Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo

Objavljeno prije

na

Ministar Damjanović traži da se preispita proces zakonitosti emisije obveznica sa praćenjem toka novca koji bi, eventualno, pokazao mogućnost zloupotrebe i nezakonitog bogaćenja trećih lica korišćenjem javnih finansija. Ostaje na tužilaštvu da se izjasni da li se radi samo o „tehnologiji knjiženja“ kako bi se prikazali legalni troškovi i popusti ili o nečemu drugom

 

Nije se ni osušilo mastilo nakon odluke Državne izborne komisije (DIK) kojom je odbijena predsjednička kandidatura predsjednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića a stigla je nova/stara optužba na njegov račun.

Na javnoj sjednici Vlade 24. februara, sadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović saopštio je da je njegov prethodnik u decembru 2020. godine napravio rješenje koje je fiktivno sprovedeno kroz državni trezor, a kojim je obuhvaćena suma od 3,51 milion eura troškova u vezi sa emisijom državnih obveznice iz te godine. Novac je navodno prenesen na obračunski račun Centralne banke Crne Gore (CBCG). Centralna banka je 8. februara obavijestila Vladu da taj novac nikada nije stigao iz Trezora na njen račun. Zato je Vlada odlučila da informacije koje je prezentovao ministar Damjanović proslijedi državnom  tužilaštvu.

Da podsjetimo, u decembru 2020. godine država se zadužila na Londonskoj berzi kroz emisiju euro obveznica za iznos od 750 miliona eura uz period dospijeća od sedam godina i kamatu od 2,875 odsto. Sama kamatna stopa bila je izuzetno povoljna u odnosu na sva prethodna i kasnija zaduženja Vlade Crne Gore.

Odmah po tadašnjoj objavi Vlade, o emisiji obveznicva oglasio se lider Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević koji je optužio Spajića i njegove saradnike da su uzeli milionske provizije i dodatno zadužio državu. Ubrzo se optužbama pridružio i lider Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević. On je koji  mjesec nakon obavljenog posla optužio Spajića da krije dokumentaciju i da nije raspisao tender za izbor savjetnika u poslu, već da ga je izabrao neposrednom pogodbom.

Konjević je kasnije tražio i osnivanje anketnog odbora Skupštine koji bi ispitao tu državnu pozajmicu. Iako je bio na istoj ravni u optužbama protiv Spajića, Demokratski front (DF), čiji član je Medojevićev PZP, nije podržao inicijativu SDP-a za otvaranje parlamentarne istrage. Međutim, Spajić se pojavio u martu 2021. na saslušanju parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet koje je inicirao Damir Šehović, lider Socijaldemokrata (SD). Tada je Spajić izjavio da bi, da je nešto nezakonito uradio, bio na crvenoj potjerinici Interpola. Optužbe protiv Spajića su nastavljene u maltene pravilnim vremenskim intervalima kao dio napada na vladu premijera Zdravka Krivokapića i opet reaktivirane nakon opštinskih izbora kada je snaga PES-a postala očigledna.

Da je tadašnje zaduženje bilo neophodno slažu se svi, i iz vladajuće većine i iz Demokratske partije socijalista (DPS). Po pouzdanim informacijama Monitora, DPS je odradio između 90 i 95 odsto posla pripreme za emisiju obveznica. DPS-ov ministar finansija Darko Radunović i guverner centralne banke Radoje Žugić su imali nekoliko sastanaka sa budućim ministrima Krivokapićeve vlade i intenzivno je dogovaran izlazak na londonsko tržište hartija od vrijednosti, u drugoj polovini novembra. Stanje u budžetu je bilo alarmantno i po riječima samog Radunovića i njegovih saradnika. Prijetio je totalni kolaps već krajem januara 2021. godine jer nije bilo sredstava za nadolazeće obaveze (plate, penzije, socijalna davanja…) .

Zaduženje je bilo zakonski utemeljeno rebalansom budžeta iz juna 2020. godine i prateće Odluke o zaduživanju za istu godinu. DPS se nikada nije hvalio svojim zaslugama u ovom poslu već je pustio Spajića da svu slavu uzme za sebe. S druge strane, bilo je više nego očigledno da Vlada i dio skupštinske većine nisu dovodili u pitanje poziciju omiljenog bankara Prve familije na čelu Centralne banke CG.

Najavljeno je da će se veći dio pozajmice iskoristiti za vraćanje starih, nepovoljnih dugova sa ranijim obveznicama i skupim komercijalnim kreditima koje su uzimale ranije DPS-ove vlade (oko 400 miliona). Ostatak je planiran kao podrška (backup) za rast i oporavak ekonomije.

Ono što je na samom početku bilo sporno u tom poslu je da odluka o zaduženju nije izašla u Službenom listu, da nije bilo tendera za izbor konsultanta već je to urađeno nepsrednom pogodbom, i da nije bilo izjašnjenja Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Kasnije je, po nekim još nepotvrđenim informacijama, ispalo da se Zaštitnik ipak izjasnio. Damjanović je na sjednici Vlade rekao da je Zakon o budžetu prekršen jer je prekoračen iznos kreditnog zaduženja planiran članom 1 i članom 14 i nije bilo ovlašćenja za potpisivanje u pogledu iznosa novca i potrebe zaduživanja shodno članu 13. Prekršen je i Zakon o javnim nabavkama u vezi angažovanje pravnih lica o posredovanju i konsultantskim uslugama.

Spajić je na sjednici skupštinskog Odbora 2021. godine izjavio da je stvar bila hitne prirode, da ga „ne interesuju tehnikalije“  i da je dokumentaciju o zaduženju učinio javnom. Sličnim preskakanjem „tehnikalija“ bavile su se i ranije vlade pod kontrolom DPS-a. Samo  što to nije izazivalo nikakvu pažnju, dok su dokumenta o emisiji obveznica proglašavana tajnim/ internim, jer bi davanjem pristupa njima „mogla biti ugrožena ekonomska politika Crne Gore“. Taj stav su, kasnije, potvrdili i Upravni i Vrhovni sud.

Drugi i veći problem leži u nepotpunim objašnjenjima suprotstavljenih strana o tome šta se zapravo desilo sa nedostajućih ili (ne)plaćenih 5,098 miliona eura koji su odbijeni od sume od 750 miliona uzajmljenih na berzi.

Spajić i njegova partija su na presu objasnili da je spornih 3,51 milion eura bio popust ili diskont (discount na engleskom) kupcima obveznica prilikom trgovine na berzi. PES je u svom saopštenju naveo da je traženo 750 miliona eura od investitora a da su dobili kamatu (prinos) od 2,95 odsto. Da bi je smanjili na 2,875, pristali su platiti diskont od 3,51 milion eura pa su „investitori taj novac oduzeli od iznosa koji smo tražili“.  Dakle, PES potvrđuje da „nije dobijeno 750 miliona eura, vec 745,026 miliona (iznos umanjen za 3,51 miliona diskonta i 1,46 miliona za troškove transakcije, odnosno advokate, investicione bankare i fiskalnog agenta)“ i da „nije bilo mogućnosti za bilo kakvo podmićivanje i zloupotrebe“.

PES još kaže da je „Centralna banka, kako je to saopštio odlazeći ministar, potvrdila da nije bilo isplate diskonta“, jer se „diskont ne plaća, već se oduzima od iznosa emisije“. To je inače standardna stvar na berzi i potpuno legitimna. PES dalje navodi da je 2019. prilikom emitovanja emisije obveznica od 500 miliona, DPS Vlada Duška Markovića imala diskont od 10,77 miliona eura i da je „interesantno da Damjanović i Medojević tu činjenicu nikad ne pominju“.

Spajić je na twitter-u optužio Damjanovića za elementarno neznanje i rekao da  „jedinstveni DPS iz 90-ih“ (čiji dio je bio i SNP Damjanovića) „ponavlja lažnu predizbornu priču koju su provjerile sve crnogorske, britanske i američke institucije nadležne za izdavanje obveznica“.

Damjanović i Medojević, s druge strane, su tvrdili da u prospektu Vlade o emisiji obveznica nije predviđen diskont investitorima, što je opovrgnuto objavom dokumenta gdje je u drugom redu naslova jasno naznačena cijena diskonta velikim crnim slovima.

Ono za šta i dalje nema objašnjenja je rješenje ministra Milojka Spajića 06-6016/1 od 23. decembra 2020. godine gdje se nalaže Trezoru da se „evidentira priliv sredstava po osnovu emisije eurobond obveznica od 4,973,594 miliona eura“ i da se evidentira odliv sredstava od 3,51 miliona (iznos diskonta za emisiju obveznica), odliv od 1,35 miliona (bankarska naknada) i odliv od 113,594 hiljade eura (troškovi vezani za ugovaranje). Naime, to je novac koji i samim objašnjenjem PES-a nije stigao u Crnu Goru i koji je odmah odbijen od sume od 750 miliona pa se samim tim nije ni mogao prebaciti na račun Centralne banke.

Na računu državnog trezora je evidentirana emisija obveznica od 745,026 miliona eura nakon odbijanja troškova i popusta od 0.468 odsto koji su jasno naznačeni u prospektu Vlade. Iz Trezora, po navodima dopisa CBCG, ostalih 4.973 miliona  nije leglo na račun CBCG.

Damjanović traži da se preispita cijeli proces zakonitosti emisije obveznica sa praćenjem toka novca, na domaćem i međunarodom tržištu koji bi eventualno pokazao mogućnost zloupotrebe i nezakonitog bogaćenja trećih lica korišćenjem javnih finansija. Ostaje na tužilaštvu da se izjasni da li se radi samo o tehnologiji knjiženja kako bi se prikazali troškovi i popusti ili o nečemu drugom.

SNP je nedavno podržao DF-ovog kandidata za predsjednika države, i nije nemoguće da će nove informacije o (ne)spornoj pozajmici stići u finalu predsjedničke kampanje.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo