Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO ŽIVJETI U KOLAŠINU: Pogrešno vrijeme za podstanare

Objavljeno prije

na

Sve manje stanova za iznajmljivanje kolašinskim porodicama i sve veće kirije dodatno ugrožavaju egzistenciju Kolašinaca „bez krova nad glavom”. Nijedan stan za socijalno stanovanje Opština ne može dodijeliti ove godine

 

Svi koji su, u skorije vrijeme, pokušali da na duže iznajme stan u Kolašinu suočili su se s neprijatnom činjenicom da je sada kirija dva puta veća u odnosu na prije tri godine. Pored toga, sve manje vlasnika stambenog prostora u Kolašinu želi da iznajmljuje na duži period. Većina tih nekretnina sada se koriste kao turistčiki apartmani, kao „stan na dan” ili se daju u zakup mnogobrojnim stranim radnicima angažovanim na gradilštima u tom gradu.

Kupovina stana odavno je nedostižna za mnoge u Kolašinu. Prema onome što zvanično saopštavaju iz kolašinske Opštine nema nade ni da će skoro biti dovršavana gradnja stanova za socijalno stanovanje.

Četvoročlana porodica Rakočević je nedavno od prethodnog stanodavca dobila otkazni rok od mjesec dana, tokom kojeg treba da napuste stan u kojem su proveli minule dvije godine. Za Monitor kažu da bezuspješno tragaju za novim smještajem.

„Dosadašnji gazda je rekao da će stan da preuredi za apartman i da moramo da iselimo. Malo je reći da smo u ogromnom problemu. Definitivno, u Kolašinu se ne može naći stan za kiriju nižu od 300 eura mjesečno, a i tu je riječ o prostoru koji treba dodatno preurediti i mnogo šta popraviti. Namješteni stanovi su mnogo skuplji, mada je zaista malo onih koji žele da izdaju ovdašnjim porodicama na duže vrijeme. Jasno je da svako gleda svoj interes, ali nadležni treba da odgovore kako mi sa ukupnim mjesečnim prihodima od 550 eura možemo da priuštimo da smo podstanari po ovakvim cijenama”, kažu sagovornici Monitora.

Nekoliko kolašinskih porodica sa dužim podstanarskim stažom za Monitor su ispričli da, iako im nije traženo da napuste stanove, vlasnici su najavili povećanje kirija i to za, najmanje, 50 odsto.  Četvoročlana porodica Bulatović će, tako, od aprila, jednosoban stan u staroj kolašinskoj kući u jedom prigradskom naselju plaćati 250 eura.

Upiti za izdavanje stanova na duže, kažu u agencijama za nekretnine, uglavnom ne idu preko njih. Objašnjavaju da su cijene za izdavanje gotovo duplirane u prethodnih tri do pet godina. „Opremljeni stanovi se izdaju od 400 eura, a većinom su luksuzno opremljeni. Sada je najčešće iznajmljivanje po sistemu ‘stan na dan’ tokom sezone. Stan na dan je od 30 do 150 eura, ali je u prosjeku ta cijena oko 70 do 100 eura“, tvrde u jedoj od agencija. Trgovci nekretninama u Kolašinu bilježe rekordne cijene. U novogradnji to iznosi od 1.500 do 4.000 eura u centru grada, dok u objektima na skijalištima cijena dostiže 7.000 eura po kvadratu.

Prema onome što su Monitoru kazali u kolašinskoj lokalnoj upravi, nema mnogo izgleda da će u dogledno vrijeme biti useljen ijedan novi stan iz oblasti socijalnog stanovanja. Završetak stanova u zgradi u ulici Dunje Đokić, davno namijenjenih Kolašincima bez krova nad glavom, trenutno je nemoguć. Taj objekat, ni poslije više od deceniju i po od kako je započet, i dalje nije u vlasništvu Opštine niti je uknjižen u Upravi za katastar i državnu imovinu. Zgrada je podignuta na tuđem zemljištu pa se, objašnjavaju, ne mogu izvoditi nikakvi radovi, dok se ne steknu pravne pretpostavke za upis objekta.

Za gradnju tog objekta i kasnije dodatne radove, prema dostupnim podacima, potrošeno je milion eura. Prije 10-ak godina u, kako se kasnije ispostavilo, nelegalnu zgradu, useljeno je samo 20 stanova. Navodno, stanove su na korišćenje dobili „oni kojima su najpotrebniji“, iako o tome nije donijeta opštinska odluka. Javnosti nijesu bili poznati ni kriterijumi prema kojim je raspodjela obavljena.

Polovina zgrade još je nedovršena. Tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković prilikom podjele stanova, obećao je da će „uskoro, uz pomoć države, biti i ostali stanovi spremni za useljenje“.

Gradnja je 2007. godine povjerena preduzeću T&M gradnja iz Podgorice. Do 2010, prema djelimičnoj dokumentaciji koju je moguće naći u lokalnoj upravi, tom preduzeću je isplaćeno više od 745.000 eura. Za te pare, tokom dvije godine, završeni su samo „grubi“ radovi i postavljen krov. Pred parlamentarne izbore 2012. godine, Ministarstvo rada i socijalnog staranja dalo je 30.000, a Opština  70.000 eura za nastavak radova. Naredne godine, iz državnog budžeta opredijeljeno je još 45.000 eura. Zahvaljujući tome, polovina stanova konačno je osposobljena za stanovanje.  Iz Ugovora između izvođača radova i Opštine, vidi se da su se tadašnji lokalni čelnici odlučili da se naknadno dograde dva sprata, što je koštalo oko 400.000 eura. Zbog toga su na temeljima, planiranim za objekat sa 24, izgrađena 42 stana.

Bivša predsjednica Opštine Željka Vuksanović više puta je izjavljivala kako je, prije svega, neophodno procijeniti sigurnost te zgrade, odnosno, električne, vodovodne i kanalizacione priključke. Sve što je bilo sumnjivo oko izgradnje te zgrade poslato je Specijalnom državnom tužiocu, ali povratne informacije nikad nijesu stigle.

Na desetine najsiromašnijih kolašinskih porodica željno čekaju završetak preostalih stanova u tom objektu. Prije svih, korisnici privremenog nužnog smještaja u Doma učenika u Smailagića Polju.  Ni za Dom učenika ove godine nijesu opredijeljena sredstva za adaptaciju. Iz Opštine ne mogu da kažu ni kada bi mogli unaprijediti životni prostor stanara tog objekata.

„Što se tiče adaptacije, budžetom koji je usvojen za tekuću godinu nijesu predviđena sredstva za radove na ovom objektu. Ne postoji bilo kakva dokumentacija u nadležnom Sekretarijatu, koju je nova vlast pronašla a da je pripremljena za adaptaciju ili rekonstrukciju tog objekta. Znajući da lokalna uprava raspolaže sa vrlo malo zemljišta i objekata u svom vlasništvu, ne razmišljamo o prodaji lokacije, koja je izuzetno atraktivna”, saopštili su nedavno iz Opštine.

Nova vlast još, kažu, nije stigla ni da analizira koji sve problemi opterećuju zgradu na starom pazarištu, koja je građena od 2007. Za gradnju tog objekta Opština je dobila kredit od 442.000 eura od Holandskog međunarodnog stambenog fonda (DIGH). Prema ugovoru o zajmu, trebalo je da se izgrade 24 stana za izdavanje, od čega 18 za lica sa niskim prihodima, a šest za porodice u stanju socijalne potrebe. Na to se ubrzo zaboravilo, pa su 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma za raspodjelu i konkursa, raspodijeljeni nezavršeni stanovi i preimenovani u „kadrovske” za zaposlene u lokalnoj upravi i nekim državnim organima. Ustavni sud je ukinuo tu odluku, a zgrada propada i u njoj su gotovo svi stanovi prazni i nezavršeni.

Jedini konkurs na kojem su dijeljeni stanovi najsiromašnijim Kolašincima bio je 2018. godine. Tada su podijeljene dvije garsonjere, površine 19 i 21 metar kvadratni, u takozvanoj Njemačkoj zgradi na lokaciji Pazarište. Takođe i garsonjera u zgradi u ulici Dunje Đokić površine 24 metra kvadratna i jednosobni stanovi od 34, odnosno 40 kvadrata, u barakama u Smajlagića polju i izbjegličkom naselju. To je bio prvi put u posljednje bar dvije decenije da Opština, konkursom, prema utvrđenim kriterijumima i uz formiranje komisije, dijeli stanove siromašnim sugrađanima.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo