vlade, nakon izbora 30. avgusta.

Međutim, uvid u određen broj novosklopljenih ugovora o radu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova može se pronaći na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Gotovo dva mjeseca uoči izbora u javnoj upravi je potpisano 195 novih ugovora, kojima su definisani radni odnosi. Najviše je potpisano ugovora na određeno vrijeme (85), najduže do tri, odnosno šest mjeseci. Na neodređeno vrijeme potpisano je 64, dok je potpisano 39 ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Mandat je uoči izbora započelo sedam funkcionera.  Kod malog broja ugovora je riječ o transformaciji ugovora u radu ili potpisivanju ugovora o preuzimanju iz drugog sektora. Tri zaposlena na neodređeno, od tog broja, došla su i u Ministarstvo javne uprave.

Ako izuzmemo Podgoricu, gdje je sjedište gotovo cijele državne administracije, najviše novozaposlenih je u opštini Budva, gdje se vodi najvatrenija predizborna kampanja. Tamo su potpisana 32 ugovora, a najviše na određeno vrijeme do tri mjeseca. Na primjer, Dom zdravlja u Budvi zaposlio je sedam radnika na određeno (pet na tri mjeseca), a svi ugovori su dostavljeni agenciji 7. jula. Slično je i sa Javnom predškolskom ustanovom (vrtićem) „Ljubica V. Jovanović – Maše“, gdje je zapošljeno 12 radnika na određeno vrijeme.

Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora zapošljavanje je moguće u izuzetnim slučajevima. Sve odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju biti dostavljeni Agenciji u roku od tri dana od donošenja odluke. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je izbore 20. juna, kada je Opština Budva već bila u političkoj blokadi. Naredne sedmice izabrano je novo rukovodstvo te opštine na čelu sa Nikolom Divanovićem (DPS). To znači da su svi u toj opštini zaposleni nakon preuzimanja vlasti od strane Demokratske partije socijalista.

Prema strateškim dokumentima Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave, planirali su da u ovoj godini dođe do smanjenja zaposlenih u državnom sektoru za 10 odsto, odnosno 15 odsto u lokalnim samoupravama. Riječ je o dugoročnom planiranju za posljednje dvije godine. Iako dokumenta kažu da treba doći do smanjenja, Budžet Crne Gore za 2020. godinu značajno je povećao sredstva za zarade u javnoj upravi. Tako je 502,7 miliona eura ove godine izdvojeno za bruto zarade i doprinose, dok je za prošlu godinu planirano 30 miliona manje, odnosno 472 miliona eura. Ista stvar je i sa planiranim sredstvima za isplatu naknada po osnovu ugovora o djelu. Dok je 2019. godine za isplatu honorara po osnovu ugovora o djelu iz Budžeta Crne Gore bilo opredijeljeno 6,35 miliona eura, taj iznos je značajno uvećan ove godine – 8,59 miliona.

Da je optimizacija javne uprave samo mrtvo slovo na papiru prepoznala je i Evropska komisija (EK), koja je za optimizaciju javne uprave, preko IPA programa, opredijelila 12 miliona direktne budžetske podrške. Taj novac je trebao biti isplaćen u tri tranše od po četiri miliona eura, od kojih je prva fiksna, a ostale zavise od ispunjenja definisanih kriterijuma. Međutim, pouzdani izvori Monitora tvrde da je Crnoj Gori u posljednjem transferu, umjesto četiri, uplaćeno samo dva miliona eura, s obzirom da plan optimizacije nije dao željene rezultate.

Iz Evropske komisije su Vladi Crne Gore zamjerili jer brojne aktivnosti i normativni akti nijesu dali rezultate. To se navodi i u prošlogodišnjem Izvještaju o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme javne uprave (2016–2020), koju je pripremilo Ministarstvo javne uprave.

„I pored činjenice da je postignut visok stepen od 75 odsto realizacije podaktivnosti, nijesu ostvareni rezultati kod većine indikatora učinka, pa imamo situaciju da je znato veći procenat realizovanih aktivnosti od procenta postignutih rezultata. Tu se prvenstveno misli na indikatore u pogledu dužine trajanja upravnog spora koji sa planiranih četiri mjeseca u ovom trenutku iznosi 14 mjeseci; broju žalbi na rješenja o slobodnom pristupu informacijama koji je u 2019. godine veći za 400 žalbi u odnosu na 2018 godinu; da ne postoji sistem redovnog mjerenja zadovoljstva građana pruženim upravnim uslugama; nijesu ostvarene vrijednosti indikatora u pogledu smanjenja broja zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou…“, navodi se u tom dokumentu.

Od velikih Vladinih priča o opterećenju državnog budžeta prekomjernim brojem zaposlenih u javnoj upravi i potrebe postojanja posebnog resora koji će raditi na tome da se taj broj smanji dobili smo samo veća izdavajanja državnog novca za nova radna mjesta. Ministarstvo javne uprave ne može ili neće da natjera državne institucije da poštuju plan optimizacije, a javnost ne zna ni za jednog ministra ili predsjednika opštine koji su odgovarali zbog neracionalnog zapošljavanja. Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Ministarstva javne uprave. Da li su značajna sredstva uložena u optimizaciju, izradu dokumenta, eksperte – bačene pare?

 

Vlada obećala da će se rješiti 3.200 zaposlenih

Nevladina organizacija Institut Alternativa u posljednjem Izvještaju o praćenju sprovođenja javne uprave za 2019. godinu navodi da su mnoge odredbe iz zakona i podzakonskih akata ostale mrtvo slovo na papiru. U izvještaju, koji je uredio direktor te NVO Stevo Muk, stoji da se „krnjim“ kadrovskim planom (2019) iskazuje potreba za 778 državnih službenika i namještenika, od čega bi 550 trebalo da bude angažovano na neodređeno vrijeme i 228 na određeno vrijeme.

„Kako izostaje obrazloženje plana, nije jasno da li ova brojka podrazumijeva da će se i broj zaposlenih u organima obuhvaćenim planom povećati za 778, ili će se u određenoj mjeri produžiti radni odnos službenicima koji su već u sistemu? U svakom slučaju, on odslikava izostanak strateškog pristupa i vjerodostojnosti procesa optimizacije, koji je takođe jedan od ciljeva reforme javne uprave“, navodi se u izvještaju.

Oni ističu da je Vlada je obećala da će do 2020. godine smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru za oko 3.200 zaposlenih. Tvrde da uporedna analiza kadrovskih planova Vlade za dvije uzastopne godine od kada se plan optimizacije primjenjuje, pokazuje i da je samo 136 radnih mjesta manje sistematizovano u 2019. u odnosu na prethodnu godinu.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRELOMIO O NEUSTAVNOM ZAKONU O OPŠTINAMA: Na izbore – pa ko šta odnese

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, izdvojili su mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića

 

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar (umjesto u maju), proglašene su neustavnim. Nova parlamentarna većina, sastavljena od Demokratske partije socijalista (DPS, Socijalističke narodne partije (SNP), Koalicije Crno na bijelo, Socijal-demokratske partije i manjinskih partija izglasala je odlaganje izbora na Dan Evrope (9. maja). Međutim, iako je postupak zahtijevao hitnost, Ustavni sud je odluku o neustavnosti zakonskih odredbi donio tek 28. jula – gotovo tri mjeseca nakon donošenja spornog zakona.

Pravno dejstvo i šteta od neustavnog zakona nastupili su odmah nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao izmijenjeni zakon. On je akt jednom vratio Skupštini na ponovno izglasavanje, što mu omogućava Ustav, ali morao ga je potpisati nakon što je ponovo usvojen. Premijer Dritan Abazović pravdao je odlaganje izbora time što nemamo izglasan Ustavni sud i Sudski savjet, dok su opozicione stranke i civilno društvo upozoravali da se time krši Ustav i pravo građana da vlast biraju svakih četiri godine.

U opštinama koje su izbjegle izbore na proljeće, lokalnim parlamentima produženi su mandati. Aktuelne većine odbornika kasnije su ponovo izabrale predsjednike opština na drugi mandat, bez izbora. Do sada su ponovo izabrani predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, Glavnog grada – Ivan Vuković, Bara – Dušan Raičević i Opštine Golubovci Tanja Stajović. Svi su iz Demokratske partije socijalista. Pravnici tvrde da su sva imenovanja sporna, jer proizilaze iz neustavnog zakona.

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, na sjednici ustavnosudske instance izdvojili su mišljenje sudije Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića.

Iličković kaže da je dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti. Odluka, tvrdi, ostavlja brojne dileme.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLODAVCI NA MUKAMA: Radnika nema, a neće ih ni biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Domaće radne snage, i one iz regiona, biće sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja

 

„Potrebne radnice“, „Traži se konobar“, „Zapošljavamo“ – skoro da nema ulice u Podgorici u kojoj na malim prodavnicama, radnjama ili kafićima ne vidite oglas za posao. Vlasnik kafića kaže za Monitor da je oglas za konobara objavio prije skoro dva mjeseca: „Da se bar ko javio da se interesuje. Niko. Ni jedan poziv nisam imao“. Njegov kolega odložio je otvaranje novog kafića za septembar jer su mu dvije ekipe radnika otišle da rade na primorje.

Iste nevolje i na primorju. „Radna snaga nas napušta. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu, ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, žalio se medijima na početku sezone ugostitelj iz Petrovca.

Nevolje sa radnom snagom ponavljaju se tokom svake ljetnje turističke sezone. Ugostitelji kažu da se od pandemije samo pojačao. Ljudi su iz ugostiteljstva otišli u druge, sigurnije branše ili na druga mjesta gdje imaju bolje uslove.

Samo Budvi tokom sezone nedostaje oko 3.000 radnika, uglavnom  kuvara, konobara, čistačica, sobarica… Da bi privukli radnike neki od ugostitelja su ove sezone bili prinuđeni da povećaju plate – konobarima i sobaricama od 500 do 800 eura, kuvarima od 800 do 2.500… Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve izjavio je: „Ugostitelji su bili primorani da izdvajaju više za plate zaposlenima. Uz povećanje zarada na nivou države, došlo se u apsurdnu situaciju da kuvar ima zaradu kao ministar ili premijer“.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da  problem nedostatka radne snage nije slučajan. „On ima utemeljenje i u činjenici da u određenim sektorima (turizam, građevinarstvo, trgovina…) poslodavci godinama ne stvaraju ambijent za dostojanstvene uslove rada što odvlači domaću radnu snagu od ovih poslova. Niske zarade, nesigurni (prekarni) ugovori o radu, prekovremeni rad koji je pravilo, a ne izuzetak, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i druge povrede prava iz radnog odnosa, doprinosili su i dalje doprinose tome da naši građani i građanke ne žele da budu radno angažovani u tim sektorima“, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije.

Ne nedostaje radnika samo u turizmu. Prema podacima Unije poslodavaca deficitarna zanimanja su ona trećeg i četrtog nivoa kvalifikacije iz sektora turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, najčešće zanatska zanimanja i usluga:  konobari, kuvari, recepcioneri, točilaci pića, prodavci, higijeničari, sobarice, serviri, pomoćni građevinski radnici i druga srodna i pomoćna zanimanja iz navedenih oblasti. Među visokoškolskim zanimanjima kao deficitarna od strane privatnog sektora izdvajaju zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija (IT).

Iz Privredne komore za Monitor su kazali da zbog sezonskog karaktera crnogorske privrede poslodavci u pojedinim oblastima imaju velike poteškoće da nađu odgovarajuću radnu snagu. Naglašavaju da je to posebno izraženo u sferi turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, i rezultira većim zapošljavanjem strane radne snage, u odnosu na domaće radnike. Prema podacima Ministarstva rada, u utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2021. godini, pretežno učešće (79,65 posto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina. Takođe je stalna potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, gdje dolazi do izražaja ne samo pitanje ponude radne snage na tržištu rada iz ove oblasti odnosno kvantiteta, već i njenog kvaliteta. Deficitarni kadrovi u pojedinim opštinama su takođe doktori medicine, a u oblasti saobraćaja vozači teretnjaka, vozači autobusa, vozovođe…

„Uzroci navedene deficitarnosti odnosno neusklađenosti ponude i tražnje u Crnoj Gori su višestruki: obrazovna politika i kvalitet obrazovanja, politika zapošljavanja, migracije stanovništva ali i sistem vrijednosti i mentalitet crnogorskih građana pri čemu vrlo često, prema riječima poslodavaca, domaća radna snaga nije zainteresovana za rad u pojedinim sektorima odnosno na pojedinim od navedenih pozicija. Naročito posljednje rezultira zapošljavanjem strane radne snage, pa se u Crnoj Gori svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance“, kaže za Monitor Ana Marković, šefica sektora za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca.

Mladi nijesu spremni da rade slabo plaćene poslove. Godinama ankete govore da sve više njih razmišlja da napusti Crnu Goru – 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru (istraživanje rađeno maja 2022), a 92 odsto mladih bi privremeno ili trajno napustilo Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika (decembar 2021).

Posljednje istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije koje je sprovedeno u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih govori da je najveći broj mladih koji rade zaposlen u sektoru trgovine i usluga. Trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja. Najčešće prepreke koje su identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.

Mihajlović upozorava da se Crna Gora već suočava i da će se tek suočiti sa egzodusom radne snage. Iz Sindikata ističu da poslodavci ne preduzimaju ništa kako bi stvorili dostojanstvene uslove rada i zadržali radnu snagu.

Istraživanje koje je USSCG sprovela tokom 2021. godine uz podršku Međunarodne organizacije rada, pokazalo je da 38,2 odsto ispitanika razmišlja o odlasku iz Crne Gore u potrazi za boljim poslom, ali još uvijek nije preduzelo konkretne aktivnosti na tom planu. Dodatnih 11,1 odsto ispitanika je već preduzelo konkretne korake u vezi sa odlaskom.

„Kao najfrekventniji odgovor na pitanje koji je dominantan razlog za odlazak iz Crne Gore, 57,7 odsto ispitanika navelo je adekvatnu zaradu, a odmah nakon toga bolje uslove rada. Ovakvi i slični podaci iz drugih istraživanja trebalo bi da budu alarm kako za poslodavce, tako i za samu državu jer ćemo u suprotnom izgubiti najznačajniji resusr – ljude“.

Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad, ističu iz Privredne komore.

Preciznih podataka koliko je stanovnika posljednjih decenija napustilo Crnu Goru nema. I dok naši idu na Zapad, svake godine se uvećava broj onih koji posao traže u Crnoj Gori. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje o deficitarnim kadrovima su iz 2019. Navodi se da je te godine najviše dozvola za strance se izdato u sektoru Usluge smještaja i ishrane – preko 6.000, zarim Građevinarstvo – 5.500, Ostale uslužne djelatnosti – 2.150 i Trgovina na veliko imalo preko hiljadu. Zapošljeni dolaze iz Srbije, Turske, BiH, Kine, Albanije, Rusije, Kosova, Makedonije.

I u komšiluku slične muke. U posljednje dvije decenije stanovništvo Srbije smanjeno je za 625.000 ljudi i radna snaga postala je oskudan resurs. Srbija već godinama na ovaj ili onaj način uvozi radnike, prije svega iz okolnih zemalja: Albanije, Makedonije, BiH, ali sve više se nalazi na mapi stanovnika udaljenih, egzotičnih i siromašnih država. Mediji su objavili da je tamošnja Vlada u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju.

Hrvatska, iz koje se masovno odlazi na rad u Njemačku i Irsku, se godinama suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage. Procjenjuje se da Hrvatskoj kontinuirano nedostaje 60.000 radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW je izjavio da se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika: „Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom na to da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje. Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…“.

U BiH, egzodus koji je započeo tokom rata, nikada nije ni prestao.

Problem nedostatka odgovarajuće radne snage karakteriše i privredu EU, pa je tako u ekonomskom istraživanju Evropske asocijacije komora – EUROCHAMBRES-a, 40 odsto poslodavaca u Evropi prijavilo poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa potrebnim vještinama. Nedostatak kvalifikovanih radnika smatra se drugim glavnim izazovom za preduzetnike.

U Evropskoj uniji stopa nezaposlenosti je dostigla istorijski minimum i iznosila je u martu 2022. 6,2 odsto, a u eurozoni na 6,8 odsto aktivnog stanovništva prema podacima Eurostata. Među članicama EU, najviše stope nezaposlenosti u martu su imale Španija (13,5 odsto), Grčka (12,9 odsto) i Italija (8,3 odsto), dok su najnižu stopu nezaposlenosti imale Češka (2,3 odsto), Njemačka (2,9 odsto), Malta i Poljska (po tri odsto).

Iz Privredne komore kažu da se očekivanim padom društvenog bruto proizvoda i inflacije izazvane krizom zbog pandemije, ratom u Ukrajini i privrednom recesijom, očekuje pogoršanje stanja i u ovoj sferi.

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Poslodavci neće moći da ispraćaju radnike sa onom čuvenom – „Ako nećeš ti, ima ko će da radi“ (podrazumjeva se za male pare i nikakve uslove rada). Domaće radne snage, i one iz regiona, će biti sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo