Povežite se sa nama

Izdvojeno

ANTIMAFIJA ZAKON OPET NA POPRAVNOM: Izrada do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Javna rasprava o Vladinom Predlogu vodi se tek nakon što je tekst upućen u Skupštinu

 

Iako Vlada mjesecima najavljuje brzo usvajanje Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, na njega ćemo još čekati.

Ove sedmice u parlamentu je završen pretres Predloga tog zakona, koji je Vlada uputila Skupštini početkom februara, ali se o njemu nije glasalo. Dogovoreno je da radna grupa, koju čine poslanici, a koja je formirana odmah nakon što je Predlog upućen Skupštini početkom februara, u saradnji s pravnim ekspertima, nastavi s njegovim  unapređivanjem, pa da ga Vlada ponovo utvrdi i pošalje parlamentu. Za sada je na tekst predloženo 12 amandmana.

Ministar pravde Marko Kovač kazao je da očekuje da u narednih mjesec dana radna grupa usaglasi predlog zakona sa Vladom. „Nadam se da ćemo već u martu imati ovaj zakonski tekst usvojen“, naveo je Kovač.

Postoje ozbiljna neslaganja oko kvaliteta Vladinog predloga. Dok Vlada insistira na tome da je njeno rješenje značajan mehanizam kada je u pitanju sistem oduzimanja nelegalno stečene imovine, u parlamentu misle drugačije, ali i u civilnom sektoru, iz kog su došle najoštrije  kritike. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vladin Predlog je čak okarakterisala kao „kukavičje jaje”.

„Vlada predlaže kukavičje jaje, a ne anti-mafija zakon: amnestiraju krađu iz devedesetih, a o oduzimanju imovine odlučuju sudije Vesne Medenice”, saopštili su iz ove organizacije. „Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću treba da obuhvati svu imovinu javnih funkcionera i lica povezanih sa organizovanim kriminalom, bez obzira kada su je stekli. Oni treba da dokažu porijeklo imovine koja odudara od zvaničnih prihoda, a ne da država dokazuje krivična djela”, smatraju u MANS-u.

„Djeluje mi da je intencija ovog zakona da se stimulišu tajkuni iz prethodnog režima Đukanovićeve Demokratske partije socijalista i pređu na drugu stranu – da budu tajkuni novog režima”, ocijenila je direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.

I poslanici parlamentarne većine uglavnom su imali primjedbu na vremensko ograničenje Predloga, odnosno činjenicu da se on ne odnosi na devedesete godine. „Potreban je zakon koji udara na sve djelove i sve generacije mafije, i koji objedinjuje sve borce protiv korupcije, organizovanog kriminala, pranja novca”, ocijenio je na ovonedjeljnom pretresu poslanik Demokrata Momo Koprivica, koordinator Radne grupe.

Premijer Dritan Abazović insistira da je Vladino zakonsko rješenje dobro. On je na ovonedjeljnoj sjednici parlamenta kazao da nije tačno da će „anti-mafija“ zakon legitimisati biznismene i funkcionere iz prethodnog režima.

„Anti-mafija zakon je kreiran tako da bude efikasan i za Tužilaštvo i imaće rezultate u prvoj godini. Priča da će se legalizovati imovina funkcionera i biznismena nije tačna. To odgovorno tvrdim. Kako može neko da tvrdi da se ovaj Zakon neće primjenjivati na Veska Barovića ili Svetozara Marovića“, kazao je Abazović osvrćući se na kritike, prvenstveno one iz MANS-a.

On je dodao da je poenta kritika prema ovom zakonu „da mi nemamo ništa, kao do sada”.

„I da ti ljudi dobiju na vremenu da eventualno samo odrade neke radnje skrivanje imovine u narednih pola godine-godinu. Neki ljudi sa strane, ne mislim na ljude u parlamentu, pokušavaju da bacaju drvlje i kamenja na zakon koji Crna Gora nije ni imala je prevazišlo svaku mjeru. Nemoguće je da ne postoji cilj da se zaštiti postojeći status quo”.

Kritike i zebnje nisu upućene samo od domaće javnosti. Iako je ministar pravde Marko Kovač još u oktobru prošle godine tvrdio da je Vladin predlog usaglašen za evropskim standardima, te da je prošao zeleno svjetlo Evropske komisije, nakon što je tekst u februaru upućen u parlament, reagovala je portparolka EK Ana Pisonero.

„Evropska komisija zabrinuta je zbog mogućeg usvajanja izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom, kojim se ignorišu njihove ranije preporuke“, saopštila je.

EK je 9. decembra prošle godine dala smjernice o ovom zakonu, naglasivši da je neophodno njegovo usklađivanje sa pravnim tekovinama Evropske unije.

Te preporuke su se odnosile na prvu verziju izmjena Zakona, koji je Vlada izradila i nazvala ga „anti-mafija“ zakon, a u koji je u međuvremenu ugradila amandman koji omogućava konfiskovanje imovine bez prethodnog podizanja optužnice za krivično djelo i bez presude, kojom bi bilo potvrđeno da je imovina nekog lica stečena tim putem.

Sadržina tog amandmana upravo je u suprotnosti sa jednom od ključnih smjernica evropskih eksperata.

„Što se tiče konfiskacije bez osude, ovo još uvijek nije dio pravnih tekovina EU, a države članice EU su se opredijelile za različite modele, u zavisnosti od svojih potreba i pravnih tradicija”, navodi se između ostalog u propratnom pismu šefa odjeljenja za Crnu Goru i Srbiju Majkl Milera.

I dok je domaća stručna javnost Vladinom predlogu zamjerala i to što se prepliću građanski i krivični postupak, evropski eksperti smatraju da „hibridni režim građanskog i krivičnog postupka nije neophodno problematičan, ali bi trebalo da ima sve proceduralne garancije navedene u jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava i uzeti u obzir očekivanu efikasnost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu”.

„U tom smislu, ekspertska procjena ukazuje na ozbiljne rizike i izazove tokom faze implementacije, ukoliko se zakon usvoji u sadašnjem obliku”, zaključuje se u propratnom pismu.

Vrhovni sud Crne Gore organizovao je u novembru prošle godine okrugli sto na kom se razmatrao Predlog zakona. Sudije su imale zamjerke na preplitanje krivičnog i građanskog postupka, ocijenivši da „predviđeni dualitet procedure može dovesti do neefikasne primjene zakona, te da je otvoreno pitanje djelotvorne pravne pomoći u građanskom postupku”.

Akcija za ljudska prava (HRA) ocijenila je da je Zakon suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

„Konfiskaciju imovine u kontekstu krivičnog postupka smješta u građanski postupak, što je rješenje kakvo se ne srijeće nigdje u uporednom pravu“, navode iz HRA.

Vlada na tekstu ovog zakona radi skoro dvije godine. Javna rasprava o ovom rješenju vodi se tek nakon što je tekst upućen u Skupštinu, u medijima i parlamentu, umjesto na propisan način, na vrijeme i prije slanja poslanicima na usvajanje.

 

Optužbe, demanti i antimafija zakon

 

MANS je ove sedmice objavio istraživačku priču  koja se tiče imovinskog kartona Valentine Pavličić, zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Ta organizacija tvrdi da su istraživanjem došli do podatka da u njenim imovinskim kartonima, koji su javno dostupni na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije nema informacije da je njen suprug, Predrag Pavličić, posjedovao kompaniju Blueray Limited, registrovanu u Saint Vincent i Grenadinima, jednom od ostrva iz Karipskog arhipelaga.

Valentina Pavličić bila je dugogodišnja sutkinja Višeg suda u Podgorici, a do 2015. godine i sutkinja Specijalnog odjeljenja za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine.

Offshore kompanija Bluray Limited, registrovana na Karipskom arhipelagu, do 2011. godine je bila u vlasništvu Predraga Pavličića, supruga Valentine Pavličić, koja je u tom periodu bila sudija Višeg suda u Podgorici. Kompanija je kupljena 2007. godine jer je na nju bilo registrovano motorno plovilo, što Pavličić  nije prijavila nadležnoj komisiji sa sprječavanje sukoba interesa, navodi MANS.

U zvaničnim imovinskim kartonima na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nema ni podatka je ova kompanija prodata 2011. godine firmi Bemax, u zamjenu za stan u Podgorici, tvrdi MANS.

Nekadašnji Zakon o sprječavanju konflikta interesa, ali i današnji Zakon o sprječavanju korupcije propisuju obavezu javnog funkcionera da istinito prijavi ličnu i imovinu članova domaćinstva, uključujući i vlasničke udjele u kompanijama.

Pavličić istraživačku priču MANS-a vidi kao reakciju na njen suprotan stav o antimafija zakonu u odnosu na stav ove organizacije.

“Iako navedena NVO ne predstavlja instituciju kojoj sam dužna polagati račune, odgovorila sam na njihova postavljena pitanja i dostavila odgovarajuću dokumentaciju, sa zahtjevom da se isti integralno objave i istovremeno ih uputila da se za sve sumnje ukoliko postoje, u vezi sa navedenim obrate nadležnim institucijama. Umjesto da postupe u dobroj vjeri i pruže sve tačne, pouzdane i bez njihove ‘spin obrade’ informacije sa svim dostavljenim dokazima, uslijedila je kampanja sa isključivim ciljem diskreditacije moje ličnosti, noć uoči i na dan održavanja završne sjednice skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i njihovog izjašnjavanja na Vladin prijedlog izmjena Zakona o imovinskoj koristi stečenoj kriminalnom djelatnošću. Navedena kampanja, u nedostatku pravne argumentacije, usmjerena je ka vršenju vaninstitucionalnog pritiska na mene, s obzirom na moje profesionalne, pravno utemeljene stavove iznijete u vezi sa navedenim prijedlogom Zakona, a koji su u suprotnosti sa stavovima pomenute NVO”, navela je Pavličić u svom demantiju.

“Ostavljam javnosti da sama prosudi pravu pozadinu ove kampanje nazvane ‘istraživačka priča’ i stvarnu namjeru njenih autora, a NVO MANS će imati priliku da objasni pravu svrhu iste pred nadležnim sudom, jer insinuacije, izvrtanje činjenica i proturanje spin informacija, radi konstruisanja afere, svakako nijesu od javnog interesa, a posebno dovodeći ih u vezu sa mnom i članovima moje porodice”, zaključuje ona.

O voj će se temi, sasvim sigurno,  još pričati i pisati.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo