Povežite se sa nama

MONITORING

Ko je glavni pendrek

Objavljeno prije

na

Jedva godinu nakon što je za šefa Uprave policije predložen Veselin Veljović, nekadašnji oficir jugoslovenske vojske, iz SDP-a tvrde da je najbolje rješenje da lično ministar unutrašnjih poslova i javne uprave rukovodi policijom.

Prema važećem Zakonu o policiji (2005), direktora Uprave policije imenuje i razrješava Vlada na prijedlog resornog ministra. Skupština o kandidatu za starješinu policije daje mišljenje, ali ono nije obavezujuće za Vladu, pa je Veljovićev šef u teoriji i praksi premijer Milo Đukanović.

STANJE STVARI: Od 2003. do 2005. Službom javne bezbjednosti (sadašnja Uprava policije) rukovodio je esdepeovac Mićo Orlandić. U tom periodu su se desila dva krupna zločina koji još uvijek nemaju kompletne ili sudski pravosnažne odgovore o inspiratorima i ubicama – smaknuća Duška Jovanovića (2004) i policijskog inspektora Slavoljuba Ščekića (2005).

Poslanici SDP-a su 2005, svi do jednog, uključujući i Ivana Brajovića, sadašnjeg ministra unutrašnjih poslova i javne uprave, glasali za postojeći Zakon o policiji. U to vrijeme ignorisali su činjenicu da evropski standardi traže jasno izvedenu političku, dakle, ministarsku odgovornost za rad policije.

U Srbiji je zakonom definisano da tamošnju Direkciju policije obrazuje MUP, a u Hrvatskoj da je „policija javna služba MUP-a”. Obje države imaju uočljiv napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije sa „krupnim ribama” u zatvorima, na poćernicama ili pod istragama.

Prethodnim Zakonom o unutrašnjim poslovima Crne Gore (1994, čl. 6) bilo je predviđeno da djelokrug policijskih „organizacionih jedinica, njihovu organizaciju, sjedišta i područja za koja se obrazuju, utvrđuje ministar aktom o organizaciji i sistematizaciji uz saglasnost nadležnog tijela Vlade”.

Potpredsjednik SDP-a, Ivan Brajović, po obrazovanju građevinski inženjer, juna 2009. je postavljen za ministra. Oko pola godine mu je trebalo da predloži Veljovića. Kada je to napokon uradio, tvrdio je da „nikada nijesam imao na umu ni jedno bolje rješenje”.

KARIJERA: I Veljović je zimus nastavio dopisivanje autobiografije profesionalnog neznanja i nekompetencije, započete u jesen 2005, kada ga je predložio jedan drugi SDP ministar, Jusuf Kalamperović. Aktuelni šef policije nema nikakva specijalistička znanja iz oblasti upravljanja istragama, obezbjeđivanja dokaza, krim-viktimologije, itd. Iz Vojske Jugoslavije 1992. prelazi u MUP Crne Gore, vjeruje se uz savjet i pomoć Duška Markovića, komšije iz mojkovačkog Podbišća. Postavljen je za komandira stanice milicije u CB Pljevlja, gdje je bio do 1995. godine.

U tom periodu obavljeno je etničko čišćenje Bukovice u kojem su učestvovali aktivni i rezervni pripadnici crnogorske policije. Svjedok Sejfo Osmanagić je tvrdio kako je Veljović u pljevaljskoj policijskoj stanici, početkom novembra 1993, „meni htio da siječe uši, ali me spasio inspektor Debeljević” (Bukovica, FHP, 2003). Idriz Durgut, drugi svjedok, pred Višim sudom u Bijelom Polju je kazao da je akcijom pretresa njegove kuće, tokom koje su ga tukli i ćerali da pjeva četničke pjesme, rukovodio Veljović koji takve navode „sa prezirom” odbacuje.

Doprinosom od dva-tri krošea, učesnik je hapšenja kuvara Milike Čeka Dačevića, narečenog „četničkog vojvode” koji je avgusta 1992. Pljevlja držao pod opsadom. No umakao mu je 1993, nakon pljačke lokalnog zlatara, Darko Šara Šarić, potonji kokainski baron.

Zatim je Veljović 1995. postavljen za šefa Specijalne antiterorističke jedinice. Sa radnim iskustvom udri-među rogove-da popije patos – prvi je direktor Uprave policije, bivše Službe javne bezbjednosti, koja je tada izmještena iz sastava MUP-a u poseban organ državne uprave pod DPS-SDP egidom „reformi po evropskim standardima”. Svega par mjeseci kasnije je uslikan u njihovom izbornom štabu u Mojkovcu, tokom lokalnih izbora gdje se zatekao „da bih pozdravio Miladina Brka Mitrovića, prijatelja i bivšeg profesora”.

Zimus je Veljoviću, tri mjeseca nakon prvih, vrištećih novinskih naslova o Balkanskom ratniku i „kokainskoj aferi”, opet ispred nosa umakao Darko Šarić.

KADROVI I MOĆ: Brajović je zimus hvalio Veljovića da je „pokazao stručnost, profesionalizam i radne sposobnosti”. Neposredno po Veljovićevom reizboru, izmijenjen je i Zakon o policiji u dijelu da se unutrašnja kontrola Uprave policije vraća pod ingerencije MUP-a. Promjena je sporo realizovana, tek u junu, imenovanjem Veselina Šaranovića (bio i službenik ANB) za rukovodioca Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije.

U januaru je Nikola Janjušević, predsjednik odbora SDP-a Nikšića, opštine za koju je partijski koordinator Ivan Brajović, imenovan za jednog od pomoćnika direktora Uprave policije (postao načelnik Sektora policije opšte nadležnosti).

Preostalih pet policijskih sektora, uključujući Sektor kriminalističke policije (načelnik Milan Tomić, sa odsjecima za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, za posebne provjere, NCB Interpol Podgorica, itd), pokrivaju Veljovićevi pomoćnici iz prethodnog mandata.

No, glavnu konjunkturnu moć predstavlja Sektor za informacione tehnologije i sisteme Uprave policije (načelnik dr Ranko Vojinović). Pod legendom da zbog promjene Zakonika o krivičnom postupku stvara obavještajnu krim-službu, Veljović sada ima infrastrukturu za primjenu MTN-a (mjera tehničkog nadzora). Šef crnogorske policije je u mogućnosti da prisluškuje razgovore preko fiksne i mobilne telefonije (ostvaruje uvide u SMS i MMS poruke), ima savremenu opremu da presrijeće i fiber-optičke komunikacije, poput imejla i interneta, ili uređaje za elektronsko pozicioniranje (detaljnije u tekstu Kako nas špijunira Veselin Veljović, Monitor od 6. avgusta 2010).

Niko još uvijek nije reagovao na činjenicu da je Veljovićeva opcija primijene MTN-a potpuno nezakonita, jer takvu odredbu ne sadrži Zakon o policiji.

Veljović neposredno komanduje nad ukupno 5.556 službenika, od kojih dobar dio ima službeno naoružanje, što je najjača organizovana sila u državi. Evropska komisija u svom Analitičkom izvještaju za 2010. primjećuje kako je „potrebno preispitati ukupan broj policijskih službenika, koji je među najvećima po glavi stanovnika u regionu”.

Brojnost policije – koja poreske obveznike, sa ovogodišnjim umanjenim budžetom košta 64,8 miliona eura – obrnuto je srazmjerna rezultatima.

AFERA „MONTENEGROERLAJNZ”: Dugoročno možda najznačajnija Veljovićeva kalvarija je Montenegroerlajnz, istraga koju je, neposredno po obnavljanju nezavisnosti, 30. juna 2006. procesuirao krivičnom protiv dr Zorana Đurišića, muža dr Milice Pejanović-Đurišić. Predsjednik odbora direktora avio-kompanije se teretio da je, skupa sa svojim zamjenikom, od 2002. do 2006. na više nezakonitih načina oštetio kompaniju u državnom vlasništvu. Veljovića istraga je startovala sa procjenom da je kompanija oštećena za 44 miliona, da bi se u tužbi navela konačna cifra od svega 450.000 dolara.

Krajem juna ove godine je objavljeno da nadležni tužilac odustaje od krivičnog gonjena Đurišića i njegovog zamjenika. „Nema dokaza da su imenovani izvršili krivična djela zbog kojih je vođen sudski postupak”.

Uprava policije ne odustaje; početkom septembra najavljuje „preduzimanje konkretnih aktivnosti i provjera u Crnoj Gori i inostranstvu”, odnosno, nastavak istrage. Rukovodstvu kompanije su poručili da su „dobro poznati razlozi zbog kojih je predmet obustavljen”, a da je tokom „istrage bilo neuspjelih pritisaka na zaposlene u policiji, kao i pritisaka i opstrukcija od strane menadžmenta Montenegroerlajnza i njihovih porodica”.

Na koje „njihove porodice” su iz policije ciljali? Samo su dvojica u aferi Montenegroerlajnz optužena, dok je Milica Pejanović-Đurišić jedini poznati „porodični” link sa establišmentom.

Svi ti pritisci, ukoliko ih je bilo, klasična su krivična djela ometanja istrage, no Veljovićva policija niti jednu takvu nije procesuirala – što im je zakonska obaveza.

Zoran Đurišić je lamentirao o „montiranoj aferi” a Odbor direktora Montenegroerlajnza uputio pismo Vladi, u kojem traži da „identifikuje i kazni odgovorne za četvorogodišnju policijsko-tužilačku akciju protiv Đurišića”.

KONTEKST: Odbor direktora Montenegroerlajnza je godinama popunjen funkcionerima SDP-a, od kojih su Rifat Rastoder (još na toj dužnosti) i Jusuf Kalamperović davali iskaze tokom istrage.

Jedna od stavki iz policijske istrage je bila da su Đurišić i zamjenik bez saglasnosti Odbora direktora davali avione kompanije u zakup. U petočlanom Odboru direktora je sada i Džavid Šabović (član Predsjedništva SDP-a).

To nas vraća na kontekst oko SDP zahtjeva da se Uprava policije vrati u MUP. Najprije su funkcioneri SDP-a (Rastoder, Šabović), posredno od Vlade zatražili „odgovornost” i za policijski vrh. Uslijedila je SDP inicijativa da se Uprava policije vrati u okrilje MUP-a.

U javnosti je ostala neprimijećena činjenica da je i ministar Ivan Brajović u inkriminisanom periodu bio član Odbora direktora Montenegroerlajnza. Davnog januara 1989, skupa sa Milicom Pejanović-Đurišić, bio je član organizacionog odbora tzv. AB revolucije.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo